Brže od pregledniku!
53 odnosi: Autoritet, Barun, Berlin, Bruxelles, Bundestag, Društvena stratifikacija, Ekonomija, Elizabeta II., Europska komisija, Filologija, Filozofija, Funkcionalizam, Hamburg, Karl Marx, Köln, Konstanz, Legitimnost, London, Max Weber, Ministarstvo vanjskih poslova, Moć, Neomarksizam, Nizozemska, Norme, Paradigma, Perje, Politika, Rimska Republika, Sjedinjene Američke Države, Slobodna demokratska stranka (Njemačka), Socijaldemokracija, Sociologija, Sveučilište u Oxfordu, Talcott Parsons, Tübingen, Westminsterska palača, 1. svibnja, 17. lipnja, 1929., 1952., 1957., 1960., 1964., 1966., 1967., 1969., 1970., 1984., 1986., 1988., ..., 1993., 2005., 2009.. Proširite indeks (3 više) »
Autoritet
Autoritet u najširem smislu označava društveni položaj što se pripisuje ustanovi, instituciji ili osobi.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i Autoritet · Vidi više »
Barun
Barunska kruna Barun ili baron je niža plemićka titula koja se pojavljuje već u ranom srednjem vijeku.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i Barun · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i Berlin · Vidi više »
Bruxelles
Bruxelles (fr.) ili Brussel (niz.), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: Bruselj (izgovor: Brisel) glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i Bruxelles · Vidi više »
Bundestag
Bundestag Bundestag Bundestag (Deutscher Bundestag) je parlament u SR Njemačkoj sa sjedištem u zgradi Reichstaga u Berlinu.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i Bundestag · Vidi više »
Društvena stratifikacija
Društvena (socijalna) stratifikacija se definira kao struktuirana, stabilna i trajna nejednakost skupina u društvu, koje su hijerarhijski poredane u slojeve.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i Društvena stratifikacija · Vidi više »
Ekonomija
* Gospodarstvo, područje proizvodnje, distribucije, trgovine i potrošnje proizvoda i usluga na određenom području, privreda.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i Ekonomija · Vidi više »
Elizabeta II.
Elizabeta II. (Elizabeth Alexandra Mary; London, 21. travnja 1926. – dvorac Balmoral, 8. rujna 2022.) bila je kraljica Ujedinjenog Kraljevstva i 14 drugih zemalja Commonwealtha.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i Elizabeta II. · Vidi više »
Europska komisija
Logotip Europske komisije Europska komisija je političko te glavno izvršno tijelo Europske unije, nadležna je promicanje općih interesa Europske unije, predlaganje zakonodavnih akata, provedbu odluka Europskog parlamenta i Vijeća EU-a, poštovanje ugovora Europske unije i izvršavanje proračuna EU.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i Europska komisija · Vidi više »
Filologija
Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i Filologija · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i Filozofija · Vidi više »
Funkcionalizam
Funkcionalizam je filozofski pravac koji se pojavio u 19. st. u Europi.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i Funkcionalizam · Vidi više »
Hamburg
Hamburg, službeno Slobodni i hanzeatski grad Hamburg (njemački: Freie und Hansestadt Hamburg) je grad na sjeveru Njemačke i istovremeno jedan od 16 pokrajina u Njemačkoj i sa svojih 1,7 milijuna stanovnika po veličini je drugi njemački grad.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i Hamburg · Vidi više »
Karl Marx
Karl Heinrich Marx (Trier, 5. svibnja 1818. – London, 14. ožujka 1883.), njemački je sociolog, filozof, politolog, ekonomist, povjesničar, novinar i revolucionar, ideolog komunističkog i socijalističkog pokreta, lider Međunarodnog saveza radnika ili Prve Internacionale.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i Karl Marx · Vidi više »
Köln
Köln (ripuarski dijalekt: Kölle, francuski: Cologne) je grad u Njemačkoj, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i Köln · Vidi više »
Konstanz
Konstanz (fr. i en.: Constance, tal.: Costanza) njemački je grad u saveznoj pokrajini Baden-Württemberg, te najveći grad na Bodenskom jezeru i središte okruga Konstanz.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i Konstanz · Vidi više »
Legitimnost
Legitimnost označava da je vlast priznata od strane stanovništva jedne države, tj.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i Legitimnost · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i London · Vidi više »
Max Weber
Max Weber Karl Emil Maximilian Weber odnosno Max Weber (Erfurt, 21. travnja 1864. – München, 14. lipnja 1920.), bio je njemački društveni istraživač i teoretičar, najčešće se smatra jednim od osnivača sociologije kao posebne društvene discipline jer je svojim širokim interesom utjecao na formiranje različitih socioloških ideja i poddisciplina.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i Max Weber · Vidi više »
Ministarstvo vanjskih poslova
Zgrada Foreign and Commonwealth Officea, britanskog ministarstva vanjskih poslova U većini zemalja ministarstvo vanjskih poslova je resor nadležan za održavanje i provođenje vanjske politike neke države.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i Ministarstvo vanjskih poslova · Vidi više »
Moć
Moć (grč. dynamis; lat. potentia, potestas) se danas definirana na mnogo raznih načina, te se suvremena shvaćanja moći najbolje može prikazati preko nekoliko središnjih debata, prije svega.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i Moć · Vidi više »
Neomarksizam
Neomarksizam je naziv za teoretske pristupe kojima se od 1950.-ih do 1970.-ih godina nastojalo dopuniti i unaprijediti marksističku misao, povezivanjem s doprinosima iz drugih intelektualnih tradicija - od onih koje su razvijali frojdovski psihoanalitičari, do teorija koje su nakon Marxove smrti razvijali sociolozi, ekonomisti i drugi.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i Neomarksizam · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i Nizozemska · Vidi više »
Norme
Norma je dokument donesen konsenzusom i odobren od priznatoga tijela, koji za opću i višekratnu uporabu daje pravila, upute ili značajke za djelatnosti ili njihove rezultate s ciljem postizanja najboljeg stupnja uređenosti u danome kontekstu.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i Norme · Vidi više »
Paradigma
Paradigma (iz starogrčkog παράδειγμα parádeigma, sastavljeno od παρὰ parà „pored“ i δεικνύµι deiknymi „pokazati“, „učiniti razumljivim“); plural paradigme označava primjer, uzor, uzorak, ocrtavanje, ili predrasudu.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i Paradigma · Vidi više »
Perje
Perje Perje je jako diferencirani oblik gornje kože koji je specifično razvio razred ptica.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i Perje · Vidi više »
Politika
Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i Politika · Vidi više »
Rimska Republika
Rimska Republika označava razdoblje državnog uređenja rimske države u vremenu između rimskog kraljevstva (509. pr. Kr.) i uspostave rimskog carstva 16. siječnja 27. pr. Kr., dodjelom Oktavijanu titule augustus.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i Rimska Republika · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Slobodna demokratska stranka (Njemačka)
Logo 2015 Slobodna demokratska stranka (njem. Freie Demokratische Partei, kratica: FDP) liberalna je stranka u Njemačkoj.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i Slobodna demokratska stranka (Njemačka) · Vidi više »
Socijaldemokracija
Crvena zastava, simbol radničkog i socijaldemokratskog pokreta Socijaldemokracija je politička filozofija koja je nastala krajem 19.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i Socijaldemokracija · Vidi više »
Sociologija
Sociologija je znanost koja proučava društva i načine na koje ta društva oblikuju ponašanje, vjerovanja i identitet ljudi.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i Sociologija · Vidi više »
Sveučilište u Oxfordu
Zgrada na Sveučilištu Oxford Sveučilište u Oxfordu (engl. University of Oxford, lat. Universitas Oxoniensis, poznato i kao Oxford) sveučilište je u engleskom gradu Oxfordu, utemeljeno 1096. godine.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i Sveučilište u Oxfordu · Vidi više »
Talcott Parsons
'''Talcott Parsons''' Talcott Parsons (Colorado Springs, Massachusetts, SAD, 13. prosinca 1902. – 8. svibnja 1979.), američki sociolog.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i Talcott Parsons · Vidi više »
Tübingen
Tübingen (staro hrvatsko ime: Tubinga, švapski: Dibenga) je sveučilišni grad u Baden-Württembergu.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i Tübingen · Vidi više »
Westminsterska palača
Westminsterska palača, poznata i kao Parlament u Londonu ili jednostavno Westminster, mjesto je zasjedanja oba Doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva, Gornji dom ili Dom lordova (House of Lords) i Donji dom ili Dom Pučana (House of Commons).
Novi!!: Ralf Dahrendorf i Westminsterska palača · Vidi više »
1. svibnja
1.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i 1. svibnja · Vidi više »
17. lipnja
17.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i 17. lipnja · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i 1929. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i 1952. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i 1957. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i 1960. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i 1964. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i 1966. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i 1967. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i 1969. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i 1970. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i 1984. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i 1986. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i 1988. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i 1993. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i 2005. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Ralf Dahrendorf i 2009. · Vidi više »
