Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Protuminski divizijun flotile Hrvatske ratne mornarice

Indeks Protuminski divizijun flotile Hrvatske ratne mornarice

Protuminski divizijun dio je Flotile Hrvatske ratne mornarice.

9 odnosi: Datoteka, Flotila Hrvatske ratne mornarice, Hrvatska, Hrvatska ratna mornarica, Kapetan fregate, LM-51 Korčula, Lovac mina, NATO, Sonar.

Datoteka

Datoteka u računarstvu je skup binarnih podataka, koji su spremljeni na medij dostupan programu za čitanje ili za promjenu.

Novi!!: Protuminski divizijun flotile Hrvatske ratne mornarice i Datoteka · Vidi više »

Flotila Hrvatske ratne mornarice

Flotila Hrvatske ratne mornarice ustrojstvena je cjelina Hrvatske ratne mornarice, a nastala je iz nekadašnje Flote, koja je od 1.

Novi!!: Protuminski divizijun flotile Hrvatske ratne mornarice i Flotila Hrvatske ratne mornarice · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Protuminski divizijun flotile Hrvatske ratne mornarice i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska ratna mornarica

Hrvatska ratna mornarica (kratica HRM) grana je Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Novi!!: Protuminski divizijun flotile Hrvatske ratne mornarice i Hrvatska ratna mornarica · Vidi više »

Kapetan fregate

Oznaka čina u HRM Kapetan fregate je viši časnički mornarički vojni čin u Hrvatskoj ratnoj mornarici.

Novi!!: Protuminski divizijun flotile Hrvatske ratne mornarice i Kapetan fregate · Vidi više »

LM-51 Korčula

LM-51 Korčula je ratni brod u sastavu flote Hrvatske ratne mornarice.

Novi!!: Protuminski divizijun flotile Hrvatske ratne mornarice i LM-51 Korčula · Vidi više »

Lovac mina

Lovac mina (engl. minehunter) je vrsta vojnog broda namijenjen za protuminsku borbu na moru.

Novi!!: Protuminski divizijun flotile Hrvatske ratne mornarice i Lovac mina · Vidi više »

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.

Novi!!: Protuminski divizijun flotile Hrvatske ratne mornarice i NATO · Vidi više »

Sonar

Načelo rada sonara Sonar (od engleskog SONAR, akronima za sound navigation and ranging) ili podvodni električni lokator je elektroakustični uređaj za traženje i otkrivanjem određivanje daljine, dubine, smjera i za identifikaciju podvodnih pokretnih i nepokretnih objekata (podmornica, mina, potopljenih brodova, podvodnih hridi, jata riba).

Novi!!: Protuminski divizijun flotile Hrvatske ratne mornarice i Sonar · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Protuminski divizijun flotile HRM.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »