Brže od pregledniku!
65 odnosi: Adolf Hitler, August Bebel, Benito Mussolini, Buržoazija, Charles Fourier, Chicago, Drugi svjetski rat, Engleska, Europa, Evolucija, Fašizam, Francuska, Francuska revolucija, Friedrich Engels, Industrijska revolucija, Izbori, Josif Staljin, Kapitalizam, Karl Liebknecht, Karl Marx, Kina, Kominterna, Komunistički manifest, Komunizam, Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo), London, Ludizam, Lyon, Mao Ce-tung, Marksizam, Međunarodni savez radnika, Moskva, Nacionalsocijalizam, Nezaposlenost, Njemačka, Oktobarska revolucija, Pariška komuna, Parlament, Politika, Proletarijat, Revizionizam, Revolucija, Robert Owen, Rosa Luxemburg, Sjedinjene Američke Države, Socijalizam, Sovjetski Savez, Totalitarizam, Ujedinjeno Kraljevstvo, Vladimir Iljič Lenjin, ..., 18. stoljeće, 1811., 1812., 1816., 1831., 1832., 1848., 1864., 1868., 1871., 1876., 1889., 1919., 1922., 1943.. Proširite indeks (15 više) »
Adolf Hitler
Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.
Novi!!: Radnički pokreti i Adolf Hitler · Vidi više »
August Bebel
'''August Bebel''' August Bebel (Deutz kraj Kölna, 22. veljače 1840. – Passugg (Švicarska), 13. kolovoza 1913.), njemački socijalist.
Novi!!: Radnički pokreti i August Bebel · Vidi više »
Benito Mussolini
Benito Amilcare Andrea Mussolini (Predappio, 29. srpnja 1883. – Giulino di Mezzegra, 28. travnja 1945.), talijanski novinar, političar, državnik, fašistički vođa (Duce) i diktator od 1925. do 1943. godine.
Novi!!: Radnički pokreti i Benito Mussolini · Vidi više »
Buržoazija
Buržoazija je jedna od klasa po kojima se obično dijeli kapitalističko društvo, prema nekim školama Zapadne ekonomske misli, posebice marksizma.
Novi!!: Radnički pokreti i Buržoazija · Vidi više »
Charles Fourier
'''François Marie Charles Fourier''' François Marie Charles Fourier (Besancon, 7. travnja 1772. – Pariz, 8. listopada 1837.), francuski utopijski socijalist Provodio je život trgovca, objavljujući rasprave koje ga izvornošću kritičkih nazora izdvajaju iz mnoštva utopista s početka 19. stoljeća.
Novi!!: Radnički pokreti i Charles Fourier · Vidi više »
Chicago
Chicago je nakon New Yorka i Los Angelesa treći grad po veličini u Sjedinjenim Američkim Državama.
Novi!!: Radnički pokreti i Chicago · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Radnički pokreti i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Radnički pokreti i Engleska · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Radnički pokreti i Europa · Vidi više »
Evolucija
Evolucija (lat. evolutio: razvoj, razvitak) je naziv za proces zbog kojeg dolazi do promjena nasljednih osobina bioloških populacija tijekom velikog broja uzastopnih generacija.
Novi!!: Radnički pokreti i Evolucija · Vidi više »
Fašizam
Fašizam (od tal. fascio - „svežanj“) oblik je radikalnog autoritarnog nacionalizma koji je nastao u ranom 20.
Novi!!: Radnički pokreti i Fašizam · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Radnički pokreti i Francuska · Vidi više »
Francuska revolucija
Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.
Novi!!: Radnički pokreti i Francuska revolucija · Vidi više »
Friedrich Engels
Friedrich Engels (Barmen, 28. studenog 1820. – London, 5. kolovoza 1895.) njemački filozof, politolog, povjesničar i revolucionar, ideolog komunističkog i socijalističkog pokreta.
Novi!!: Radnički pokreti i Friedrich Engels · Vidi više »
Industrijska revolucija
U drugoj polovici XVIII. stoljeća ručna se proizvodnja počela zamjenjivati parnim strojevima.
Novi!!: Radnički pokreti i Industrijska revolucija · Vidi više »
Izbori
U BangladešuIzbori su postupak kojim narod (odnosno birači) povjerava obavljanje političke vlasti predstavničkom tijelu, a u mnogim suvremenim demokratskim državama i predsjednika države (odnosno državnog poglavara), a koji onda predstavljaju njegovu (dakle narodnu) suverenu volju.
Novi!!: Radnički pokreti i Izbori · Vidi više »
Josif Staljin
Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18. prosinca 1878. – Moskva, 5. ožujka 1953.), bio je sovjetski političar, državnik te komunistički diktator.
Novi!!: Radnički pokreti i Josif Staljin · Vidi više »
Kapitalizam
Kapitalizam je ekonomski i društveni sustav u kojem su kapital, zemlja i sredstva za proizvodnju privatno vlasništvo; rad, dobra i izvori resursi trguju se na tržištima; i zarada, nakon oporezivanja, podijeljena je vlasnicima ili uložena u tehnologiju i industriju.
Novi!!: Radnički pokreti i Kapitalizam · Vidi više »
Karl Liebknecht
'''Karl Liebknecht''' Karl Liebknecht (Leipzig, 13. kolovoza 1871. – Berlin, 15. siječnja 1919.), njemački socijalist i suosnivač Spartakističke lige i Komunističke partije Njemačke.
Novi!!: Radnički pokreti i Karl Liebknecht · Vidi više »
Karl Marx
Karl Heinrich Marx (Trier, 5. svibnja 1818. – London, 14. ožujka 1883.), njemački je sociolog, filozof, politolog, ekonomist, povjesničar, novinar i revolucionar, ideolog komunističkog i socijalističkog pokreta, lider Međunarodnog saveza radnika ili Prve Internacionale.
Novi!!: Radnički pokreti i Karl Marx · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Radnički pokreti i Kina · Vidi više »
Kominterna
Složenica Kominterna potječe iz ruskog jezika i kratica je za Komunistička internacionala.
Novi!!: Radnički pokreti i Kominterna · Vidi više »
Komunistički manifest
Manifest komunističke partije (njem. Das Manifest der Kommunistischen Partei), poznat i pod imenom Komunistički manifest (njem. Das Kommunistische Manifest), prvi put objavljen 21. veljače 1848., predstavlja jedan od najutjecajnijih svjetskih političkih traktata.
Novi!!: Radnički pokreti i Komunistički manifest · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Radnički pokreti i Komunizam · Vidi više »
Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)
Laburistička stranka (eng. Labour Party; hrv. Radnička stranka ili Stranka rada), jedna je od vodećih političkih stranaka u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Novi!!: Radnički pokreti i Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo) · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Radnički pokreti i London · Vidi više »
Ludizam
Ludizam ili ludistički pokret nastao je u Engleskoj tijekom 19.
Novi!!: Radnički pokreti i Ludizam · Vidi više »
Lyon
Lyon je glavni grad francuske regije Auvergne-Rhône-Alpes, a nakon Pariza i Marseillea treći je po veličini grad u Francuskoj.
Novi!!: Radnički pokreti i Lyon · Vidi više »
Mao Ce-tung
Mao Ce-tung (tradicionalni kineski: 毛澤東, pojednostavljeni kineski: 毛泽东, pīnyīn: Máo Zédōng; Shaoshan, Hunan, 26. prosinca 1893. – Peking, 9. rujna 1976.) kineski je političar, vojskovođa, revolucionarni vođa i državnik koji se smatra najvažnijom ličnošću u modernoj kineskoj povijesti i jednom od najvećih ličnosti 20. stoljeća. Tijekom njegove vladavine, ubijeni su deseci milijuna ljudi tijekom političkih progona diktatorske vlasti te od posljedica i zabluda ekonomske politike.
Novi!!: Radnički pokreti i Mao Ce-tung · Vidi više »
Marksizam
Marksizam je teorija i politička djelatnost tj.
Novi!!: Radnički pokreti i Marksizam · Vidi više »
Međunarodni savez radnika
Međunarodni savez radnika ili Prva Internacionala bila je svjetska socijalistička organizacija koja je imala za cilj ujedinjenje svih lijevih političkih skupina i sindikalnih organizacija utemeljenih na konceptima radničke klase i klasne borbe.
Novi!!: Radnički pokreti i Međunarodni savez radnika · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Radnički pokreti i Moskva · Vidi više »
Nacionalsocijalizam
Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).
Novi!!: Radnički pokreti i Nacionalsocijalizam · Vidi više »
Nezaposlenost
Nezaposlenost u svijetu 2021. Nezaposlenost, u ekonomskim terminima, se pojavljuje ako postoje kvalificirani radnici koji su voljni raditi po nadnicama koje prevladavaju, ali ne mogu naći uposlenje.
Novi!!: Radnički pokreti i Nezaposlenost · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Radnički pokreti i Njemačka · Vidi više »
Oktobarska revolucija
Oktobarska revolucija, (Ruski: Октя́брьская револю́ция, još i "Velika Oktobarska socijalistička revolucija", Вели́кая Октя́брьская социалисти́ческая револю́ция) Oktobarska socijalistička revolucija ili Listopadska revolucija, revolucija u Rusiji koja je dovela do ukidanja Ruske Republike i stvaranja Saveza Socijalističkih Sovjetskih Republika.
Novi!!: Radnički pokreti i Oktobarska revolucija · Vidi više »
Pariška komuna
Pariška komuna (ili Francuska komuna) od 18. ožujka do 28. svibnja 1871., je prvi svjetski poznati primjer radničke socijalističke revolucije.
Novi!!: Radnički pokreti i Pariška komuna · Vidi više »
Parlament
Parlament je državno zakonodavno tijelo.
Novi!!: Radnički pokreti i Parlament · Vidi više »
Politika
Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.
Novi!!: Radnički pokreti i Politika · Vidi više »
Proletarijat
Slogan s bivše jugokomunističke zastave SKJ "proleteri svih zemalja ujedinite se" Proleterijat (lat. proletarius siromašan građanin s mnogo djece) je izvorno naziv za najsiromašnije pripadnike rimskog društva, tj.
Novi!!: Radnički pokreti i Proletarijat · Vidi više »
Revizionizam
Pojam revizionizam (iz latinskog: revidere – „ponovo pogledati“) označava nastojanja ponovne procijene ili reinterpretacije do tada od većine kao valjanim priznatih spoznaja, doktrina ili stavova na području, povijesti, politike ili znanosti, ponovnim razmatranjem ili postavljanjem novih pitanja.
Novi!!: Radnički pokreti i Revizionizam · Vidi više »
Revolucija
Eugène Delacroix - Sloboda vodi narod Revolucija (lat. revolutio, “preokret“) je temeljita promjena moći ili organizacijskih struktura koja se događa u vrlo kratkom razdoblju.
Novi!!: Radnički pokreti i Revolucija · Vidi više »
Robert Owen
Robert Owen Robert Owen (Newtown, 14. svibnja 1771. – Newtown, 17. studenog 1858.), britanski društveni reformator, industrijalac i jedan od osnivača utopijskog socijalizma.
Novi!!: Radnički pokreti i Robert Owen · Vidi više »
Rosa Luxemburg
Rosa Luxemburg (polj. Rozalia Luxenburg; Zamošć, 5. ožujka 1870. – 15. siječnja 1919.), bila је teoretičarka marksizma i demokratskog socijalizma.
Novi!!: Radnički pokreti i Rosa Luxemburg · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Radnički pokreti i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Socijalizam
Crvena zastava, simbol radničkog i socijalističkog pokreta Socijalizam (engl. socialism; franc. socialisme; njem. sozialismus; novovjeka tvorba prema lat. socialis: društveni; saveznički), pojam koji označava ideje, teorije, pokrete koji teže socijalizaciji (podruštvljenju) temeljnih uvjeta ljudske egzistencije.
Novi!!: Radnički pokreti i Socijalizam · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Radnički pokreti i Sovjetski Savez · Vidi više »
Totalitarizam
Parada povodom smrti Staljina, održana u Dresdenu 1953. Kongres NSDAPa 1935. Totalitarizam ili svevlast je politički sustav u kojem je vlast pod kontrolom jedne političke organizacije ili stranke koja ne prepoznaje granice svojih ovlasti.
Novi!!: Radnički pokreti i Totalitarizam · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Radnički pokreti i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Vladimir Iljič Lenjin
Vladimir Iljič Uljanov (Simbirsk, današnji Uljanovsk, 22. travnja 1870. – Gorki Lenjinskij kod Moskve, 21. siječnja 1924.), poznatiji kao Vladimir Iljič Lenjin, bio je sovjetski revolucionar, državnik, pravnik, filozof i publicist; predvodnik Oktobarske revolucije 1917.
Novi!!: Radnički pokreti i Vladimir Iljič Lenjin · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Radnički pokreti i 18. stoljeće · Vidi više »
1811.
Bez opisa.
Novi!!: Radnički pokreti i 1811. · Vidi više »
1812.
Bez opisa.
Novi!!: Radnički pokreti i 1812. · Vidi više »
1816.
Bez opisa.
Novi!!: Radnički pokreti i 1816. · Vidi više »
1831.
Bez opisa.
Novi!!: Radnički pokreti i 1831. · Vidi više »
1832.
Bez opisa.
Novi!!: Radnički pokreti i 1832. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Radnički pokreti i 1848. · Vidi više »
1864.
Bez opisa.
Novi!!: Radnički pokreti i 1864. · Vidi više »
1868.
Bez opisa.
Novi!!: Radnički pokreti i 1868. · Vidi više »
1871.
Bez opisa.
Novi!!: Radnički pokreti i 1871. · Vidi više »
1876.
Bez opisa.
Novi!!: Radnički pokreti i 1876. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: Radnički pokreti i 1889. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Radnički pokreti i 1919. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Radnički pokreti i 1922. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Radnički pokreti i 1943. · Vidi više »
