Brže od pregledniku!
130 odnosi: Afrika, Aix-en-Provence, Akvedukt, Alžir, Alpes-Maritimes, Arapi, Arles, August, Austrijsko Carstvo, Autocesta, Avignon, Švicarska, Židovi, Berberi, Bitka kod Solferina, Bizon, Brončano doba, Burgundi, Burgundija, Camillo Benso di Cavour, Cannes, Charles de Gaulle, Cornwall (grofovija), Departman, Dolmen, Domaći konj, Drugi svjetski rat, Durance, Egejsko more, Engleska, Europa, Filmski festival u Cannesu, Franci, Francuska, Francuski jezik, Francusko carstvo, Francusko-pruski rat, Frédéric Mistral, Gaj Julije Cezar, Gaj Marije, Gali, Genova, Georges Clemenceau, Grad, Hanibal, Istočni Goti, Italija, Karlo II., zapadnofranački kralj, Karlo Martel, Karlo Veliki, ..., Karolinzi, Kelti, Književnost, Komunistička partija, Konstantin, Kositar, Lérins, Liguri, Lombardija, Luj III., zapadnofranački kralj, Mala Azija, Marseille, Merovinzi, Mlađe kameno doba, Napoleon III., Nîmes, Nica, Nijemci, Njemačka, Nobelova nagrada, Normandija, Orange, Orijent, Pariška komuna, Pariz, Pax Romana, Perajari, Perzijanci, Pijemont, Pingvini, Pompej Veliki, Provansa-Alpe-Azurna obala, Provansalski dijalekt, Prvi svjetski rat, Rhône, Rim, Rimska provincija, Savoja, Sjeverna Afrika, Sovjetski Savez, Sredozemno more, Starije kameno doba, Sueski kanal, TGV, Toulon, Treći Reich, Turizam, Turska, Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva, Zapadni Goti, 15. kolovoza, 1859., 1860., 1861., 1869., 1871., 1885., 1904., 1919., 1935., 1939., 1940., 1941., 1942., 1943., 1944., 1947., 1962., 1970., 2. siječnja, 23. ožujka, 254., 30. studenoga, 314., 406., 408., 439., 451., 480., 541.. Proširite indeks (80 više) »
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Novi!!: Provansa i Afrika · Vidi više »
Aix-en-Provence
Aikška katedrala. Aix-en-Provence je lječilišni grad na jugu Francuske, sjedište istoimene nadbiskupije.
Novi!!: Provansa i Aix-en-Provence · Vidi više »
Akvedukt
Akvedukt u okolini Splita Akvedukt ili akvadukt (lat. aquaeductus, vodovod) je vrsta vodovoda, mostna građevina za provođenje vode preko rijeka, reljefnih zapreka i oblika (uzvišenja, različitih vrsta neravnina, dolina, jaruga) prirodnim padom od izvora do naselja.
Novi!!: Provansa i Akvedukt · Vidi više »
Alžir
Alžir Alžir, službeno Alžirska Narodna Demokratska Republika je država u sjevernoj Africi i najveća zemlja po veličini na afričkom kontinentu.
Novi!!: Provansa i Alžir · Vidi više »
Alpes-Maritimes
Alpes-Maritimes je departman u francuskoj regiji Provansa-Alpe-Azurna obala.
Novi!!: Provansa i Alpes-Maritimes · Vidi više »
Arapi
Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Novi!!: Provansa i Arapi · Vidi više »
Arles
Arles (Arle na okcitanškom) je grad na jugu Francuske, u pokrajini Bouches-du-Rhône, u bivšoj provinciji Provansi.
Novi!!: Provansa i Arles · Vidi više »
August
August, lat. IMP·CAESAR·DIVI·F·AVGVSTVS, (Rim, 23. rujna 63. pr. Kr. – Nola kod Napulja, 19. kolovoza 14.), punim imenom Gaj Julije Cezar Oktavijan (lat. Gaius Julius Caesar Octavianus), pranećak Julija Cezara (unuk Cezarove sestre Julije), bio je trijumvir u drugom trijumviratu, a kasnije i prvi rimski car.
Novi!!: Provansa i August · Vidi više »
Austrijsko Carstvo
Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.
Novi!!: Provansa i Austrijsko Carstvo · Vidi više »
Autocesta
A5. autocesti A1 (od Zagreba do juga Hrvatske) Autocesta je najviša klasa javnih cesta koji je namijenjen sigurnom prometovanju vozila velikom brzinom.
Novi!!: Provansa i Autocesta · Vidi više »
Avignon
Avignon (klasični provansalski okcitanski: Avinhon ili Avignoun u mistralijanskom obliku, latinski: Avenio) je grad u Provansi u južnoj Francuskoj, najveći grad i prefektura departmana Vaucluse.
Novi!!: Provansa i Avignon · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Provansa i Švicarska · Vidi više »
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Novi!!: Provansa i Židovi · Vidi više »
Berberi
Berberi izvode tradicionalni ''ahidous'' ples (Maroko, planine Atlas) Berberi (koji se nazivaju i Imazigeni, "slobodan čovjek", Amazigh) grana Hamita nastanjena kroz saharsko područje sjeverne Afrike, a obuhvaćaju niz snažnih plemena među kojima se ističu Tuarezi, Rifi, Kabili, Šlehi, Beraberi i drugi.
Novi!!: Provansa i Berberi · Vidi više »
Bitka kod Solferina
Karta bitke kod Solferina. Bitka kod Solferina se odigrala 24.
Novi!!: Provansa i Bitka kod Solferina · Vidi više »
Bizon
Bizon (lat. Bison) je rod goveda (Bovinae) iz porodice šupljorožaca (Bovidae) kratkih nogu, široka čela sa snažnim i prema gore savinutim rogovima, te vrlo razvijena prednjeg dijela tijela obrasla dugom, jednoliko tamnosmeđom dlakom.
Novi!!: Provansa i Bizon · Vidi više »
Brončano doba
Rumunjskoj. nenaseljeno Brončano doba je prapovijesno razdoblje obilježeno uporabom bronce za izradu oružja, oruđa, nakita i posuđa.
Novi!!: Provansa i Brončano doba · Vidi više »
Burgundi
Drugo burgundsko kraljevstvo, između 443. i 476. godine Burgundi (lat. Burgundiones) su bili istočnogermansko pleme kojima je prvotna postojbina bila najvjerojatnije Skandinavija te su prešli na otok Bornholm, koji se na staronordijskom jeziku zvao Burgundarholmr (otok Burgunda), a od tamo su naselili Europu.
Novi!!: Provansa i Burgundi · Vidi više »
Burgundija
* Povijesne regije.
Novi!!: Provansa i Burgundija · Vidi više »
Camillo Benso di Cavour
'''Camillo Benso di Cavour''' Camillo Benso di Cavour, 1858 Grof Camillo Benso di Cavour (Torino, 10. kolovoza 1810. – Torino, 6. lipnja 1861.), talijanski državnik Školovao se u Vojnoj akademiji u Torinu, glavnom gradu Pijemonta.
Novi!!: Provansa i Camillo Benso di Cavour · Vidi više »
Cannes
Panoramski pogled na '''Cannes''' Cannes je grad i općina na Francuskoj rivijeri koji se nalazi u departmanu Alpes-Maritimes.
Novi!!: Provansa i Cannes · Vidi više »
Charles de Gaulle
Charles André Joseph Marie de Gaulle (Lille, 22. studenog 1890. – Colombey-les-deux-Eglises, 9. studenog 1970.), u Francuskoj često nazivan Général de Gaulle, je bio francuski general i državnik, vršitelj dužnosti 18.
Novi!!: Provansa i Charles de Gaulle · Vidi više »
Cornwall (grofovija)
Zemljovid Cornwalla Cornwall (punim imenom Cornwall i otočje Scilly) je grofovija u Jugozapadnoj Engleskoj koja se nalazi na krajnjem jugozapadu Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Provansa i Cornwall (grofovija) · Vidi više »
Departman
Departman (od franc. départment) je administrativno-teritorijalna jedinica lokalne uprave koji se dijele na arondismane ili okruge; ekvivalent hrvatskom političkom uređenju "županija".
Novi!!: Provansa i Departman · Vidi više »
Dolmen
Domen u Crocunou, Plouharnel, Bretanja, Francuska. Domen u Poulnabroneu, County Clare, Irska. Dolmen (bretonski jezik: "kameni stol") ili dvoranska grobnica i quoit (velški), anta (portugalski), Hünengrab/Hünenbett (njemački), adamra (abkazijski jezik), ispun (sjeverozapadni kavkaski jezici), hunebed (nizozemski), dös (švedski), goindol (korejski) - je vrsta jednokomorne megalitske grobnice (svetišta ili primitivni hramovi), obično od nekoliko uspravnih kamena (menhir) koji nose veliki plošni, vodoravno polegnuti, poklopni kamen (trilit, ili ploča).
Novi!!: Provansa i Dolmen · Vidi više »
Domaći konj
Domaći konj (konj, lat. Equus (Equus) caballus; sin. Equus ferus caballus, Equus caballus caballus, Equus caballus) je veliki četveronožni sisavac, pripadnik roda Equus.
Novi!!: Provansa i Domaći konj · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Provansa i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Durance
Durance (Durença na okcitanskom ili Durènço na mistralskom) je rijeka u jugoistočnoj Francuskoj.
Novi!!: Provansa i Durance · Vidi više »
Egejsko more
Karta Egejskog mora Egejsko more (grč. Aigaion, tur. Ege, mak. Belo more ("Бело море")) je dio Sredozemlja, a leži između Grčke i Turske.
Novi!!: Provansa i Egejsko more · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Provansa i Engleska · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Provansa i Europa · Vidi više »
Filmski festival u Cannesu
right Filmski festival u Cannesu (francuski: le Festival international du film de Cannes ili jednostavnije le Festival de Cannes) jedan je od najprestižnijih filmskih festivala u svijetu.
Novi!!: Provansa i Filmski festival u Cannesu · Vidi više »
Franci
Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Provansa i Franci · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Provansa i Francuska · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Provansa i Francuski jezik · Vidi više »
Francusko carstvo
Zemljovid Francuskog Kolonijalnoga carstva (zelena.
Novi!!: Provansa i Francusko carstvo · Vidi više »
Francusko-pruski rat
Francusko-pruski rat, ponekad poznat i kao Njemačko-francuski rat je naziv za oružani sukob koji se između 19. srpnja 1870. i 10. svibnja 1871. godine vodio između Francuske i saveza njemačkih država na čelu s Pruskom.
Novi!!: Provansa i Francusko-pruski rat · Vidi više »
Frédéric Mistral
Frédéric Mistral (Maillane, 8. rujna 1830. – Maillane, 25. ožujka, 1914.), francuski pjesnik i Nobelovac, jedan od ključnih osoba pokreta znanog kao félibrige.
Novi!!: Provansa i Frédéric Mistral · Vidi više »
Gaj Julije Cezar
Gaj Julije Cezar, latinski Cāius Iulius Caesar (Rim, 13. srpnja 100. pr. Kr. – Rim, 15. ožujka 44. pr. Kr.), rimski vojskovođa, političar i pisac.
Novi!!: Provansa i Gaj Julije Cezar · Vidi više »
Gaj Marije
Gaj Marije (157. pr. Kr. - 13. siječnja 86. pr. Kr.), plebejac, bio je vođa stranke populara.
Novi!!: Provansa i Gaj Marije · Vidi više »
Gali
Galima su Rimljani nazivali keltske stanovnike područja današnje Francuske i sjeverne Italije.
Novi!!: Provansa i Gali · Vidi više »
Genova
Genova (ligurski jezik: Zena) je grad u sjevernoj Italiji, glavni grad pokrajine Genova i regije Ligurija.
Novi!!: Provansa i Genova · Vidi više »
Georges Clemenceau
Georges Clemenceau (Mouilleron-en-Pareds, Vendée, 28. rujna 1841. – Pariz, 24. studenog 1929.) bio je francuski političar, dva puta prvi ministar, ministar unutrašnjih poslova te u završnome dijelu Prvog svjetskog rata ministar rata, jedan od glavne četvorice na mirovnoj konferenciji u Versaillesu, a poznat je i po svojoj otvorenoj i sustavnoj netrpeljivosti prema Katoličkoj Crkvi, koju je i progonio.
Novi!!: Provansa i Georges Clemenceau · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Provansa i Grad · Vidi više »
Hanibal
Hanibal (punski za „dar Baalov” ili „milost Baalova”), kartažanski vojskovođa (247. pr. Kr. – 182. pr. Kr.). Prema mnogima najsposobniji vojskovođa svih vremena.
Novi!!: Provansa i Hanibal · Vidi više »
Istočni Goti
Ostrogotsko kraljevstvo Istočni Goti zvani i Ostrogoti su bili barbarsko germansko pleme koje je s istoka došlo na prostore Zapadnog Rimskog Carstva i Istočnog rimskog carstva (Bizanta) i bitno su utjecali na političke prilike kasnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Provansa i Istočni Goti · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Provansa i Italija · Vidi više »
Karlo II., zapadnofranački kralj
Karlo II.
Novi!!: Provansa i Karlo II., zapadnofranački kralj · Vidi više »
Karlo Martel
Bitka protiv muslimana 732. Karlo Martel (franc. Charles Martel, njem. Karl Martell) (između 685. i 689. – 22. listopada 741.), franački majordom i vojskovođa, poznat po pobjedi u bitci kod Toursa.
Novi!!: Provansa i Karlo Martel · Vidi više »
Karlo Veliki
Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.
Novi!!: Provansa i Karlo Veliki · Vidi više »
Karolinzi
Karla Velikog s natpisom KAROLVS IMP AVG (''Karolus imperator augustus'') Karolinzi (znani i kao Arnulfingi, po jednom od predaka roda biskupu iz Metza Arnulfu, umro 641., ili Karlingi) je bila poznata franačka plemićka obitelj koja se nakon Merovinga popela na franačko prijestolje i uspostavila dinastiju, koja je tri stoljeća vladala brojnim europskim državama.
Novi!!: Provansa i Karolinzi · Vidi više »
Kelti
Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.
Novi!!: Provansa i Kelti · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Provansa i Književnost · Vidi više »
Komunistička partija
Komunistička partija ili komunistička stranka su izrazi koji se rabe za političku stranku koja se zalaže za praktičnu primjenu komunističke ideologije, odnosno uspostavljanje komunističkog državnog uređenja.
Novi!!: Provansa i Komunistička partija · Vidi više »
Konstantin
Konstantin je muško ime, a kroz povijest ga je nosilo nekoliko osoba.
Novi!!: Provansa i Konstantin · Vidi više »
Kositar
Kositar (od grč. naziva za mineral kasiterit; kassiteros) je srebrnobijela, veoma sjajna, elastična i mekana (tako reći plastična) kovina, niska tališta i visoka vrelišta.
Novi!!: Provansa i Kositar · Vidi više »
Lérins
Južna obala otoka Sainte-Marguerite Samostan na otoku Saint-Honorat. Otočje Lérins (francuski: Îles de Lérins) čine četiri otoka koji se nalaze nedaleko od Cannesa, te su upravno dio departmana Alpes-Maritimes u Francuskoj.
Novi!!: Provansa i Lérins · Vidi više »
Liguri
Liguri (grč.:; lat.: Ligures, jednina Ligus ili Ligur) jesu antički narod koji je dao svoje ime talijanskoj pokrajini Liguriji koja se nekoć protezala od sjeverne Italije do južne Galije.
Novi!!: Provansa i Liguri · Vidi više »
Lombardija
Lombardija (tal.: Lombardia, lom.: Lumbardia) je regija u Sjevernoj Italiji, između Alpa i doline rijeke Po.
Novi!!: Provansa i Lombardija · Vidi više »
Luj III., zapadnofranački kralj
Luj III. (863./865. – 882.) bio je zapadnofranački kralj od 879.
Novi!!: Provansa i Luj III., zapadnofranački kralj · Vidi više »
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Novi!!: Provansa i Mala Azija · Vidi više »
Marseille
Marseille (oks. Marselha) je po veličini drugi grad u Francuskoj, a njegov je karakter određen povoljnim položajem luke u Lionskom zaljevu, na Sredozemlju.
Novi!!: Provansa i Marseille · Vidi više »
Merovinzi
Merovinško kraljevstvo Merovinzi su dinastija franačkih kraljeva, koja je vladala Franačkom od 481. do 751. godine.
Novi!!: Provansa i Merovinzi · Vidi više »
Mlađe kameno doba
Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos.
Novi!!: Provansa i Mlađe kameno doba · Vidi više »
Napoleon III.
Napoléon III., poznat i kao Luj Napoleon; punim imenom Charles Louis Napoléon Bonaparte (Pariz, Francuska, 20. travnja 1808. – Chislehurst, Kent, Engleska 9. siječnja 1873.), francuski predsjednik od 20. prosinca 1848. – 2. prosinca 1852., i kasnije francuski car od 2. prosinca 1852. – 4. rujna 1870. godine.
Novi!!: Provansa i Napoleon III. · Vidi više »
Nîmes
Nîmes (antičko Colonia Nemausus, je grad u južnoj francuskoj regiji Languedoc-Roussillon. Godine 2004. grad je imao 144.600 stanovnika.
Novi!!: Provansa i Nîmes · Vidi više »
Nica
Nica (fr. Nice, okc. Niça) je lučki grad, smješten nedaleko od talijanske granice, između Cannesa i Monaka.
Novi!!: Provansa i Nica · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Provansa i Nijemci · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Provansa i Njemačka · Vidi više »
Nobelova nagrada
Simbol Nobelove nagrade Nobelove nagrade (šve. Nobelpriset) dodjeljuju se svake godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi iznimni.
Novi!!: Provansa i Nobelova nagrada · Vidi više »
Normandija
Normandija (francuski: Normandie, normandijski: Normaundie), bivša je država u Europi i povijesna pokrajina u Francuskoj na obali La Mancha.
Novi!!: Provansa i Normandija · Vidi više »
Orange
Orange je francuska telekomunikacijska tvrtka sa sjedištem u Issy-les-Moulineauxu, predgrađu Pariza.
Novi!!: Provansa i Orange · Vidi više »
Orijent
Orijent je izraz koji dolazi od latinske riječi oriens koja znači istok, a koristi se za opisivanje Istočnog svijeta, odnosno kultura i zemalja azijskog kontinenta.
Novi!!: Provansa i Orijent · Vidi više »
Pariška komuna
Pariška komuna (ili Francuska komuna) od 18. ožujka do 28. svibnja 1871., je prvi svjetski poznati primjer radničke socijalističke revolucije.
Novi!!: Provansa i Pariška komuna · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Provansa i Pariz · Vidi više »
Pax Romana
Oznaka Rimskoga Carstva Pax Romana (na latinskom Rimski mir) razdoblje je u povijesti rimske države, to jest Rimskog Carstva karakteristično po izostanku većih oružanih sukoba.
Novi!!: Provansa i Pax Romana · Vidi više »
Perajari
Perajari, ili kako ih zajedničkim imenom često nazivaju tuljani (Pinnipedia), su skupina zvijeri (Carnivora) koja je prešla na život u vodi.
Novi!!: Provansa i Perajari · Vidi više »
Perzijanci
Perzijanci su najmnogoljudniji iranski narod, kojeg karakterizira upotreba perzijskog jezika.
Novi!!: Provansa i Perzijanci · Vidi više »
Pijemont
Piemont (tal. (Regione) Piemonte), regija je u sjeverozapadnoj Italiji, s triju strana okružena Alpama.
Novi!!: Provansa i Pijemont · Vidi više »
Pingvini
Pingvini (lat. Spheniscidae) su ptice koje ne mogu letjeti, a žive na južnoj polutki.
Novi!!: Provansa i Pingvini · Vidi više »
Pompej Veliki
Pompej Veliki, punim imenom Gnej Pompej Veliki (lat. Gnaeus Pompeius Magnus) (Rim, 29. rujna 106. pr. Kr. - Peluzij, 29. rujna 48. pr. Kr.), rimski vojskovođa i trijumvir od 59. pr. Kr. do 49. pr. Kr.; uz Cezara najčuveniji vojskovođa svog vremena, Pompej je poražen u građanskom ratu s Cezarom i pogubljen.
Novi!!: Provansa i Pompej Veliki · Vidi više »
Provansa-Alpe-Azurna obala
Provansa-Alpe-Azurna obala (fra. Provence-Alpes-Côte d'Azur) je regija na jugu Francuske.
Novi!!: Provansa i Provansa-Alpe-Azurna obala · Vidi više »
Provansalski dijalekt
Provansalski dijalekt (prouvençau, mistralien, provençal; ISO 639-3: oci. Nekad smatran posebnim jezikom s kodnim imenom ISO 639-3: prv), oksitanski dijalekt šire iberoromanske skupine kojim govori oko 354 500 ljudi u Francuskoj (250 000; 1990 P. Blanchet), Italiji (100 000; 1990 P. Blanchet) i Monaku (4 500; 1988).
Novi!!: Provansa i Provansalski dijalekt · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Provansa i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Rhône
Rhône je 813 km duga rijeka koja protječe kroz Švicarsku i jugoistočnu Francusku i ulijeva se u Sredozemno more deltom Camargue zapadno od Marseillea.
Novi!!: Provansa i Rhône · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Provansa i Rim · Vidi više »
Rimska provincija
Hadriana (117-38) s prikazom tadašnjih '''provincija''' Provincija (latinski: provincia), u vrijeme antičkog Rima, bila je osnovna i najveća upravna jedinica izvan Italije.
Novi!!: Provansa i Rimska provincija · Vidi više »
Savoja
Zastava Savoje Savoja (franc. Savoie, tal. Savoia, engl. Savoy), povijesna pokrajina u istočnoj Francuskoj.
Novi!!: Provansa i Savoja · Vidi više »
Sjeverna Afrika
geografski, uključujući gore Sjeverna Afrika je najsjevernija regija afričkog kontinenta.
Novi!!: Provansa i Sjeverna Afrika · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Provansa i Sovjetski Savez · Vidi više »
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Novi!!: Provansa i Sredozemno more · Vidi više »
Starije kameno doba
Starije kameno doba ili paleolitik je razdoblje u kojem se pojavljuje čovjek i nastaju najstarije kulture, otprije 2 500 000 pr.
Novi!!: Provansa i Starije kameno doba · Vidi više »
Sueski kanal
Zemljopisni položaj Sueskog kanala Sueski kanal je umjetno prokopan kanal dugačak 193,3 kilometra između Sredozemnog i Crvenog mora, koji razdvaja afrički od azijskog kontinenta te je najbliža pomorska veza između zapadne i istočne Zemljine hemisfere.
Novi!!: Provansa i Sueski kanal · Vidi više »
TGV
TGV u Parizu, ''Gare de Lyon'' TGV La Poste AGV, nasljednik TGV tehnologije TGV (fran. train à grande vitesse) je vlak velikih brzina Francuskih željeznica.
Novi!!: Provansa i TGV · Vidi više »
Toulon
Toulon je grad i mediteranska luka na jugu Francuske, oko 80 kilometara jugoistočno od Marseillea.
Novi!!: Provansa i Toulon · Vidi više »
Treći Reich
Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.
Novi!!: Provansa i Treći Reich · Vidi više »
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Novi!!: Provansa i Turizam · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Provansa i Turska · Vidi više »
Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva
Viktorija, eng. Alexandrina Victoria (London, 24. svibnja 1819. – Wight, 22. siječnja 1901.), kraljica Ujedinjenog Kraljevstva od 1837. i carica Indije od 1876. Njezina vladavina, poznata kao viktorijansko doba, trajala je gotovo 64 godine, što je čini drugim najduže vladajućim britanskim monarhom.
Novi!!: Provansa i Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva · Vidi više »
Zapadni Goti
Seobe Zapadni Goti ili Vizigoti su bili nomadska plemena koja su se s istoka doselili na područje Zapadnog Rimskog Carstva u velikoj seobi naroda koncem 4. stoljeća, a djelomično su naseljavali i područje Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta).
Novi!!: Provansa i Zapadni Goti · Vidi više »
15. kolovoza
15.
Novi!!: Provansa i 15. kolovoza · Vidi više »
1859.
Bez opisa.
Novi!!: Provansa i 1859. · Vidi više »
1860.
Bez opisa.
Novi!!: Provansa i 1860. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: Provansa i 1861. · Vidi više »
1869.
Bez opisa.
Novi!!: Provansa i 1869. · Vidi više »
1871.
Bez opisa.
Novi!!: Provansa i 1871. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Provansa i 1885. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Provansa i 1904. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Provansa i 1919. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: Provansa i 1935. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Provansa i 1939. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Provansa i 1940. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Provansa i 1941. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: Provansa i 1942. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Provansa i 1943. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Provansa i 1944. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Provansa i 1947. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Provansa i 1962. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Provansa i 1970. · Vidi više »
2. siječnja
2.
Novi!!: Provansa i 2. siječnja · Vidi više »
23. ožujka
23.
Novi!!: Provansa i 23. ožujka · Vidi više »
254.
Bez opisa.
Novi!!: Provansa i 254. · Vidi više »
30. studenoga
30.
Novi!!: Provansa i 30. studenoga · Vidi više »
314.
Bez opisa.
Novi!!: Provansa i 314. · Vidi više »
406.
Bez opisa.
Novi!!: Provansa i 406. · Vidi više »
408.
Bez opisa.
Novi!!: Provansa i 408. · Vidi više »
439.
Bez opisa.
Novi!!: Provansa i 439. · Vidi više »
451.
Bez opisa.
Novi!!: Provansa i 451. · Vidi više »
480.
Bez opisa.
Novi!!: Provansa i 480. · Vidi više »
541.
Bez opisa.
Novi!!: Provansa i 541. · Vidi više »
