23 odnosi: Car, Francuska revolucija, Francuski franak, Francuski jezik, Hebertisti, Hrvatski jezik, Jakobinci, Krunidba, Liberté, égalité, fraternité, Marseljeza, Monarhija, Napoleon Bonaparte, Napoleonski ratovi, Narodni konvent, Pariz, Parlament, Predsjednik, Republika, 1792., 1795., 1799., 1804., 21. rujna.
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Car · Vidi više »
Francuska revolucija
Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Francuska revolucija · Vidi više »
Francuski franak
Pet franaka - 1945. Francuski franak (francs), ISO 4217: FRF je bio službeno sredstvo plaćanja u Francuskoj.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Francuski franak · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Francuski jezik · Vidi više »
Hebertisti
Hebertisti (fr.: Hébertistes) su bili gerilski odred za vrijeme Francuske revolucije.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Hebertisti · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Hrvatski jezik · Vidi više »
Jakobinci
Ulaz u društvo Jakobinaca Društvo prijatelja ustava (francuski: Société des amis de la Constitution), preimenovano u Društvo jakobinaca, prijatelja slobode i jednakosti (Société des Jacobins, amis de la liberté et de l'égalité) nakon 1792. i obično poznat kao Jakobinski klub (Club des Jacobins) ili jednostavno Jakobinci, bio je najutjecajniji politički klub tijekom Francuske revolucije 1789. Razdoblje njegovog političkog uspona uključuje vladavinu terora, tijekom kojeg je više od deset tisuća ljudi bilo suđeno i pogubljeno u Francuskoj, mnogi zbog političkih zločina.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Jakobinci · Vidi više »
Krunidba
Jozefinu de Beauharnais, za francusku caricu Krunidba je kraljevska, carska ili državna svečanost koja označava predaju vladarskih ovlasti stavljanjem krune na glavu monarha.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Krunidba · Vidi više »
Liberté, égalité, fraternité
Liberté, égalité, fraternité (hr. Sloboda, jednakost, bratstvo) krilatica je Francuske službeno preuzeta tijekom Treće Republike.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Liberté, égalité, fraternité · Vidi više »
Marseljeza
Marseljeza (franc.: La Marseillaise, u značenju: Marsejska pjesma) je francuska državna himna.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Marseljeza · Vidi više »
Monarhija
Monarhije su označene plavo Monarhija (preko francuskog monarchie iz grčkog monarchia – isključiva vladavina), uz republiku drugi osnovni oblik vladavine.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Monarhija · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
Napoleonski ratovi
Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I. Bonaparteom, zajedno s njegovim marionetama i saveznicima, te Protunapoleonske koalicije na čelu s Britanskim Carstvom, Ruskim Carstvom, Austrijskim Carstvom, Svetim Rimskim Carstvom (do 1806.) i Kraljevinom Pruskom. Bilo je sedam Napoleonskih ratova, od kojih je pet nazvano po koalicijama koje su se borile protiv Napoleona: (1) Rat Treće koalicije (1803. – 1806.), (2) Rat Četvrte koalicije (1806. – 1807.), (3) Rat Pete koalicije (1809.), (4) Rat Šeste koalicije (1813. – 1814.), (5) Rat Sedme koalicije/Sto dana (1815.), (6) Pirenejski rat/Španjolski rat za neovisnost (1807. – 1814.) i (7) Napoleonova invazija na Rusiju (1812.). Ratovi su proizašli iz političkih sila koje su se uzdigle iz Francuske revolucije (1789.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Napoleonski ratovi · Vidi više »
Narodni konvent
Narodni konvent (francuski Convention nationale), skraćeno Konvent je naziv za ustavotvornu i zakonodavnu skupštinu Francuske u razdoblju francuske revolucije.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Narodni konvent · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Pariz · Vidi više »
Parlament
Parlament je državno zakonodavno tijelo.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Parlament · Vidi više »
Predsjednik
Predsjednik je naziv za osobu koja predsjedava (predsjedatelj) nekoj skupini (kolektivu, organizaciji) ili nekom skupnom tijelu.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Predsjednik · Vidi više »
Republika
Republika (od lat. res publica.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Republika · Vidi više »
1792.
Bez opisa.
Novi!!: Prva Francuska Republika i 1792. · Vidi više »
1795.
Bez opisa.
Novi!!: Prva Francuska Republika i 1795. · Vidi više »
1799.
Bez opisa.
Novi!!: Prva Francuska Republika i 1799. · Vidi više »
1804.
Bez opisa.
Novi!!: Prva Francuska Republika i 1804. · Vidi više »
21. rujna
21.
Novi!!: Prva Francuska Republika i 21. rujna · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Francuska Prva Republika, Francuska Prva republika.