Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Prvi balkanski rat

Indeks Prvi balkanski rat

Prvi balkanski rat (listopad 1912. – svibanj 1913.) je vođen između Srbije, Bugarske, Grčke i Crne Gore na jednoj strani i Osmanskog carstva (Turske) na drugoj strani.

92 odnosi: Albanija, Antanta, Austro-Ugarska, Đakovica, Balkan, Balkanski poluotok, Balkanski ratovi, Balkanski savez, Berlinski kongres, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Burgas, Carigrad, Colmar von der Goltz, Crna Gora, Crno more, Dardaneli, Drugi balkanski rat, Edirne, Egejsko more, Grčka, Istanbul, Janjina (Grčka), Janko Vukotić, Kosovo i Metohija, Kraljevina Crna Gora, Kreta, London, Makedonija (regija), Mala Azija, Mladoturska revolucija, Nikola, Nikola I. Petrović Njegoš, Njemačka, Osmansko Carstvo, Peć, Priština, Rat, Sandžak, Serdar, Skadar, Skadarsko jezero, Skoplje, Solun, Srbija, Srpsko-bugarski rat 1885., Topništvo, Travanj, Turska, Varna, ..., 11. listopada, 13. prosinca, 14. svibnja, 15. listopada, 16. prosinca, 16. travnja, 17. studenoga, 18. listopada, 1878., 1885., 1898., 19. stoljeće, 1903., 1908., 1911., 1912., 1913., 20. stoljeće, 20. studenoga, 21. listopada, 22. siječnja, 23. listopada, 23. siječnja, 23. travnja, 25. listopada, 26. ožujka, 27. listopada, 28. listopada, 29. listopada, 29. siječnja, 3. listopada, 30. listopada, 30. svibnja, 4. ožujka, 4. prosinca, 5. listopada, 7. veljače, 8. listopada, 8. studenoga, 9. listopada, 9. studenoga, 9. veljače. Proširite indeks (42 više) »

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Albanija · Vidi više »

Antanta

Zemljovid svijeta u Prvom svjetskom ratu:~ Antanta-zelena boja ~ Središnje sile-narančasta boja ~ Neutralne države-sivo. Antanta je savez koji su stvorile Rusija, Francuska i Velika Britanija.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Antanta · Vidi više »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Austro-Ugarska · Vidi više »

Đakovica

Đakovica (albanski Gjakovë, turski Yakova) je grad na zapadnom dijelu Kosova.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Đakovica · Vidi više »

Balkan

Balkan (iz turskog balkan.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Balkan · Vidi više »

Balkanski poluotok

Balkan po široj definiciji Balkanski poluotok je naziv za geografsko-političku regiju Europe omeđenu - ovisno o autorima - na sjeverozapadu bilo Kvarnerskim, bilo Tršćanskim zaljevom, bilo nekim drugim mjestom na Jadranskom moru, a na istoku ili ušćem Dunava u Crno more ili čak do luke Odesa u današnjoj Ukrajini.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Balkanski poluotok · Vidi više »

Balkanski ratovi

1. Nakon Londonskog mirovnog ugovora 1913. 2. Nakon mirovnog ugovora iz Bukurešta 1913. Balkanskim ratovima se označavaju dva rata vođena u razdoblju 1912. – 1913. godine.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Balkanski ratovi · Vidi više »

Balkanski savez

Balkanski savez formiran je 1912. godine za vrijeme Balkanskih ratova.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Balkanski savez · Vidi više »

Berlinski kongres

Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Osmanskog carstva, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Berlinski kongres · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Bugarska · Vidi više »

Burgas

Burgas (bugarski: Бургас) je grad u Bugarskoj.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Burgas · Vidi više »

Carigrad

Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Carigrad · Vidi više »

Colmar von der Goltz

Wilhelm Leopold Colmar Freiherr von der Goltz (Bielkenfeld, 12. kolovoza 1843. – Bagdad, 19. travnja 1916.) je bio pruski feldmaršal, turski paša i vojni povjesničar.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Colmar von der Goltz · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Crna Gora · Vidi više »

Crno more

Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Crno more · Vidi više »

Dardaneli

Dardaneli (označeno žutom) Dardaneli (turski: Çanakkale Boğazı - "tjesnac Çanakkale", grčki: Δαρδανέλλια, transl. Dardanéllia), u antici poznat kao Helespont ("Helino more"), je uski, prirodni tjesnac i međunarodno značajan plovni put u sjeverozapadnoj Turskoj koji čini dio granice između kontinenata Europe i Azije i odvaja azijsku Tursku od europske Turske.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Dardaneli · Vidi više »

Drugi balkanski rat

Drugi balkanski rat (29. lipnja – 10. kolovoza 1913.) je vođen između Bugarske i saveza Grčke i Srbije, kojima su se priključili i Crna Gora, Rumunjska i Turska zbog nezadovoljstva podjelom osvojenih teritorija iz Prvog balkanskog rata.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Drugi balkanski rat · Vidi više »

Edirne

Edirne, u hrvatskom jeziku znan i kao Drinopolje, (grčki: Αδριανουπολις, bugarski: Одрин (Odrin), latinski: Hadrianopolis, srpski: Jedrene) je najzapadniji turski grad u turskoj Trakiji, blizu granice s Grčkom (7 km) i Bugarskom (20 km).

Novi!!: Prvi balkanski rat i Edirne · Vidi više »

Egejsko more

Karta Egejskog mora Egejsko more (grč. Aigaion, tur. Ege, mak. Belo more ("Бело море")) je dio Sredozemlja, a leži između Grčke i Turske.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Egejsko more · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Grčka · Vidi više »

Istanbul

Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Istanbul · Vidi više »

Janjina (Grčka)

Janjina (grčki: Ιωάννινα - Ioannina, albanski: Janinë, vlaški: Ianina turski: Yanya) često zvan Đanena (Γιάννενα) je grad u sjeverozapadnoj Grčkoj i administrativno sjedište prefekture Janjina i grčke periferije Epir.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Janjina (Grčka) · Vidi više »

Janko Vukotić

Janko Vukotić (na crnogor. ćiril. Јанко Вукотић; Čevo, 18. veljače 1866. – Beograd, 4. veljače 1927.), crnogorski vojskovođa, serdar, od 1918. pripadnik Vojske Kraljevine SHS.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Janko Vukotić · Vidi više »

Kosovo i Metohija

Kosovo i Metohija (alb. Kosova dhe Metohia, srp. Косово и Метохија), skraćeno KiM, Kosmet (srp. Космет) ili jednostavno Kosovo, naziv je za zemljopisno područje koje je prema Ustavu Republike Srbije iz 2006. godine definirano kao autonomna pokrajina Republike Srbije.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Kosovo i Metohija · Vidi više »

Kraljevina Crna Gora

Kraljevina Crna Gora (crnogor. ćiril. Краљевина Црнa Горa), bila je ustavna monarhija na području današnje Crne Gore od 1910.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Kraljevina Crna Gora · Vidi više »

Kreta

Položaj Krete Kreta (grčki: Κρήτη, moderno: Kríti, staro: Krḗtē), najveći i najnaseljeniji grčki otok, 88.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Kreta · Vidi više »

London

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: Prvi balkanski rat i London · Vidi više »

Makedonija (regija)

Makedonija je povijesna i zemljopisna zemlja na jugoistoku Europe, na Balkanu.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Makedonija (regija) · Vidi više »

Mala Azija

Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Mala Azija · Vidi više »

Mladoturska revolucija

Mladoturska revolucija iz 1908.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Mladoturska revolucija · Vidi više »

Nikola

* Nikola (ime), muško ime.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Nikola · Vidi više »

Nikola I. Petrović Njegoš

Nikola I. Petrović (na crnog. ćirilici Никола I Петровић Његош; Njeguši, Crna Gora, 19. listopada 1841. – Antibes, Francuska, 1. ožujka 1921.), sedmi i posljednji državni poglavar iz crnogorske dinastije Njegoš.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Nikola I. Petrović Njegoš · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Njemačka · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Peć

toplinsku obradu na 980 °C. Moderni otvoreni kamin. Kaljeva peć koja se koristi za centralno grijanje, sagrađena oko 1959. kW. Željezna peć na ogrjevno drvo koristila se nekad i za kuhanje. Plinska peć na ukapljeni naftni plin (LPG ili UNP) iz 1970-tih. Uljna peć. Visoka peć u mjestu Sestao, Španjolska. Siemens-Martinova peć iz 1895. električnim induktivitetom. Peć je uređaj za stvaranje topline i za postizanje visokih temperatura izgaranjem različitih vrsta goriva ili s pomoću električne energije.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Peć · Vidi više »

Priština

Priština (na albanskom jeziku: Prishtina, na ćirilici Приштина) je glavni i najveći grad Republike Kosovo.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Priština · Vidi više »

Rat

Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Rat · Vidi više »

Sandžak

Srbiji i Crnoj Gori Zemljovid Sandžaka Etnički zemljovid Sandžačkih općina Eng icon Sandžak je zemljopisno područje administrativno podjeljeno između Srbije i Crne Gore.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Sandžak · Vidi više »

Serdar

Serdar, djelatni je vojni i počasni naslov.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Serdar · Vidi više »

Skadar

Skadarskih "5 heroja" Panorama Skadra Skadar (albanski Shkodër ili Shkodra) je grad na sjeverozapadu Albanije, na obali Skadarskog jezera.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Skadar · Vidi više »

Skadarsko jezero

Skadarsko jezero je najveće jezero Balkanskog poluotoka.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Skadarsko jezero · Vidi više »

Skoplje

Skoplje (makedonski: Skopje (Скопје), latinski: Skupi, novogrčki: Skopia (Σκόπια), albanski: Shkup, turski: Üsküp) glavni je i najveći grad Sjeverne Makedonije.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Skoplje · Vidi više »

Solun

Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Solun · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Srbija · Vidi više »

Srpsko-bugarski rat 1885.

Srbijansko-bugarski rat počeo je 14.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Srpsko-bugarski rat 1885. · Vidi više »

Topništvo

Hrvatske vojske Topništvo ime za rod kopnene vojske kojima je zadaća opsluživanje topničkih oružja.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Topništvo · Vidi više »

Travanj

Travanj Travanj (lat. aprilis) četvrti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Travanj · Vidi više »

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Novi!!: Prvi balkanski rat i Turska · Vidi više »

Varna

Varna (bugarski: Варна) je najveći bugarski grad na Crnom moru, treći je po veličini grad u Bugarskoj s 349 031 stanovnika.

Novi!!: Prvi balkanski rat i Varna · Vidi više »

11. listopada

11.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 11. listopada · Vidi više »

13. prosinca

13.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 13. prosinca · Vidi više »

14. svibnja

14.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 14. svibnja · Vidi više »

15. listopada

15.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 15. listopada · Vidi više »

16. prosinca

16.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 16. prosinca · Vidi više »

16. travnja

16.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 16. travnja · Vidi više »

17. studenoga

17.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 17. studenoga · Vidi više »

18. listopada

18.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 18. listopada · Vidi više »

1878.

Bez opisa.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 1878. · Vidi više »

1885.

Bez opisa.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 1885. · Vidi više »

1898.

Bez opisa.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 1898. · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 19. stoljeće · Vidi više »

1903.

Bez opisa.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 1903. · Vidi više »

1908.

Bez opisa.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 1908. · Vidi više »

1911.

Bez opisa.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 1911. · Vidi više »

1912.

Bez opisa.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 1912. · Vidi više »

1913.

Bez opisa.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 1913. · Vidi više »

20. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 20. stoljeće · Vidi više »

20. studenoga

20.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 20. studenoga · Vidi više »

21. listopada

21.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 21. listopada · Vidi više »

22. siječnja

22.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 22. siječnja · Vidi više »

23. listopada

23.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 23. listopada · Vidi više »

23. siječnja

23.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 23. siječnja · Vidi više »

23. travnja

23.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 23. travnja · Vidi više »

25. listopada

25.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 25. listopada · Vidi više »

26. ožujka

26.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 26. ožujka · Vidi više »

27. listopada

27.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 27. listopada · Vidi više »

28. listopada

28.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 28. listopada · Vidi više »

29. listopada

29.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 29. listopada · Vidi više »

29. siječnja

29.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 29. siječnja · Vidi više »

3. listopada

3.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 3. listopada · Vidi više »

30. listopada

30.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 30. listopada · Vidi više »

30. svibnja

30.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 30. svibnja · Vidi više »

4. ožujka

4.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 4. ožujka · Vidi više »

4. prosinca

4.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 4. prosinca · Vidi više »

5. listopada

5.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 5. listopada · Vidi više »

7. veljače

7.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 7. veljače · Vidi više »

8. listopada

8.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 8. listopada · Vidi više »

8. studenoga

8.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 8. studenoga · Vidi više »

9. listopada

9.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 9. listopada · Vidi više »

9. studenoga

9.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 9. studenoga · Vidi više »

9. veljače

9.

Novi!!: Prvi balkanski rat i 9. veljače · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Prvi Balkanski rat.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »