Brže od pregledniku!
18 odnosi: Banja Luka, Filozofski fakultet u Zagrebu, Gotika, Građanska hrabrost, Hrvati, Hrvatska, Istra, Katedrala sv. Jakova u Šibeniku, Nagrada Ivan Filipović, Povijest umjetnosti, Renesansa, Svjetska baština, UNESCO, Zagreb, 13. veljače, 17. siječnja, 1931., 2004..
Banja Luka
Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Radovan Ivančević i Banja Luka · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Radovan Ivančević i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Gotika
bazilike Saint Denis'' u Parizu, koju je zamislio opat Suger Gotika (njem. Gotik, od kasnolat. gothicus: koji pripada Gotima) je umjetničko razdoblje koje je trajalo oko tri stotine godina, odnosi se na doba kasnog srednjeg vijeka tijekom 13.
Novi!!: Radovan Ivančević i Gotika · Vidi više »
Građanska hrabrost
Građanska hrabrost je posebna vrsta hrabrosti.
Novi!!: Radovan Ivančević i Građanska hrabrost · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Radovan Ivančević i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Radovan Ivančević i Hrvatska · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Radovan Ivančević i Istra · Vidi više »
Katedrala sv. Jakova u Šibeniku
Katedrala sv.
Novi!!: Radovan Ivančević i Katedrala sv. Jakova u Šibeniku · Vidi više »
Nagrada Ivan Filipović
Nagrada "Ivan Filipović" je hrvatska državna nagrada koja se dodjeljuje posljednjega mjeseca u godini za životno djelo u području predškolskog odgoja, osnovnom, srednjem školstvu, visokom školstvu i znanstvenom i stručnom radu, nosi Filipovićevo ime, učitelja koji je rođen 1823.
Novi!!: Radovan Ivančević i Nagrada Ivan Filipović · Vidi više »
Povijest umjetnosti
J. J. Wincklemanna'', prvog povjesničara umjetnosti. Zidna slikarija životinja iz spilje ''Lascaux'' u Francuskoj Miron, ''Diskobol (Bacač diska)'', rimska kopija grčkog originala iz 5. st. pr. Kr., Rim. Povijest umjetnosti je humanistička znanstvena disciplina koja se bavi povijesnim razvojem likovnih umjetnosti (arhitektura, slikarstvo, kiparstvo, grafika i primijenjene umjetnosti), odnosima među pojedinim umjetničkim djelima, životom i stvaralaštvom pojedinih umjetnika, opisivanjem, analizom i valorizacijom sadržaja i oblika umjetničkih djela (formalna analiza, ikonografija), te proučavanjem odnosa među različitim kulturama uzimajući u obzir političke, društvene, vjerske i nacionalne čimbenike.
Novi!!: Radovan Ivančević i Povijest umjetnosti · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Radovan Ivančević i Renesansa · Vidi više »
Svjetska baština
lijevo spomeničke baštine. samostana koji još uvijek djeluje. Na popisu je svjetske baštine od 2002. Uskršnjem otoku dio su nacionalnog parka Rapa Nui koji je na popisu svjetske baštine od 1995. UNESCO-ova Svjetska baština sastoji se od Svjetske kulturne baštine i Svjetske prirodne baštine.
Novi!!: Radovan Ivančević i Svjetska baština · Vidi više »
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Novi!!: Radovan Ivančević i UNESCO · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Radovan Ivančević i Zagreb · Vidi više »
13. veljače
13.
Novi!!: Radovan Ivančević i 13. veljače · Vidi više »
17. siječnja
17.
Novi!!: Radovan Ivančević i 17. siječnja · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Radovan Ivančević i 1931. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Radovan Ivančević i 2004. · Vidi više »
