Brže od pregledniku!
27 odnosi: Ateizam, Županijski sud u Zagrebu, Civilno društvo, Diskriminacija, Europski sud za ljudska prava, Glas Istre, Hrvatska, Hrvatski laburisti – Stranka rada, Hrvatski sabor, Judith A. Reisman, Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Nos, Pravobranitelj za ravnopravnost spolova, Sekularizam, Strasbourg, Sveta Stolica, Ustav Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske, Vrhovni sud Republike Hrvatske, Zagreb, 13. veljače, 20. rujna, 2006., 2013., 2014., 2016., 8. siječnja.
Ateizam
Ateizam (hrv. bezboštvo ili bezvjerstvo) je, u širem smislu, odsutnost vjerovanja u postojanje božanstava, a u užem smislu je odbijanje vjerovanja u postojanje božanstava, odnosno specifično stajalište prema kojemu ona ne postoje.
Novi!!: Protagora (udruga) i Ateizam · Vidi više »
Županijski sud u Zagrebu
Zgrada Županijskog suda u Zagrebu Županijski sud u Zagrebu rješava kaznene, građanske i druge parnice.
Novi!!: Protagora (udruga) i Županijski sud u Zagrebu · Vidi više »
Civilno društvo
Demokratska društva karakterizira supostojanje triju sektora: javnoga (država), privatnog (tržište) i građanskog (civilno društvo).
Novi!!: Protagora (udruga) i Civilno društvo · Vidi više »
Diskriminacija
Diskriminacija (lat. discriminare) znači odvajati, praviti razliku po socijalnim, imovinskim, obrazovnim, rasnim, etničnim, vjerskim, individualnim, spolnim, seksualnim, jezičnim, starosnim ili drugima osobinama.
Novi!!: Protagora (udruga) i Diskriminacija · Vidi više »
Europski sud za ljudska prava
Europski sud za ljudska prava (skr. ESLJP) (eng. European Court of Human Rights (ECHR), fr. Cour européenne des Droits de l' Homme (CEDH)), također poznat i kao Sud u Strasbourgu, je međunarodni sud Vijeća Europe koji tumači Europsku konvenciju o ljudskim pravima.
Novi!!: Protagora (udruga) i Europski sud za ljudska prava · Vidi više »
Glas Istre
Glas Istre su hrvatske dnevne novine — nezavisni dnevnik iz Pule čije je prvo izdanje izašlo 18. kolovoza 1943.
Novi!!: Protagora (udruga) i Glas Istre · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Protagora (udruga) i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski laburisti – Stranka rada
Hrvatski laburisti – Stranka rada (skraćeno Laburisti), politička stranka ljevice koja djeluje u Hrvatskoj.
Novi!!: Protagora (udruga) i Hrvatski laburisti – Stranka rada · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Protagora (udruga) i Hrvatski sabor · Vidi više »
Judith A. Reisman
Judith Ann Reisman (Newark, 11. travnja 1935. – 9. travnja 2021.), američka konzervativna autorica i doktorica komunikologije.
Novi!!: Protagora (udruga) i Judith A. Reisman · Vidi više »
Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske
Ministarstvo znanosti i obrazovanja obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: sustav predškolskog odgoja, osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja u zemlji i inozemstvu.
Novi!!: Protagora (udruga) i Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske · Vidi više »
Nos
right Nos ili nosna šupljina, šupljina je koja služi kao dio dišnog, govornog i osjetilnog sustava.
Novi!!: Protagora (udruga) i Nos · Vidi više »
Pravobranitelj za ravnopravnost spolova
Pravobranitelj za ravnopravnost spolova je institucija koja se razvila iz klasične institucije ombudsmana.
Novi!!: Protagora (udruga) i Pravobranitelj za ravnopravnost spolova · Vidi više »
Sekularizam
George Jacob Holyoake, autor pojma sekularizam Sekularizam (od latinske riječi saeculum, koja ukazuje na sve ono što ne pripada religiji, a na hrv. ovosvjetnost) ideja je da vjera i država moraju biti odvojene jedna od druge i da vjera ne smije utjecati na politiku.
Novi!!: Protagora (udruga) i Sekularizam · Vidi više »
Strasbourg
Strasbourg (elzaški: Strossburi; njemački: Straßburg) grad je na istoku Francuske, na lijevoj strani Rajne.
Novi!!: Protagora (udruga) i Strasbourg · Vidi više »
Sveta Stolica
Grb Svete Stolice Sveta Stolica (lat. Sancta Sedes) ili Apostolska Stolica označava vrhovnu vlast Katoličke Crkve, odnosno papu i Rimsku kuriju.
Novi!!: Protagora (udruga) i Sveta Stolica · Vidi više »
Ustav Republike Hrvatske
Ustav Republike Hrvatske jedinstveni je opći pravni akt s najvišom pravnom snagom u Republici Hrvatskoj u kojem je sadržan pretežit broj ustavnopravnih normi.
Novi!!: Protagora (udruga) i Ustav Republike Hrvatske · Vidi više »
Vlada Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.
Novi!!: Protagora (udruga) i Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
Vrhovni sud Republike Hrvatske
Vrhovni sud Republike Hrvatske je najviši sud u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Protagora (udruga) i Vrhovni sud Republike Hrvatske · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Protagora (udruga) i Zagreb · Vidi više »
13. veljače
13.
Novi!!: Protagora (udruga) i 13. veljače · Vidi više »
20. rujna
20.
Novi!!: Protagora (udruga) i 20. rujna · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Protagora (udruga) i 2006. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Protagora (udruga) i 2013. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Protagora (udruga) i 2014. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Protagora (udruga) i 2016. · Vidi više »
8. siječnja
8.
Novi!!: Protagora (udruga) i 8. siječnja · Vidi više »
