Brže od pregledniku!
94 odnosi: Aleksandar Vučić, Ante Starčević, Antifašizam, Autonomaši, Đuro Vilović, Ženevska deklaracija (1918.), Četnici, Bachov apsolutizam, Bošnjaci, Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj, Crnogorci, Dalmacija, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, Domovinski rat, Dragoljub (Draža) Mihailović, Država, Fašizam, Franjo Tuđman, Germanizacija, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska izvještajna novinska agencija, Hrvatska politička emigracija, Hrvatski jezik, Hrvatski narodni preporod, Hrvatski parlamentarni izbori 1990., Hrvatsko proljeće, Igor Zidić, Ivan Erdődy, Ivica Račan, Izrael, Jadransko more, Josip Broz Tito, Josip II., car Svetog Rimskog Carstva, Josip Pavičić (književni kritičar), Jugoslaveni, Jugoslavizacija, Komunistička partija Hrvatske, Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima, Kraljevina Jugoslavija, Kroatofobija, Londonski ugovor, Mađarizacija, Mađarolci, Mađaroni, Makedonci, Matica hrvatska, Matko Marušić, Milicija, ..., Nacionalizam, Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj, Novi list, ORJUNA, Pakrac, Partizanski zločini u Gračanima, Plemstvo, Pokolj na otoku Daksi, Prosvijećeni apsolutizam, Protu-Njemačka, Protuamerikanizam, Regnum regno non praescribit leges, Republika Srpska Krajina, Revolucionarni teror, Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije, Rusija, Samomrzeći Židov, Sjedinjene Američke Države, Slavonija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Split, Srijem, Srpska radikalna stranka, Srpskohrvatski jezik, Stipe Šuvar, Stjepan Radić, Svetozar Pribićević, Talijanizacija, Teritorijalno more, Tomislav Nikolić, UDBA, Unitarističko jugoslavenstvo, Ustaše, Vaso Bogdanov, Velika Srbija, Velikosrpska ideologija, Vojislav Šešelj, Zadar, Zastava Republike Hrvatske, 1987., 1989., 1990-ih, 1990.. Proširite indeks (44 više) »
Aleksandar Vučić
Aleksandar Vučić (Beograd, 5. ožujka 1970.) srbijanski je pravnik i političar, 7.
Novi!!: Antihrvatstvo i Aleksandar Vučić · Vidi više »
Ante Starčević
Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.
Novi!!: Antihrvatstvo i Ante Starčević · Vidi više »
Antifašizam
Antifašizam je pokret protiv fašizma i nacizma, koji se od sredine 1930-ih pojavio u gotovo svim europskim zemljama, i koji je u različitim oblicima otpora okupljao različite političke stranke (demokrate, liberale, socijaliste, komuniste, demokršćane i dr.). Naziv antifašizam razvio se u današnjem značenju zbog toga što se »fašizam« rabio kao generički pojam koji označuje ideologije, političke pokrete i organizacije te vladavinske poretke koji su po svojoj socijalnoj osnovi i političkoj funkciji te metodama djelovanja srodni talijanskom fašizmu (kao i njemačkom nacizmu).
Novi!!: Antihrvatstvo i Antifašizam · Vidi više »
Autonomaši
Autonomaši (ili "tolomaši" - po splitskom dijalektu) odn.
Novi!!: Antihrvatstvo i Autonomaši · Vidi više »
Đuro Vilović
Vilovićeva knjiga ''Međimurje iz 1923. god.'' Đuro Vilović (Brela, 1889. – Bjelovar, 1958.), hrvatski književnik.
Novi!!: Antihrvatstvo i Đuro Vilović · Vidi više »
Ženevska deklaracija (1918.)
Ženevska deklaracija je sporazum sklopljen zadnjeg dana Ženevske konferencije, koja je trajala od 6.
Novi!!: Antihrvatstvo i Ženevska deklaracija (1918.) · Vidi više »
Četnici
Tradicionalna četnička zastava s ćiriličnim natpisom ''Za Kralja i otadžbinu - sloboda ili smrt'' Četnik je izraz kojim se označavaju pripadnici srpskog nacionalističko-šovinističkog pokreta velikosrpske ideologije.
Novi!!: Antihrvatstvo i Četnici · Vidi više »
Bachov apsolutizam
Bachov apsolutizam - razdoblje između 1852. i 1859. godine nazvano po imenu austrijskog ministra unutarnjih poslova Alexandera Bacha za režim u tadašnjem Austrijskom Carstvu poznat po centralizaciji i germanizaciji (u Hrvatskoj je ukinut Sabor, samouprava županija, a uveden je njemački kao službeni jezik).
Novi!!: Antihrvatstvo i Bachov apsolutizam · Vidi više »
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Novi!!: Antihrvatstvo i Bošnjaci · Vidi više »
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj
Austro-Ugarska Monarhija započela je svoju vlast nad Bosnom i Hercegovinom zaposjedanjem zemlje 1878.
Novi!!: Antihrvatstvo i Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj · Vidi više »
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Novi!!: Antihrvatstvo i Crnogorci · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Antihrvatstvo i Dalmacija · Vidi više »
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika
Digitalno obrađeno zaglavlje ''Telegrama'', jugoslavenskih novina za društvena i kulturna pitanja, br. 359, 17. ožujka 1967. u kojem je objavljena ''Deklaracija''. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, proglas kojeg su 1967. godine objavili hrvatski jezikoslovci, nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao srpskohrvatskim/hrvatskosrpskim, te se - doduše vrlo postupno - nastojalo postići da Hrvati govore jezik koji će biti tek lokalna varijanta srpskog jezika). Novosadski dogovor nije bio po volji hrvatskih jezikoslovaca pa ni onih koji su, ne želeći mu se odmah javno usprotiviti, stavili na njega potpis. Stoga su izdali Deklaraciju, i u njoj iznijeli svoje negativne stavove o Novosadskom dogovoru. Dokument je potpisalo 18 hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova, među kojima Matica hrvatska, Društvo književnika Hrvatske, Hrvatsko filološko društvo i Institut za jezik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Antihrvatstvo i Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Antihrvatstvo i Domovinski rat · Vidi više »
Dragoljub (Draža) Mihailović
Dragoljub (Draža) Mihailović isto poznat kao Čiča (Ivanjica, 26. travnja 1893. – Beograd, 17. srpnja 1946.) bio je zapovjednik kraljevske Jugoslovenske vojske u otadžbini tijekom Drugoga svjetskog rata (četnika), osuđen je i strijeljan 1946. godine zbog ratnih zločina i suradnje s okupacijskim vlastima.
Novi!!: Antihrvatstvo i Dragoljub (Draža) Mihailović · Vidi više »
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Novi!!: Antihrvatstvo i Država · Vidi više »
Fašizam
Fašizam (od tal. fascio - „svežanj“) oblik je radikalnog autoritarnog nacionalizma koji je nastao u ranom 20.
Novi!!: Antihrvatstvo i Fašizam · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Antihrvatstvo i Franjo Tuđman · Vidi više »
Germanizacija
Germanizacija označava nametanje njemačkog jezika i kulture ne-germanskim narodima.
Novi!!: Antihrvatstvo i Germanizacija · Vidi više »
Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Antihrvatstvo i Hrvati Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Antihrvatstvo i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Antihrvatstvo i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatska izvještajna novinska agencija
Hrvatska izvještajna novinska agencija (Hina) hrvatska je novinska agencija sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Antihrvatstvo i Hrvatska izvještajna novinska agencija · Vidi više »
Hrvatska politička emigracija
Hrvatska politička emigracija (u njemačkom Exilkroaten, u engleskom Exiled Croats) je pojam kojim se obično označava skupine Hrvata raznih političkih struja i naraštaja koji su se od osnutka Kraljevine SHS 1918.
Novi!!: Antihrvatstvo i Hrvatska politička emigracija · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Antihrvatstvo i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski narodni preporod
Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.
Novi!!: Antihrvatstvo i Hrvatski narodni preporod · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 1990.
Parlamentarni izbori 1990.
Novi!!: Antihrvatstvo i Hrvatski parlamentarni izbori 1990. · Vidi više »
Hrvatsko proljeće
Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.
Novi!!: Antihrvatstvo i Hrvatsko proljeće · Vidi više »
Igor Zidić
Igor Zidić (Split, 10. veljače 1939.) je povjesničar hrvatske umjetnosti, likovni kritičar, pjesnik i esejist.
Novi!!: Antihrvatstvo i Igor Zidić · Vidi više »
Ivan Erdődy
Ivan Nepomuk II.
Novi!!: Antihrvatstvo i Ivan Erdődy · Vidi više »
Ivica Račan
Ivica Račan (Ebersbach, 24. veljače 1944. – Zagreb, 29. travnja 2007.), bio je hrvatski političar, predsjednik Vlade Republike Hrvatske od 27. siječnja 2000. do 23. prosinca 2003. godine i prvi predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske.
Novi!!: Antihrvatstvo i Ivica Račan · Vidi više »
Izrael
Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.
Novi!!: Antihrvatstvo i Izrael · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Antihrvatstvo i Jadransko more · Vidi više »
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Novi!!: Antihrvatstvo i Josip Broz Tito · Vidi više »
Josip II., car Svetog Rimskog Carstva
Josef Benedikt August Johann Anton Michael Adam (Schönbrunn, Beč, 13. ožujka 1741. - Beč, 20. veljače 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj od 1780. do 1790. Josip II.
Novi!!: Antihrvatstvo i Josip II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Josip Pavičić (književni kritičar)
Josip Pavičić (Bjelovar, 3. ožujka 1944.) hrvatski je novinar, kazališni i književni kritičar, nakladnik.
Novi!!: Antihrvatstvo i Josip Pavičić (književni kritičar) · Vidi više »
Jugoslaveni
Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.
Novi!!: Antihrvatstvo i Jugoslaveni · Vidi više »
Jugoslavizacija
Jugoslavizacija bila je pokušaj stvaranja zajedničkog južnoslavenskog etničkog identiteta tzv.
Novi!!: Antihrvatstvo i Jugoslavizacija · Vidi više »
Komunistička partija Hrvatske
Spomenik u Anindolu kod Samobora, gdje je 1937. godine osnovana Komunistička partija Hrvatske, autor spomenika Zdenko Kolacio. Komunistička partija Hrvatske osnovana je 1937. godine kao dio Komunističke partije Jugoslavije.
Novi!!: Antihrvatstvo i Komunistička partija Hrvatske · Vidi više »
Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima
Kraljevina Hrvatska (također i Banska Hrvatska) došla je pod habsburšku vlast nakon rasula Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva kad je 1. siječnja 1527. hrvatski sabor u Cetinu samostalno izabrao Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja.
Novi!!: Antihrvatstvo i Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Antihrvatstvo i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Kroatofobija
Srbijanski političar, četnički vojvoda i velikosrpski ideolog Vojislav Šešelj je tijekom dugotrajnog suđenja za ratne zločine u Haagu napisao čak dvije knjige - svaka opsega većeg od 1.000 stranica - u kojima potpiruje kroatofobiju i raspreda zašto Hrvatska ne smije postojati i kako postići da ona više ne postoji. 2007. godine objavljuje Šešelj svoje "kapitalno" djelo "Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije", koja ponavlja i razrađuje sve elemente povijesnih antihrvatskih koncepcija. U objavljivanju i raspačavanju knjige odlučnu ulogu je imao Tomislav Nikolić, dugogodišnji Šešeljev najbliži suradnik, a kasnije (2012.) predsjednik Republike Srbije Kroatofobija ili hrvatofobija je termin koji se koristi za opisivanje iracionalnog straha ili mržnje prema Hrvatima, hrvatskoj kulturi, hrvatskoj povijesti i svemu što je povezano s Hrvatskom i Hrvatima.
Novi!!: Antihrvatstvo i Kroatofobija · Vidi više »
Londonski ugovor
Londonski ugovor iz 1915.
Novi!!: Antihrvatstvo i Londonski ugovor · Vidi više »
Mađarizacija
Stanovništvo Kraljevine Ugarske (1880). etničke skupine u Kraljevini Ugarskoj (1880) Madari u Kraljevini Ugarskoj (1890) Mađarizacija označava povijesno provođeno nastojanje kako bi se ne-mađarsko stanovništvo Kraljevine Ugarske silom pretvorilo u dio mađarske nacije.
Novi!!: Antihrvatstvo i Mađarizacija · Vidi više »
Mađarolci
"Mađarolci" je posprdni termin kojega je 1870.-ih godina Ante Starčević koristio za dio hrvatske buržoazije koja je svoj socijalni boljitak tražila u služenju stranim interesima - u to vrijeme, mađarskim i austrijskim - radije nego u promoviranju interesa vlastitog naroda.
Novi!!: Antihrvatstvo i Mađarolci · Vidi više »
Mađaroni
Mađaroni je pogrdan naziv za članove Hrvatsko-ugarske stranke, koju je pod nazivom Horvatsko-vugerska stranka osnovao 1841.
Novi!!: Antihrvatstvo i Mađaroni · Vidi više »
Makedonci
Makedonci su južnoslavenski narod nastanjen u Sjevernoj Makedoniji i susjednim područjima Grčke, Bugarske, Srbije i Albanije.
Novi!!: Antihrvatstvo i Makedonci · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Antihrvatstvo i Matica hrvatska · Vidi više »
Matko Marušić
Matko Marušić (Split, 4. studenoga 1946.) je hrvatski književnik i profesor na Medicinskom fakultetu.
Novi!!: Antihrvatstvo i Matko Marušić · Vidi više »
Milicija
Američkog rata za neovisnost. Povijesno, a i danas u raznim jezicima, izraz milicija (engleski: militia, njemački: die Miliz, francuski: milice) označava oružane postrojbe namijenjene održanju reda i obrani, koje čine dobrovoljci ili ljudi koji imaju vojnu obvezu samo u posebnim situacijama.
Novi!!: Antihrvatstvo i Milicija · Vidi više »
Nacionalizam
Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet odsudan za oblikovanje i opstojnost jedne suverene države.
Novi!!: Antihrvatstvo i Nacionalizam · Vidi više »
Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj
Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj (NOP) bio je dio antifašističkog NOP-a na području okupirane Jugoslavije.
Novi!!: Antihrvatstvo i Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj · Vidi više »
Novi list
Izdanja Novog lista Spomenik Franu Supilu ispred zgrade Novog lista Novi list, riječke dnevne novine, izlaze svakodnevno osim blagdanom u Rijeci, a distribuiraju se na cijelom tržištu Hrvatske.
Novi!!: Antihrvatstvo i Novi list · Vidi više »
ORJUNA
Logotip ORJUNA (Organizacija jugoslavenskih nacionalista) je bila ekstremna nacionalistička i teroristička organizacija osnovana s ciljem zaštite unitarističke jugoslavenske države.
Novi!!: Antihrvatstvo i ORJUNA · Vidi više »
Pakrac
Pakrac i Pakra Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Spomenik dr. Franju Tuđmanu u Pakracu Pakrac je grad u Hrvatskoj, u zapadnoj Slavoniji, u Požeško-slavonskoj županiji.
Novi!!: Antihrvatstvo i Pakrac · Vidi više »
Partizanski zločini u Gračanima
Partizanski zločini u Gračanima označavaju ubijanja ratnih zarobljenika i civila koji su počinili pripadnici narodnooslobodilačke vojska Jugoslavije u razdoblju od 10.
Novi!!: Antihrvatstvo i Partizanski zločini u Gračanima · Vidi više »
Plemstvo
Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.
Novi!!: Antihrvatstvo i Plemstvo · Vidi više »
Pokolj na otoku Daksi
luku Gruž Pokolj na Daksi, (“Daksa 1944./45.") označava pokolj kojeg su počinili partizani u listopadu 1944. tijekom Drugog svjetskog rata na otočiću Daksi.
Novi!!: Antihrvatstvo i Pokolj na otoku Daksi · Vidi više »
Prosvijećeni apsolutizam
18. stoljeća. Čitala je prosvjetiteljska djela i održavala veze s francuskim prosvjetiteljima, osobito Voltaireom, koji je boravio kao njezin gost na dvoru. To joj nije smetalo da okrutno progoni svoje protivnike i vlada strogo apsolutistički. Prosvijećeni apsolutizam je oblik vladavine koji se pojavio u drugoj polovici 18. stoljeća; neki autori vole razdoblje apsolutizma približno odrediti razdobljem 1660.
Novi!!: Antihrvatstvo i Prosvijećeni apsolutizam · Vidi više »
Protu-Njemačka
Anti-Njemački / antifašistički prosvjednici u Frankfurtu u 2006. Na transparentu piše: "Dolje s Njemačkom/Solidarnost s Izraelom/Za Komunizam!" Druge fotografije s istog prosvjeda na http://de.indymedia.org/2006/06/150265.shtml Arthura Harrisa. Protu-Njemačka, anti-Njemačka ili protunjemstvo (njem. Antideutsche) je pojam koji je proizašao iz različitih krugova radikalnih antifašističkih ljevičarskih pokreta.
Novi!!: Antihrvatstvo i Protu-Njemačka · Vidi više »
Protuamerikanizam
Protuamerikanizam ili antiamerikanizam je oblik oštrog neslaganja i mržnje prema kulturi, ili (posebno vanjskoj) politici Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: Antihrvatstvo i Protuamerikanizam · Vidi više »
Regnum regno non praescribit leges
Latinska izreka Regnum regno non praescribit leges (hrv. Kraljevstvo kraljevstvu ne propisuje zakone), postala je značajna za hrvatsku povijest nakon što ju je kao šef hrvatskog parlamentarnog izaslanstva na zasjedanju zajedničkog (Ugarsko-hrvatskog) Sabora u Budimu 1790.
Novi!!: Antihrvatstvo i Regnum regno non praescribit leges · Vidi više »
Republika Srpska Krajina
Republika Srpska Krajina, skraćeno RSK (srp. Република Српска Крајина, РСК) bila je međunarodno nepriznata marionetska srpska paradržava unutar Hrvatske, u funkciji stvaranja Velike Srbije.
Novi!!: Antihrvatstvo i Republika Srpska Krajina · Vidi više »
Revolucionarni teror
Maximiliena Robespierrea i njegovih suradnika 28. srpnja 1794.: Prvu pravu apologiju revolucionarnog terora iznio je M. Robespierre u pamfletu "O principima političke moralnosti" iz 1794. Teror kojega su jakobinci zaveli u Francuskoj okončan je kada su oni sami pogubili sve svoje glavne vođe. Revolucionarni teror je izraz kojim se označava masovna ili kontinuirana uporaba terora kroz različite oblike nasilja u svrhu izvođenja ili održavanja revolucije, ili zadržavanja na vlasti.
Novi!!: Antihrvatstvo i Revolucionarni teror · Vidi više »
Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije
Vojislav Šešelj na suđenju za ratne zločine u Haagu. Knjigu "Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije" je on napisao i objavio iz pritvora, tijekom suđenja za ratne zločine Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije je pseudohistoriografsko djelo Vojislava Šešelja, srpskog političara i predsjednika Srpske radikalne stranke.
Novi!!: Antihrvatstvo i Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Antihrvatstvo i Rusija · Vidi više »
Samomrzeći Židov
Samomrzeći Židov (eng. self-hating Jew) je pojam koji se rabi za osobe židovskog podrijetla koje gaje antisemitske osjećaje ili zalažu protiv Židova i Države Izrael.
Novi!!: Antihrvatstvo i Samomrzeći Židov · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Antihrvatstvo i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Antihrvatstvo i Slavonija · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Antihrvatstvo i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Novi!!: Antihrvatstvo i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Antihrvatstvo i Split · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: Antihrvatstvo i Srijem · Vidi više »
Srpska radikalna stranka
Zgrada SRS-a u Beogradu Srpska radikalna stranka (SRS) je neofašistička, ekstremno nacionalistička i socijalno konzervativna politička stranka u Srbiji.
Novi!!: Antihrvatstvo i Srpska radikalna stranka · Vidi više »
Srpskohrvatski jezik
Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3: hbs) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski ili hrvatsko-bosansko-crnogorsko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga.
Novi!!: Antihrvatstvo i Srpskohrvatski jezik · Vidi više »
Stipe Šuvar
Stipe Šuvar (Zagvozd kod Imotskog, 17. veljače 1936. – Zagreb, 29. lipnja 2004.), hrvatski političar, komunist, sociolog i sveučilišni profesor.
Novi!!: Antihrvatstvo i Stipe Šuvar · Vidi više »
Stjepan Radić
Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.
Novi!!: Antihrvatstvo i Stjepan Radić · Vidi više »
Svetozar Pribićević
Svetozar Pribićević (Hrvatska Kostajnica, 26. listopada 1875. – Prag, 15. rujna 1936.), bio je hrvatski političar, vodeća politička figura hrvatskih Srba.
Novi!!: Antihrvatstvo i Svetozar Pribićević · Vidi više »
Talijanizacija
fašističke partije (tal. P.N.F. - Partito Nazionale Fascista), gdje se pod prijetnjom "uvjerljivih metoda" zabranjuje uporaba "slavenskog" jezika na javnom mjestu. Kao "nositelj vlasti" koja proglašuje zabranu potpisani su "skvadristi", tj. lokalni fašistiTalijanizacija ili potalijančivanje označava proces kulturne asimilacije tijekom kojeg se netko ili nešto djelomično ili nimalo talijanski pretvara u nekog ili nešto potpuno talijansko.
Novi!!: Antihrvatstvo i Talijanizacija · Vidi više »
Teritorijalno more
Morski pojasevi prema međunarodnom pravu Teritorijalno more ili teritorijalne vode je morski pojas širok 12 morskih milja, računajući od polazne crte u smjeru pučine.
Novi!!: Antihrvatstvo i Teritorijalno more · Vidi više »
Tomislav Nikolić
Tomislav Nikolić (Kragujevac, 15. veljače 1952.), srbijanski je političar, bivši predsjednik Republike Srbije i četnički vojvoda.
Novi!!: Antihrvatstvo i Tomislav Nikolić · Vidi više »
UDBA
Uprava državne sigurnosti (sr. Uprava državne bezbednosti, slo. Uprava državne varnosti), skraćeno UDBA ili UDB, bila je tajna policija za vrijeme druge Jugoslavije, a nastala je 1946. godine preustrojem OZNE u vojnu obavještajnu službu KOS i civilnu UDBA-u. Od 1966.
Novi!!: Antihrvatstvo i UDBA · Vidi više »
Unitarističko jugoslavenstvo
Jugounitarizam je skup ideja koji se zalaže za ideje centralizirane i unitarne jugoslavenske države preko poticanja osjećaja jugoslavenskog nacionalizma (jugoslavenstvo).
Novi!!: Antihrvatstvo i Unitarističko jugoslavenstvo · Vidi više »
Ustaše
Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.
Novi!!: Antihrvatstvo i Ustaše · Vidi više »
Vaso Bogdanov
Vaso Bogdanov (Pančevo, 2. listopada 1902. – Zagreb, 9. listopada 1967.),, preuzeto 8.
Novi!!: Antihrvatstvo i Vaso Bogdanov · Vidi više »
Velika Srbija
Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.
Novi!!: Antihrvatstvo i Velika Srbija · Vidi više »
Velikosrpska ideologija
Velikosrpska ideologija ili velikosrpska ideja označava ideju teritorijalne ekspanzije Srbije daleko od granica koje je imala Kraljevina Srbija u 19.
Novi!!: Antihrvatstvo i Velikosrpska ideologija · Vidi više »
Vojislav Šešelj
Vojislav Šešelj (Sarajevo, 11. listopada 1954.), srbijanski je političar, bivši narodni zastupnik, odvjetnik, ratni huškač i pravomoćno osuđeni ratni zločinac.
Novi!!: Antihrvatstvo i Vojislav Šešelj · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Antihrvatstvo i Zadar · Vidi više »
Zastava Republike Hrvatske
Zastava Republike Hrvatske jedan je od državnih simbola Republike Hrvatske, službeno usvojena 21. prosinca 1990. godine.
Novi!!: Antihrvatstvo i Zastava Republike Hrvatske · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Antihrvatstvo i 1987. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Antihrvatstvo i 1989. · Vidi više »
1990-ih
Bez opisa.
Novi!!: Antihrvatstvo i 1990-ih · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Antihrvatstvo i 1990. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Protuhrvatska propaganda, Protuhrvatstvo.
