Brže od pregledniku!
97 odnosi: Alfa raspad, Aluminij, Apsorbirana doza, Ar, Arheologija, Atom, Atomska jezgra, Atomski broj, Štitna žlijezda, Barij, Bekerel, Berilij, Beta raspad, Beta svjetlost, Bizmut, Cerij, Cezij, Cink, Datiranje ugljikom-14, Dijagnostika, Dušik, Ekvivalentna doza, Elektronski uhvat, Elektronvolt, Energija, Europij, F, Foton, Gadolinij, Gama-čestica, Geigerov brojač, Hafnij, Indij, Ionizacijska komora, Jod, Kadmij, Kalij, Kemijski element, Kemijski simboli, Kilogram, Kiri, Kisik, Klor, Kobalt, Kozmičke zrake, Kripton, Lantan, Lu, Mangan, Masa, ..., Mg, Mineralne sirovine, Mion, Molibden, Na, Natrij, Neodimij, Neutron, Nuklearna fisija, Nuklearni reaktor, Nuklearno oružje, Nukleon, Nuklid, Oksidi, Olovo (element), P, Pad, Platina, Plemeniti plinovi, Plutonij, Polonij, Proporcionalni brojač, Proton, Radioaktivnost, Radiologija, Radon, Relativna atomska masa, Renij, Rubidij, S, Samarij, Silicij, Sivert, Stroncij, Sunčev sustav, Talij, Tehnecij, Telurij, Torij, Tricij, Ugljik-14, Uranij, V, Vapnenac, Vrijeme poluraspada, Vulkansko staklo, Zemlja. Proširite indeks (47 više) »
Alfa raspad
Emitiranje alfa-čestice pri alfa raspadu Znak za opasnost od radioaktivnosti Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Izvor alfa-čestica ispod detektora zračenja Braggova krivulja prikazuje broj ionizacijskih parova koje stvaraju alfa-čestice na raznim udaljenostima od izvora. tuneliranja ili tunelskog učinka. Alfa raspad je pretvaranje jedne atomske jezgre u drugu uz emitiranje alfa-čestica.
Novi!!: Radionuklid i Alfa raspad · Vidi više »
Aluminij
Aluminat je naziv za aluminij u anionskom kompleksu.
Novi!!: Radionuklid i Aluminij · Vidi više »
Apsorbirana doza
Znak za opasnost od radioaktivnosti. dozimetra (Radex RD1503). Penkala dozimetar za direktno očitavanje. Apsorbirana doza (oznaka D) je dozimetrijska veličina koja opisuje povećanje unutrašnje energije (fizičke i kemijske učinke) u tvari izloženoj ionizacijskom zračenju.
Novi!!: Radionuklid i Apsorbirana doza · Vidi više »
Ar
100 ara čini 1 hektar Ar je mjerna jedinica za površinu.
Novi!!: Radionuklid i Ar · Vidi više »
Arheologija
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Novi!!: Radionuklid i Arheologija · Vidi više »
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.
Novi!!: Radionuklid i Atom · Vidi više »
Atomska jezgra
Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1.) atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase. 2.) jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što je opet defekt mase. 3.) dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. vremena; vrijeme poluraspada ''T½.
Novi!!: Radionuklid i Atomska jezgra · Vidi više »
Atomski broj
''Z'' - atomski broj. Periodni sustav elemenata. Atomski broj, protonski broj, redni broj elementa (oznaka Z) je broj protona u atomskoj jezgri.
Novi!!: Radionuklid i Atomski broj · Vidi više »
Štitna žlijezda
Štitna žlijezda Štitna žlijezda (štitnjača, lat. glandula thyreoidea), endokrina žlijezda, nalazi se na prednjoj strani vrata, ispod grkljana.
Novi!!: Radionuklid i Štitna žlijezda · Vidi više »
Barij
Barij (od grčke riječi baris, što znači težak) je srebrnasti, mekani zemnoalkalijski metal kemijski sličan kalciju, ali od njega reaktivniji.
Novi!!: Radionuklid i Barij · Vidi više »
Bekerel
Znak za opasnost od radioaktivnosti Bekerel je SI izvedena mjerna jedinica za aktivnost radioaktivnoga izvora (radioaktivnost).
Novi!!: Radionuklid i Bekerel · Vidi više »
Berilij
Berilij je dvovalentan, u prirodi se može naći samo u spoju s drugim elementima, u mineralima.
Novi!!: Radionuklid i Berilij · Vidi više »
Beta raspad
Beta (minus) raspad Znak za opasnost od radioaktivnosti Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Elektronski uhvat Beta raspad je vrsta radioaktivnog raspada atomskih jezgara izazvana utjecajem slabe nuklearne sile, pri kojem atomska jezgra zrači elektron ili pozitron, i ne dolazi do promjene atomske mase, već se samo atomski broj poveća ili smanji za jedan, a to znači da atomska jezgra se pretvori (transmutira) u novi kemijski element, koji je sljedeći ili prethodni redni broj u periodnom sustavu elemenata.
Novi!!: Radionuklid i Beta raspad · Vidi više »
Beta svjetlost
Beta svjetlost na privjescima za ključeve. Beta svjetlost na ručnom satu Beta svjetlost na oznakama nišana pištolja Beta svjetlost koristi plinoviti tricij, radioaktivni izotop vodika, kao izvor za stvaranje vidljive svjetlosti.
Novi!!: Radionuklid i Beta svjetlost · Vidi više »
Bizmut
Bizmut (novol. bisemutum 2O3).
Novi!!: Radionuklid i Bizmut · Vidi više »
Cerij
Cerij ili cerDraško Koričančić, ur., Ivan B. Zoch i Josip Mencin, gl.
Novi!!: Radionuklid i Cerij · Vidi više »
Cezij
Cezij Raspadanje cezija-137 To je meki, srebrno zlatni alkalijski metal, s talištem na 28 °C, što ga čini jednim od pet metala elemenata koji su tekući na sobnim temperaturama.
Novi!!: Radionuklid i Cezij · Vidi više »
Cink
Cink je kemijski element 12.
Novi!!: Radionuklid i Cink · Vidi više »
Datiranje ugljikom-14
Ionizacijska komora djeluje na Geigerov brojač, koji radi kao proporcionalni brojač. Datiranje ugljikom-14, radiougljično datiranje ili radiokarbonsko datiranje je određivanje starosti organskih tvari na temelju omjera broja atoma stabilnog ugljikova izotopa 12C i radioaktivnog izotopa 14C.
Novi!!: Radionuklid i Datiranje ugljikom-14 · Vidi više »
Dijagnostika
Dijagnostika (dijagnoza, διαγνοσισ, grč.) postupak je kojim se definira bolest ili patološko stanje, odnosno proces koji vodi do dijagnoze bolesti.
Novi!!: Radionuklid i Dijagnostika · Vidi više »
Dušik
Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.
Novi!!: Radionuklid i Dušik · Vidi više »
Ekvivalentna doza
Znak za opasnost od radioaktivnosti. dozimetra (Radex RD1503). Penkala dozimetar za direktno očitavanje. Ekvivalentna doza (oznaka H) je dozimetrijska veličina koja opisuje biološki učinak određenog ionizirajućega zračenja u određenom tkivu.
Novi!!: Radionuklid i Ekvivalentna doza · Vidi više »
Elektronski uhvat
Elektronski uhvat Znak za opasnost od radioaktivnosti Elektronski uhvat se ponekad svrstava u beta raspad.
Novi!!: Radionuklid i Elektronski uhvat · Vidi više »
Elektronvolt
Elektronvolt (eV) mjerna je jedinica za energiju, korištena u atomskoj i molekularnoj fizici.
Novi!!: Radionuklid i Elektronvolt · Vidi više »
Energija
toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.
Novi!!: Radionuklid i Energija · Vidi više »
Europij
Ime je dobio po kontinentu Europi, a simbol mu je isti kao kratica Europske unije.
Novi!!: Radionuklid i Europij · Vidi više »
F
Datoteka:Latin alphabet Ff.png F je 10.
Novi!!: Radionuklid i F · Vidi više »
Foton
nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Higgsovim bozonom. spiralom). Foton (prema grč. φῶς, genitiv: φωτός: svjetlοst), svjetlosni kvant, kvant svjetlosti ili kvant elektromagnetskoga zračenja (oznaka γ) je osnovni djelić energije elektromagnetskoga zračenja, elementarna čestica koja je posrednik u prenošenju elektromagnetskoga međudjelovanja.
Novi!!: Radionuklid i Foton · Vidi više »
Gadolinij
Gadolinij je 1880. godine otkrio Jean de Marignac (Francuska).
Novi!!: Radionuklid i Gadolinij · Vidi više »
Gama-čestica
atomskoj jezgri. nuklearnim eksplozijama. Znak za opasnost od radioaktivnosti. Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Linearni koeficijent za slabljenje mlaza gama zraka (''μ'') zbog prolaza kroz aluminij (atomski broj Z.
Novi!!: Radionuklid i Gama-čestica · Vidi više »
Geigerov brojač
Geigerov brojač. Presjek kroz Geiger-Müllerovo brojilo. Penkala dozimetar za direktno očitavanje. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo je naprava ili mjerni instrument za otkrivanje ili detekciju ionizirajućega zračenja (radioaktivnost), odnosno brojenje prolaska ionizirajućih čestica ili fotona.
Novi!!: Radionuklid i Geigerov brojač · Vidi više »
Hafnij
To je metal visokog srebrnog sjaja otporan na koroziju.
Novi!!: Radionuklid i Hafnij · Vidi više »
Indij
Ime je dobio po boji indigo.
Novi!!: Radionuklid i Indij · Vidi više »
Ionizacijska komora
Skica ionizacijske komore. Ionizacijska komora: 1. cilindrična komora (katoda), 2. vanjski izolator, 3. izlaz u pojačalo, 4. zaštitni prsten, 5. unutrašnji izolator, 6. anoda, 7. električna struja, 8. plin. Ionizacijska komora koju je napravio Pierre Curie (između 1895. i 1900.). Ionizacijska komora u dozimetru. letjelicu Cassini na svojoj misiji istraživanja Saturnov sustav. Prenosiva ionizacijska komora. Ionizacijske komore različitih obujama. Ionizacijska komora je detektor za otkrivanje i mjerenje jakosti ionizirajućega zračenja.
Novi!!: Radionuklid i Ionizacijska komora · Vidi više »
Jod
Kristali joda Kao plin jod je ljubičaste boje Angiografski snimak Štitna žlijezda Računalna tomografija Jod je kemijski element koji se prvenstveno koristi u prehrani.
Novi!!: Radionuklid i Jod · Vidi više »
Kadmij
Kadmij je srebrnobijel, mekan metal, može se rezati nožem, izvlačiti u žice i kovati u listiće.
Novi!!: Radionuklid i Kadmij · Vidi više »
Kalij
Kalij (lužik je stari hrvatski naziv za kalij) je kemijski element iz skupine alkalijskih elemenata, sedmi po zastupljenosti u Zemljinoj kori.
Novi!!: Radionuklid i Kalij · Vidi više »
Kemijski element
Kemijski element je skup svih istovrsnih atoma u prirodi (svemiru), koji u jezgri imaju isti broj protona, Kemijski elementi mogu imati više izotopa, dakle kemijski element je skup atoma jednog ili više izotopa.
Novi!!: Radionuklid i Kemijski element · Vidi više »
Kemijski simboli
Kemijski simboli su dogovoreni međunarodni znakovi za kemijske elemente.
Novi!!: Radionuklid i Kemijski simboli · Vidi više »
Kilogram
pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Novi!!: Radionuklid i Kilogram · Vidi više »
Kiri
Marie Curie, slika za Nobela, 1911. Kiri (simbol: Ci) je mjerna jedinica za radioaktivnost, a nije SI mjerna jedinica.
Novi!!: Radionuklid i Kiri · Vidi više »
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Novi!!: Radionuklid i Kisik · Vidi više »
Klor
Hrvatski naziv za klor je solik, a skovao ga je Bogoslav Šulek.
Novi!!: Radionuklid i Klor · Vidi više »
Kobalt
Kobalt je čeličnosive boje, vrlo tvrd, žilav, feromagnetičan i otrovan metal.
Novi!!: Radionuklid i Kobalt · Vidi više »
Kozmičke zrake
video verziju Kozmičke zrake ili kozmičko zračenje je zračenje visoke energije koje dopire na Zemlju iz svemira.
Novi!!: Radionuklid i Kozmičke zrake · Vidi više »
Kripton
Kripton se, kao i ostali plemeniti plinovi (izuzevši radon), može dobiti ukapljivanjem i frakcijskom destilacijom zraka ili selektivnom adsorpcijom na aktivnom ugljenu.
Novi!!: Radionuklid i Kripton · Vidi više »
Lantan
Lantan je 1839. godine otkrio Šveđanin Carl Gustaf Mosander.
Novi!!: Radionuklid i Lantan · Vidi više »
Lu
Lu može značiti.
Novi!!: Radionuklid i Lu · Vidi više »
Mangan
Mangan je kemijski element 7.
Novi!!: Radionuklid i Mangan · Vidi više »
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.
Novi!!: Radionuklid i Masa · Vidi više »
Mg
* Magnezij, atomske oznake Mg.
Novi!!: Radionuklid i Mg · Vidi više »
Mineralne sirovine
Ruda srebra Zlatna ruda Željezna ruda Ruda bakra Sve mineralne sirovine koje se pojavljuju u Zemljinoj kori mogu se grupirati u 3 glavne grupe.
Novi!!: Radionuklid i Mineralne sirovine · Vidi više »
Mion
Higgsovim bozonom. kozmičke čestice se sudaraju s molekulama, uglavnom dušikom i kisikom, stvarajući slapove manjih čestica, koje zovemo još pljusak elementarnih čestica. Mion (eng. muon, od grč. μ + on; oznaka μ–) je lepton električnoga naboja jednakoga električnomu naboju elektrona (oko –1,602 · 10–19 C), spina 1/2, mase oko 207 puta veće od mase elektrona (oko 105,658 MeV/c²) i vremena poluraspada oko 2,2 · 10–6 s. Smatra se da nema unutarnju strukturu.
Novi!!: Radionuklid i Mion · Vidi više »
Molibden
Molibden je srebrnobijeli metal, visokoga tališta, velike čvrstoće, tvrd, dobro toplinske i električne vodljivosti.
Novi!!: Radionuklid i Molibden · Vidi više »
Na
Na može značiti.
Novi!!: Radionuklid i Na · Vidi više »
Natrij
Sodik je stari hrvatski naziv za natrij.
Novi!!: Radionuklid i Natrij · Vidi više »
Neodimij
Neodimij je 1885. godine otkrio Carl F. Auer von Welsbach (Austrija).
Novi!!: Radionuklid i Neodimij · Vidi više »
Neutron
nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Neutron (engl., od neutr + on; oznaka n ili n0) je električki neutralna subatomska čestica (bez električnog naboja), sastavnica svih atomskih jezgri osim vodikove. Teorijski ga je predvidio E. Rutherford 1920. a otkrio pokusom J. Chadwick 1932. Masa neutrona (1,674 927 · 10–27 kg.
Novi!!: Radionuklid i Neutron · Vidi više »
Nuklearna fisija
Jedna od mogućih reakcija nuklearne fisije: atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisijski produkti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). atomske jezgre. Nuklearna fisija (lat. fissio, razdvajanje, dijeljenje) je ona vrsta nuklearne reakcije, koja nastaje kad se jezgra atoma nekog kemijskog elementa cijepa na dva fisijska produkta ili fisiona fragmenta sličnih masa, uz emisiju jednog ili više neutrona, te velike količine energije.
Novi!!: Radionuklid i Nuklearna fisija · Vidi više »
Nuklearni reaktor
Jezgra malog istraživačkog reaktora. Nuklearna lančana reakcija: jezgra uranija-235 apsorbira neutron, koji se razdvoji u brze, lakše elemente (fisijske produkte) i slobodne neutrone. Iako se i reaktori i nuklearna oružja oslanjaju na lančane reakcije, stopa reakcije u reaktorima znatno je sporija nego kod bombe. Kao što konvencionalne elektrane proizvode električnu energiju koristeći termalnu energiju oslobođenu izgaranjem fosilnih goriva, tako nuklearni reaktori pretvaraju termalnu energiju oslobođenu iz nuklearne fisije. nuklearnog goriva, 4. kontrolni štapovi, 5. tlačnik, 6. parogenerator, 7. zaštitna reaktorska posuda, 8. parna turbina, 9. električni generator, 10. transformator i spoj na elektroenergetski sustav, 11. kondenzatorska rashladna voda, 12. parovod, 13. izmjenjivač topline, 14. kondenzator rashladnog tornja, 16. cirkulacijska pumpa, 17. pumpa napojne vode. Kontrolne šipke na vrhu tlačnog reaktora PWR. nuklearnog goriva, s oblogama od cirkonijevih legura. Nuklearni reaktor poznat pod nazivom ''Chicago pile l'', koji je ostvario prvu samoodrživu nuklearnu lančanu reakciju 2. prosinca 1942. pare. elektroenergetskom sustavu. Gradnja nuklearne elektrane Lungmen u Tajvanu, kao prestavnika nuklearnih reaktora III. generacije, ili napredni reaktori s kipućom vodom (engl. ''Advanced Boiling Water Reactor'' - ABWR). Nuklearni reaktor je naprava u kojoj se odvija postojana kontrolirana nuklearna lančana reakcija (za razliku od nuklearne bombe u kojoj je reakcija eksplozivna i nekontrolirana).
Novi!!: Radionuklid i Nuklearni reaktor · Vidi više »
Nuklearno oružje
hipocentra. Nuklearno oružje je oružje čija razorna snaga potječe od nuklearnih reakcija, bilo od nuklearne fisije ili od mnogo jače fuzije.
Novi!!: Radionuklid i Nuklearno oružje · Vidi više »
Nukleon
Atomska jezgra sastavljena je od nukleona: protona (crveno) i neutrona (plavo) U kemiji i fizici, nukleoni su čestice koje tvore atomsku jezgru.
Novi!!: Radionuklid i Nukleon · Vidi više »
Nuklid
Stilizirani prikaz atoma litija. Nuklid je atom kemijskog elementa za koji je točno poznat ne samo redni ili atomski broj Z, već i ukupan broj nukleona (protona i neutrona) u atomskoj jezgri.
Novi!!: Radionuklid i Nuklid · Vidi više »
Oksidi
Oksidi (franc. oxyde, prema grč.: oštar, kiseo) su kemijski spojevi kisika s drugim elementima, a grade ih svi elementi osim plemenitih plinova.
Novi!!: Radionuklid i Oksidi · Vidi više »
Olovo (element)
Olovo je srebrnoplav do modrikastosiv sjajan metal, na svježem prerezu vrlo sjajan, stajanjem na zraku potamni zbog stvaranja zaštitonoga sloja oksida i karbonata.
Novi!!: Radionuklid i Olovo (element) · Vidi više »
P
Datoteka:Latin alphabet Pp.png P je 22.
Novi!!: Radionuklid i P · Vidi više »
Pad
Rijeka Pad (latinski: Padus, talijanski: Po) rijeka je na sjeveru Italije.
Novi!!: Radionuklid i Pad · Vidi više »
Platina
Plemenita kovina.
Novi!!: Radionuklid i Platina · Vidi više »
Plemeniti plinovi
Plemeniti plinovi je naziv za kemijske elemente osamnaeste skupine.
Novi!!: Radionuklid i Plemeniti plinovi · Vidi više »
Plutonij
Plutonij je srebrno-bijeli metal, koji potamni u dodiru sa zrakom, stvarajući tanki sloj oksida.
Novi!!: Radionuklid i Plutonij · Vidi više »
Polonij
Polonij je radioaktivni polumetal, kojeg su otkrili 1898. godine Marie i Pierre Curie kao sastojak uranijeve rude smolinca - (uraninita; pehblenda), gdje nastaje radioaktivnim raspadom uranija, iz Joahimova u Češkoj.
Novi!!: Radionuklid i Polonij · Vidi više »
Proporcionalni brojač
Proporcionalni brojač. Proporcionalni brojač je mjerni instrument koji se koristi za brojanje čestica ionizirajućeg zračenja i za mjerenje njihove energije.
Novi!!: Radionuklid i Proporcionalni brojač · Vidi više »
Proton
atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. atomskih jezgri. Tunel LHC-a (Veliki hadronski sudarivač). atomske jezgre. Proton (engl., prema grč. πρῶτον: prvo; oznaka p) je stabilna subatomska čestica koja je sastavni dio svih atomskih jezgri.
Novi!!: Radionuklid i Proton · Vidi više »
Radioaktivnost
Znak za opasnost od radioaktivnosti. beta-čestice). Elektronski uhvat. Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. olovna ploča. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. električnog polja (žuto). atomskih jezgri. ionizirajućeg zračenja. atomskim brojem Z (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). Radioaktivnost ili radioaktivno zračenje je spontano emitiranje alfa-čestica i beta-čestica iz kemijske tvari, često praćeno i emisijom gama elektromagnetskih valova, pri čemu kemijski elementi prelaze iz jednih u druge te se oslobađa energija u obliku kinetičke energije emitiranih čestica ili energije elektromagnetskih valova.
Novi!!: Radionuklid i Radioaktivnost · Vidi više »
Radiologija
Radiologija je u širem značenju znanost o zračenju.
Novi!!: Radionuklid i Radiologija · Vidi više »
Radon
Radon je 1900. godine otkrio Friedrich Ernst Dorn (Njemačka).
Novi!!: Radionuklid i Radon · Vidi više »
Relativna atomska masa
1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Relativna atomska masa (oznaka Ar) je svojstvena veličina svakog kemijskog elementa (stariji naziv: atomska težina).
Novi!!: Radionuklid i Relativna atomska masa · Vidi više »
Renij
Renij je jedan od najrjeđih elemenata u prirodi.
Novi!!: Radionuklid i Renij · Vidi više »
Rubidij
Mekan je i srebrnobijel metalni element alkalijske skupine.
Novi!!: Radionuklid i Rubidij · Vidi više »
S
Datoteka:Latin alphabet Ss.png S je 24.
Novi!!: Radionuklid i S · Vidi više »
Samarij
Samarij je 1879. godine otkrio Paul Emile Lecoq de Boisbaudran (Francuska).
Novi!!: Radionuklid i Samarij · Vidi više »
Silicij
Silicij (lat. silex.
Novi!!: Radionuklid i Silicij · Vidi više »
Sivert
Znak za opasnost od radioaktivnosti Sivert (skraćeno Sv) je SI izvedena mjerna jedinica kojima se izražava ekvivalentna doza ionizirajućeg zračenja.
Novi!!: Radionuklid i Sivert · Vidi više »
Stroncij
Stroncij je mekani, srebrnastobijeli metal, koji na zraku poprima žućkastu boju.
Novi!!: Radionuklid i Stroncij · Vidi više »
Sunčev sustav
Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.
Novi!!: Radionuklid i Sunčev sustav · Vidi više »
Talij
Talij je 1861. godine otkrio William Crookes (Engleska).
Novi!!: Radionuklid i Talij · Vidi više »
Tehnecij
Tehnecij je srebrnosiv, radioaktivan metal.
Novi!!: Radionuklid i Tehnecij · Vidi više »
Telurij
Telurij je tvar srebrnastosive boje, metalnog sjaja.
Novi!!: Radionuklid i Telurij · Vidi više »
Torij
Torij je radioaktivan kemijski element iz skupine aktinoida, a u prirodi se torij nalazi kao smjesa 12 radioaktivnih izotopa, od kojih je najstabilniji torij-232, s vremenom poluraspada od 1,4 x 1010 godina, dva su srednje dugog vremena poluraspada (torij-229 - 7900 godina i torij-230 - 75400 godina), a svi ostali su kratkoživući izotopi (uključujući i trinaest umjetno dobivenih izotopa).
Novi!!: Radionuklid i Torij · Vidi više »
Tricij
Tricij (simbol T ili 3H) je radioaktivni izotop vodika.
Novi!!: Radionuklid i Tricij · Vidi više »
Ugljik-14
Akceleratorski maseni spektrometar u ''Lawrence Livermore National Laboratory'' Ugljik-14 (14C) radioaktivni je izotop ugljika s jezgrom koja sadrži 6 protona i 8 neutrona.
Novi!!: Radionuklid i Ugljik-14 · Vidi više »
Uranij
Uranij (jednakovrijedan naziv uranStjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 4. izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca siječnja 2012., CIP 790248,, str. 153. navodi: "uran i uranij (U)", te str. 152. navodi: "U (znak za uran)") jest srebrno-bijeli metalni kemijski element i pripada skupini aktinida u periodnome sustava elemenata.
Novi!!: Radionuklid i Uranij · Vidi više »
V
Datoteka:Latin alphabet Vv.png V je 28.
Novi!!: Radionuklid i V · Vidi više »
Vapnenac
Vapnenac je sedimentna stijena (taložna stijena) koja sadrži najmanje 50 % minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita).
Novi!!: Radionuklid i Vapnenac · Vidi više »
Vrijeme poluraspada
vremena; vrijeme poluraspada ''T½.
Novi!!: Radionuklid i Vrijeme poluraspada · Vidi više »
Vulkansko staklo
Primjer za vulkansko staklo:Obsidian. Vulkansko staklo stvara se pri vrlo brzom hlađenju lave, kada zbog naglog pada temperature kristalizira magma kao staklo.
Novi!!: Radionuklid i Vulkansko staklo · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Radionuklid i Zemlja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Radioaktivni element, Radioizotop.
