Brže od pregledniku!
45 odnosi: Crkva, Dobrinj, Doktor, Frankapani, Glagoljica, Hrvatska, Ive Jelenović, Knez, Krčka biskupija, Krk, Krk (grad), Latinski jezik, Malinska, Malinska – Dubašnica, Maslinarstvo, Mikrobiologija, More, Omišalj, Općina, Otok, Poljoprivreda, Primorsko-goranska županija, Rajčica, Rijeka, Srednji vijek, Stočarstvo, Sužan, Turizam, Zmijino mlijeko, 1471., 1656., 1659., 17. stoljeće, 1780., 1886., 1898., 1900., 1910., 1927., 1935., 1948., 1963., 1970., 1971., 2001..
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Rasopasno i Crkva · Vidi više »
Dobrinj
Dobrinj je naselje i općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Rasopasno i Dobrinj · Vidi više »
Doktor
Doktor (lat.: docere „poučavati“ ili doctus „učenjak“; kratica: dr.) najviši je akademski naslov što ga nosi osoba koja je obranila doktorat znanosti.
Novi!!: Rasopasno i Doktor · Vidi više »
Frankapani
Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.
Novi!!: Rasopasno i Frankapani · Vidi više »
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Novi!!: Rasopasno i Glagoljica · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Rasopasno i Hrvatska · Vidi više »
Ive Jelenović
otoku Krku; zavičaj Ive Jelenovića Ive Jelenović (Sveti Vid Dobrinjski, 27. srpnja 1898. – Zagreb, 3. ožujka 1981.) bio je istaknuti hrvatski jezikoslovac, povjesničar književnosti, etnolog, filolog, toponomastičar, prevodilac, lektor, publicist.
Novi!!: Rasopasno i Ive Jelenović · Vidi više »
Knez
Kip kneza Branimira u Ninu Knez ili kneginja (starosl. кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima plemstva, a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje.
Novi!!: Rasopasno i Knez · Vidi više »
Krčka biskupija
Krčka biskupija je biskupija u Hrvatskoj, sa sjedištem u Krku.
Novi!!: Rasopasno i Krčka biskupija · Vidi više »
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Novi!!: Rasopasno i Krk · Vidi više »
Krk (grad)
Krk je grad na zapadu Hrvatske, na otoku Krku.
Novi!!: Rasopasno i Krk (grad) · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Rasopasno i Latinski jezik · Vidi više »
Malinska
Malinska je naselje na otoku Krku u Hrvatskoj, i sjedište općine Malinske – Dubašnice.
Novi!!: Rasopasno i Malinska · Vidi više »
Malinska – Dubašnica
Malinska Luka detalj, pogled prema sjevero-zapadu (vide se Cres i Učka). Plaža Haludovo, pogled prema sjevero-zapadu.U daljini se vide Cres i Učka. Malinska – Dubašnica je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Rasopasno i Malinska – Dubašnica · Vidi više »
Maslinarstvo
'''Maslinik''' Maslinarstvo je grana poljoprivrede koja se bavi uzgojem i preradom maslina.
Novi!!: Rasopasno i Maslinarstvo · Vidi više »
Mikrobiologija
Mikrobiologija (grč. mikrós - malen, sitan; biós - život; lógos - riječ, govor, u prenesenom značenju znanost) je primijenjena znanost koja proučava mikroorganizme ili mikrobe, koji su premali da bi se uočili ljudskim okom.
Novi!!: Rasopasno i Mikrobiologija · Vidi više »
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Novi!!: Rasopasno i More · Vidi više »
Omišalj
Omišalj je općina u zapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Rasopasno i Omišalj · Vidi više »
Općina
Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.
Novi!!: Rasopasno i Općina · Vidi više »
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Novi!!: Rasopasno i Otok · Vidi više »
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Novi!!: Rasopasno i Poljoprivreda · Vidi više »
Primorsko-goranska županija
Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3582 km² kopnene površine.
Novi!!: Rasopasno i Primorsko-goranska županija · Vidi više »
Rajčica
Rajčica (česti nazivi paradajz, pomidor; Solanum lycopersicum) jednogodišnja biljka iz por.
Novi!!: Rasopasno i Rajčica · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Rasopasno i Rijeka · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Rasopasno i Srednji vijek · Vidi više »
Stočarstvo
Farma goveda Stočarstvo jedna je od primarnih djelatnosti kojom se ljudi bave već tisućama godina, a podrazumijeva uzgoj sitne i krupne stoke u svrhu proizvodnje hrane i raznih sirovina, kao što su koža i vuna za daljnju preradbu.
Novi!!: Rasopasno i Stočarstvo · Vidi više »
Sužan
Sužan je mjesto na otoku Krku, u općini Dobrinj, u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Rasopasno i Sužan · Vidi više »
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Novi!!: Rasopasno i Turizam · Vidi više »
Zmijino mlijeko
Zmijino mlijeko (hrvatski nazivi: žuti rosopas, zmijino mlijeko; narodni nazivi: rosopas obični, celidonija, trava od žutice; lat. Chelidonium majus) je biljka iz roda Chelidonium.
Novi!!: Rasopasno i Zmijino mlijeko · Vidi više »
1471.
Bez opisa.
Novi!!: Rasopasno i 1471. · Vidi više »
1656.
Bez opisa.
Novi!!: Rasopasno i 1656. · Vidi više »
1659.
Bez opisa.
Novi!!: Rasopasno i 1659. · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Rasopasno i 17. stoljeće · Vidi više »
1780.
Bez opisa.
Novi!!: Rasopasno i 1780. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Rasopasno i 1886. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: Rasopasno i 1898. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Rasopasno i 1900. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Rasopasno i 1910. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: Rasopasno i 1927. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: Rasopasno i 1935. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Rasopasno i 1948. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Rasopasno i 1963. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Rasopasno i 1970. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Rasopasno i 1971. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Rasopasno i 2001. · Vidi više »
