Brže od pregledniku!
18 odnosi: Azija, Biljke, Carl Linné, Dvosupnice, Hrvatska, Jaglačevke, Krika, Latinski jezik, Lysimachieae, Majuška, Metiljeva trava, Močvara, Myrsinoideae, Poljska krivičica, Sitna majuška, Sjemenjače, Vrjesolike, Zvjezdoliki zvjezdolan.
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Novi!!: Protivak i Azija · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Protivak i Biljke · Vidi više »
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Novi!!: Protivak i Carl Linné · Vidi više »
Dvosupnice
Dvosupnice (lat. Magnoliopsida, isto i dikotiledone biljke, Dicotyledonae) botanički je naziv za razred biljaka u koljenu Magnoliophyta.
Novi!!: Protivak i Dvosupnice · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Protivak i Hrvatska · Vidi više »
Jaglačevke
Jaglačevke (jaglikovice, vesnače, jaglaci, lat. Primulaceae) porodica je cvjetnica s 68 priznatih rodova, 2.788 vrsta i 1.252 priznate podvrste (2013. godine) trajnih i jednogodišnjih zelenih zeljastih biljaka, rijetko polugrmova.
Novi!!: Protivak i Jaglačevke · Vidi više »
Krika
''Anagallis arvensis''. Krika (Krivičica; lat. Anagallis), nekadašnji kozmopolitski biljni rod iz porodice Primulaceae ili jaglačevki, danas uklopljen u rod Lysimachia.
Novi!!: Protivak i Krika · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Protivak i Latinski jezik · Vidi više »
Lysimachieae
Lysimachieae, tribus jaglačevki dio potporodice Myrsinoideae.
Novi!!: Protivak i Lysimachieae · Vidi više »
Majuška
Sitna majuška Majuška (lat. Centunculus), nekadašnji biljni rod u porodici Primulaceae, danas uklopljen u rod Lysimachia.
Novi!!: Protivak i Majuška · Vidi više »
Metiljeva trava
Metiljeva trava (novčić, novčac, trava od metilja, lat. Lysimachia nummularia), puzava trajnica iz porodice jaglačevki, raširena po gotovo cijeloj Europi i zapadnoj Aziji.
Novi!!: Protivak i Metiljeva trava · Vidi više »
Močvara
Litvi Močvare su plitke vode stajaćice, odnosno tlo natopljeno najčešće slatkom vodom, koje se odlikuje niskom pH vrijednošću (odnosno kiselošću) i bioraznolikošću staništa za mnoge biljne i životinjske vrste, kao što su vodozemci, ribe, ptice, kukci, gmazovi i sisavci.
Novi!!: Protivak i Močvara · Vidi više »
Myrsinoideae
Myrsinoideae, potporodica jaglačevki.
Novi!!: Protivak i Myrsinoideae · Vidi više »
Poljska krivičica
Poljska krivičica (poljska krika, lat. Lysimachia arvensis, sin. Anagallis arvensis), blago toksična biljka iz porodice jaglačevki, nekada klasificirana rodu Anagallis, a danas se vodi kao vrsta roda protivak.
Novi!!: Protivak i Poljska krivičica · Vidi više »
Sitna majuška
Sitna majuška (puzava majuška, lat. Lysimachia minima, sin. Anagallis minima ili Centunculus minimus) je sitna jednogodišna biljčica gustog lišća iz roda protivak (Lysimachia), bijelih je ili ružičastih sitnih sjedećih cvjetova s vjenčićem od 4 latice kraćim od čaške.
Novi!!: Protivak i Sitna majuška · Vidi više »
Sjemenjače
400px Sjemenjače (lat. Spermatophyta) su jedan od odjeljaka u carstvu biljaka.
Novi!!: Protivak i Sjemenjače · Vidi više »
Vrjesolike
Vrjesolike (Ericales), biljni red u razredu dvosupnica koji obuhvaća, drveće, grmlje, lijane i zeljasto bilje.
Novi!!: Protivak i Vrjesolike · Vidi više »
Zvjezdoliki zvjezdolan
Zvjezdoliki zvjezdolan (zviezdolika metiljka, lat. Lysimachia linum-stellatum, sin. Asterolinon linum-stellatum), Jednogodišnja je biljka i raste prvenstveno u suptropskom biomu na Kanarskim otocima i Mediteranu do Irana.
Novi!!: Protivak i Zvjezdoliki zvjezdolan · Vidi više »
