Brže od pregledniku!
10 odnosi: Životinje, Člankonošci, Carl Linné, Europa, Gusjenica, Heksapodi, Kukci, Lastinrepci, Leptiri, Trnina.
Životinje
Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.
Novi!!: Prugasto jedarce i Životinje · Vidi više »
Člankonošci
Člankonošci; Arthropoda, predstavljaju najbrojniju i najrasprostranjeniju skupinu beskralježnjaka.
Novi!!: Prugasto jedarce i Člankonošci · Vidi više »
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Novi!!: Prugasto jedarce i Carl Linné · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Prugasto jedarce i Europa · Vidi više »
Gusjenica
grbica Proleg ''Papilio machaon'' Detalj glave jedne gusjenice Gusjenicom se naziva razvojni stadij života ličinke leptira i nekih drugih kukaca (na primjer biljnih osica, (Symphyta)).
Novi!!: Prugasto jedarce i Gusjenica · Vidi više »
Heksapodi
Heksapodi (Šesteronošci, šestonošci; lat.: Hexapoda), Potkoljeno Heksapoda (šesteronošci; grč. šest nogu) najveća je (prema broju vrsta) skupina člankonožaca te obuhvaća mnogobrojan razred kukaca (insecta) i razred Entognatha koji sadrži tri mnogo manje skupine beskrilnih člankonožaca: skokune (Collembola), bezrepce (Protura), i dvorepce (Diplura).
Novi!!: Prugasto jedarce i Heksapodi · Vidi više »
Kukci
kandže 23. Tarsus 24. Tibia 25. Femur 26. Trochanter 27. Prednje crijevo 28. Thoraxganglion 29. Coxa 30. Žlijezda slinavka 31. Subesophageal ganglion 32. Usni aparat Kukci (lat. Insecta) su vrstama najbrojniji razred velike grupe člankonožaca (Arthropoda) obuhvaća više vrsta nego sve ostale životinjske skupine zajedno.
Novi!!: Prugasto jedarce i Kukci · Vidi više »
Lastinrepci
Latinrepci (Papilionidae) porodica su velikih danjih leptira.
Novi!!: Prugasto jedarce i Lastinrepci · Vidi više »
Leptiri
Leptiri (lat. Lepidoptera) su red kukaca s dva para krila obraslih ljuskastim dlačicama koje se prekrivaju poput crjepova.
Novi!!: Prugasto jedarce i Leptiri · Vidi više »
Trnina
Trnina (crni trn, trnula, lat. Prunus spinosa) ponekad nazivana i trnjina, trnula, trnavka, trn, crni trn, divlja šljiva mačja šljiva) je vrsta roda Prunus (Maloideae, Rosaceae). Raste uglavnom po pašnjacima ili rubovima šuma ili ponekad kao gusto razgranat grm s trnovitim ograncima. Raste u gotovo cijeloj Europi i dijelovima sjeverne Afrike. Stablo ima vijek do oko 40 godina. Visine je između jednog do pet metara, a u rijetkim slučajevima, i do 6 m visine. Razmjerno maleni listovi veličine su od 2 do 4 centimetra. Sitni bijeli cvjetovi cvatu u travnju i svibnju. Trnina posjeduje tamnu koru, koja se cijepa u poodmakloj dobi u uskim trakama. Kore grana su crvenkasto smeđe boje. Plodovi trnine počinju dozrijevati u kolovozu te su okrugli i plavkastocrne boje, promjera između 1 do 1,5 centimetara. Divlje šljive su vrlo kisele i gorke - sve dok ih ne "opari" prvi mraz. Nakon mraza postaju ukusnije. U prosincu su najukusnije. Trn se smatra pretkom šljiva. Pripisuju joj se brojna ljekovita svojstva.
Novi!!: Prugasto jedarce i Trnina · Vidi više »
