Brže od pregledniku!
21 odnosi: Crna legija, Hrvati, Hrvatska, Hrvatsko domobranstvo, Juraj Bobinac, Jure Francetić, Ličko-senjska županija, Otočac, Političar, Prijap, Ustaše, Vojnik, Zapovjednik, 1915., 1939., 1971., 1974., 1981., 1991., 2001., 2011..
Crna legija
Crna legija je bila elitna postrojba Ustaške vojnice nastala za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Prozor (Otočac) i Crna legija · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Prozor (Otočac) i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Prozor (Otočac) i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko domobranstvo
*Kraljevsko hrvatsko domobranstvo (Austro-Ugarska).
Novi!!: Prozor (Otočac) i Hrvatsko domobranstvo · Vidi više »
Juraj Bobinac
Juraj Bobinac (Prozor, 1. kolovoza 1901. - Zagreb, lipanj 1945.), domobranski i ustaški časnik, rođak Jure Francetića.
Novi!!: Prozor (Otočac) i Juraj Bobinac · Vidi više »
Jure Francetić
Jure Francetić (Prozor kraj Otočca, 3. srpnja 1912. – Slunj, 27. prosinca 1942.), hrvatski vojnik i političar.
Novi!!: Prozor (Otočac) i Jure Francetić · Vidi više »
Ličko-senjska županija
Ličko-senjska županija najveća je hrvatska županija, koja se prostire na 5 350 50 km² i obuhvaća 9,46 % teritorija Republike Hrvatske.
Novi!!: Prozor (Otočac) i Ličko-senjska županija · Vidi više »
Otočac
Otočac je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Prozor (Otočac) i Otočac · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Prozor (Otočac) i Političar · Vidi više »
Prijap
Pompeja Prijap (grč., Príapos) u grčkoj mitologiji rustikalni je bog plodnosti, faličnog karaktera, zaštitnik stoke, voća, vrtova i muških genitalija; Afroditin te Dionizov/Hermesov/Adonov/Zeusov sin.
Novi!!: Prozor (Otočac) i Prijap · Vidi više »
Ustaše
Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.
Novi!!: Prozor (Otočac) i Ustaše · Vidi više »
Vojnik
Hrvatske kopnene vojske za vrijeme vježbe Vojnik je naoružani pripadnik jedne vojske ili Oružanih snaga jedne države.
Novi!!: Prozor (Otočac) i Vojnik · Vidi više »
Zapovjednik
Zapovjednik (en. Commanding officer - CO) je časnik oružanih snaga koji zapovijeda vojnom postrojbom i koji, u skladu s odgovarajućim zakonima, ima široke ovlasti donošenja odluka u vezi funkcioniranja i uporabe postrojbe kojom zapovijeda, ali i značajne odgovornosti (npr. uporaba snaga, financije, oprema, Ženevske konvencije), obveze (npr. prema nadređenima, izvšenje misije, briga o osoblju) i moć (npr. primjena stegovnih mjera).
Novi!!: Prozor (Otočac) i Zapovjednik · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: Prozor (Otočac) i 1915. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Prozor (Otočac) i 1939. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Prozor (Otočac) i 1971. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Prozor (Otočac) i 1974. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Prozor (Otočac) i 1981. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Prozor (Otočac) i 1991. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Prozor (Otočac) i 2001. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Prozor (Otočac) i 2011. · Vidi više »
