Brže od pregledniku!
17 odnosi: Željko Senečić, Drama, Drugi svjetski rat, Fabijan Šovagović, Hrvatska, Hrvatski jezik, Jadran film, Kolektivizacija, Komunizam, Miljenko Prohaska, Pavle Vuisić, Prometej (mitologija), Pulski filmski festival, Slavko Goldstein, Tomislav Pinter, Vatroslav Mimica, 1964..
Željko Senečić
Željko Senečić (Zagreb, 18. siječnja 1933. – Zagreb, 1. siječnja 2018.), bio je hrvatski filmski i kazališni scenograf, redatelj, dizajner interijera, scenarist i slikar.
Novi!!: Prometej s otoka Viševice (1964.) i Željko Senečić · Vidi više »
Drama
Drama obuhvaća sve književne vrste namijenjene izvođenju na pozornici, a koje svoj pravi smisao dobivaju u kazališnoj predstavi.
Novi!!: Prometej s otoka Viševice (1964.) i Drama · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Prometej s otoka Viševice (1964.) i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Fabijan Šovagović
Fabijan Šovagović (Ladimirevci, 4. siječnja 1932. – Zagreb, 1. siječnja 2001.), bio je hrvatski kazališni i filmski glumac, redatelj i pisac.
Novi!!: Prometej s otoka Viševice (1964.) i Fabijan Šovagović · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Prometej s otoka Viševice (1964.) i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Prometej s otoka Viševice (1964.) i Hrvatski jezik · Vidi više »
Jadran film
Jadran film je poduzeće za proizvodnju i distribuciju filma koje je osnovano 1946. godine u Zagrebu.
Novi!!: Prometej s otoka Viševice (1964.) i Jadran film · Vidi više »
Kolektivizacija
Kolektivizacija (latinski preko ruskog), prijenos privatne imovine (nekretnina i sredstava za rad) u kolektive, kolektivna gospodarstva, zadruge.
Novi!!: Prometej s otoka Viševice (1964.) i Kolektivizacija · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Prometej s otoka Viševice (1964.) i Komunizam · Vidi više »
Miljenko Prohaska
Miljenko Prohaska (Zagreb, 17. rujna 1925. – Zagreb, 29. svibnja 2014., pristupljeno 30. svibnja 2014.), hrvatski je skladatelj, aranžer, dirigent i glazbeni pedagog.
Novi!!: Prometej s otoka Viševice (1964.) i Miljenko Prohaska · Vidi više »
Pavle Vuisić
Pavle Vuisić (pravo prezime Vujisić) (Beograd, 10. srpnja 1926. – Beograd, 1. listopada 1988.) bio je srbijanski glumac.
Novi!!: Prometej s otoka Viševice (1964.) i Pavle Vuisić · Vidi više »
Prometej (mitologija)
vatronoša, 1817. Prometej (grč. Προμηθεύς, Prometheús) u grčkoj mitologiji sin je Titana Japeta i Okeanide Klimene, Atlantov, Epimetejev i Menetijev brat; bog koji je ljudima dao vatru.
Novi!!: Prometej s otoka Viševice (1964.) i Prometej (mitologija) · Vidi više »
Pulski filmski festival
Pulski filmski festival (engl. Pula Film Festival), najstariji hrvatski filmski festival koji se od 1954. jednom godišnje održava u pulskoj Areni.
Novi!!: Prometej s otoka Viševice (1964.) i Pulski filmski festival · Vidi više »
Slavko Goldstein
Slavko Goldstein Slavko Goldstein (Sarajevo, 22. kolovoza 1928. – Zagreb, 13. rujna 2017.), bio je hrvatski političar, scenarist, knjižar, leksikograf i povjesničar amater židovske nacionalnosti.
Novi!!: Prometej s otoka Viševice (1964.) i Slavko Goldstein · Vidi više »
Tomislav Pinter
Tomislav Pinter (Zagreb, 16. lipnja 1926. – Zagreb, 15. kolovoza, 2008.) je bio hrvatski filmski snimatelj, smatra se najznačajnijim snimateljem u hrvatskoj kinematografiji zbog umjetničke kvalitete svog rada i svojoj bogatoj karijeri koja pokriva gotovo pet desetljeća.
Novi!!: Prometej s otoka Viševice (1964.) i Tomislav Pinter · Vidi više »
Vatroslav Mimica
Vatroslav Mimica (Omiš, 25. lipnja 1923. – Zagreb, 15. veljače 2020.) je hrvatski filmski redatelj, scenarist i producent.
Novi!!: Prometej s otoka Viševice (1964.) i Vatroslav Mimica · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Prometej s otoka Viševice (1964.) i 1964. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Prometej s otoka Viševice, Prometej s otoka Viševice (1964).
