Brže od pregledniku!
12 odnosi: Beograd, Borisav Jović, Jugoslavenska narodna armija, Policija, Predsjedništvo SFRJ, Slobodan Milošević, Srbija, Srpski pokret obnove, Vuk Drašković, 10. ožujka, 1991., 9. ožujka.
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Prosvjedi u Beogradu 9. ožujka 1991. i Beograd · Vidi više »
Borisav Jović
Borisav Jović (Nikšić kod Kragujevca, 19. listopada 1928. − Beograd, 13. rujna 2021.), bio je srbijanski i jugoslavenski političar.
Novi!!: Prosvjedi u Beogradu 9. ožujka 1991. i Borisav Jović · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: Prosvjedi u Beogradu 9. ožujka 1991. i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Policija
Policija je služba javne uprave kojoj je povjereno čuvanje javnog reda i poretka.
Novi!!: Prosvjedi u Beogradu 9. ožujka 1991. i Policija · Vidi više »
Predsjedništvo SFRJ
Predsjedništvo SFRJ je bio kolektivni vrhovni organ rukovođenja u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, odnosno kolektivni šef države a od 1980.
Novi!!: Prosvjedi u Beogradu 9. ožujka 1991. i Predsjedništvo SFRJ · Vidi više »
Slobodan Milošević
Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.
Novi!!: Prosvjedi u Beogradu 9. ožujka 1991. i Slobodan Milošević · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Prosvjedi u Beogradu 9. ožujka 1991. i Srbija · Vidi više »
Srpski pokret obnove
Vuk Drašković, osnivač i predsjednik Srpskog pokreta obnove Srpski pokret obnove (SPO) je politička stranka u Srbiji, čiji je predsjednik Vuk Drašković.
Novi!!: Prosvjedi u Beogradu 9. ožujka 1991. i Srpski pokret obnove · Vidi više »
Vuk Drašković
Vuk Drašković, 2006. godine Velike Srbije. Vuk Drašković (Međa (općina Žitište), Vojvodina, Srbija, 29. studenog 1946.), nekadašnji srbijanski političar i predsjednik nekada najjače srpske oporbene stranke - Srpski pokret obnove.
Novi!!: Prosvjedi u Beogradu 9. ožujka 1991. i Vuk Drašković · Vidi više »
10. ožujka
10.
Novi!!: Prosvjedi u Beogradu 9. ožujka 1991. i 10. ožujka · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Prosvjedi u Beogradu 9. ožujka 1991. i 1991. · Vidi više »
9. ožujka
9.
Novi!!: Prosvjedi u Beogradu 9. ožujka 1991. i 9. ožujka · Vidi više »
