Brže od pregledniku!
17 odnosi: Beograd, Boka kotorska, Dieselov motor, Italija, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevska jugoslavenska ratna mornarica, Milan Spasić, Nautička milja, Razarač, Sergej Mašera, Tehnički muzej Nikola Tesla, Top, Travanjski rat, Zagreb, 17. travnja, 1939., 1941..
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Zagreb (razarač) i Beograd · Vidi više »
Boka kotorska
Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.
Novi!!: Zagreb (razarač) i Boka kotorska · Vidi više »
Dieselov motor
Dieselov motor ili dizelski motor, motor s unutarnjim izgaranjem, koji koristi dizel kao pogonsko gorivo i koji radi Dieselovim ciklusom.
Novi!!: Zagreb (razarač) i Dieselov motor · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Zagreb (razarač) i Italija · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Zagreb (razarač) i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Kraljevska jugoslavenska ratna mornarica
Kraljevska jugoslavenska ratna mornarica bila je grana oružanih snaga Kraljevine Jugoslavije.
Novi!!: Zagreb (razarač) i Kraljevska jugoslavenska ratna mornarica · Vidi više »
Milan Spasić
Milan Spasić (Beograd, 8. studenog 1909. – Boka kotorska, 17. travnja 1941.) bio je mornarički poručnik Kraljevske jugoslavenske vojske, koji je za Travanjskog rata zajedno sa svojim kolegom Sergejom Mašerom raznio i potopio ''Razarač Zagreb'' da ne padne u ruke talijanskoj mornarici i pritom zajedno s Mašerom poginuo.
Novi!!: Zagreb (razarač) i Milan Spasić · Vidi više »
Nautička milja
Nautička milja ili morska milja je jedinica za mjerenje duljine.
Novi!!: Zagreb (razarač) i Nautička milja · Vidi više »
Razarač
Ruski razarač klase Udaloy Američki razarač klase Arleigh Burke Razarač je naziv za vrstu ratnog broda koji je sagrađen i opremljen u svrhu obrane većih, odnosno kapitalnih brodova ili konvoja od raznih vrsta napada.
Novi!!: Zagreb (razarač) i Razarač · Vidi više »
Sergej Mašera
Sergej Mašera (Gorica, 11. svibnja 1912. – Boka kotorska, 17. travnja 1941.) bio je poručnik bojnog broda Kraljevske jugoslavenske ratne mornarice, koji je za Travanjskog rata zajedno sa svojim kolegom Milanom Spasićem potopio razarač ''Zagreb'' da ne padne u ruke talijanskoj mornarici i pritom zajedno sa Spasićem poginuo.
Novi!!: Zagreb (razarač) i Sergej Mašera · Vidi više »
Tehnički muzej Nikola Tesla
Tehnički muzej Nikola Tesla u Zagrebu prikazuje povijesni razvoj tehničkih rješenja kojima je čovjek nastojao svladati prostor i vrijeme.
Novi!!: Zagreb (razarač) i Tehnički muzej Nikola Tesla · Vidi više »
Top
250px Brodski topovi Mark 45 top Top je ime za bilo koje cijevno oružje koje je namijenjeno za bacanje teških projektila na veliku udaljenost.
Novi!!: Zagreb (razarač) i Top · Vidi više »
Travanjski rat
Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije. Sile Osovine su bez poteškoća porazile, okupirale i razdijelile Kraljevinu Jugoslaviju, ali neki autori iznose da je tajno pripremani napad Trećeg Reicha na SSSR (koji, vrijedi opaziti, nije ni riječju protestirao zbog njemačkog napada na Jugoslaviju; uostalom su 10 mjeseci ranije sovjetske snage uz njemačku podršku okupirale Moldaviju, tj. dio Jugoslaviji susjedne Rumunjske) - Operacija Barbarossa - bio odgođen za nekoliko tjedana; posljedično su njemačke snage zauzele do početka oštre ruske zime 1941. godine nešto manji teritorij, nego što bi bile u stanju bez napada na Jugoslaviju. Brz poraz u ratu je bio posljedica slabosti Kraljevine Jugoslavije, koja je njenim stanovnicima - pa i vojnim obveznicima - bila jasna: njemačkoj vojnoj sili koja je već pregazila pola Europe nije Jugoslavenska vojska sama za sebe mogla predstavljati ozbiljnog neprijatelja. Uz to, 22 godine stara država u kojoj su vlade padale više nego jednom godišnje, a vodstvo se uvelike oslanjalo na četnike i orjunaše, nije uspjela pridobiti vjernost velikog dijela svojega stanovništva. U 108. pješačkom puku na području Bjelovara zapovjednici su metke podijelili samo Srbima, a hrvatski vojnici su se potom pobunili čim su 8. travnja bili meci podijeljeni i njima, radi pripreme za borbu s Nijemcima koji su nedaleko bili prešli granicu; ta je vojna pobuna poslije postala poznata kao Bjelovarski ustanak. I inače su se vojnici i vojni zapovjednici koji nisu bili Srbi pokazali slabo spremnima da ratuju u redovima zastarjele vojske koja je odlučila mobilizirati preko milijun vojnih obveznika, od kojih čak trećina nije mogla dobiti niti uniforme. Nakon državnog udara je na čelu jugoslavenske vlade i istodobno na čelu generalštaba bio general Dušan Simović, glavni tvorac plana prema kojima su se jugoslavenske vojne snage trebale angažirati u prihvaćanju udara neprijatelja na svim frontovima, te po mogućnosti potisnuti talijanske snage u Albaniji, kako bi se omogućilo organizirano povlačenje glavnih postrojbi vojske u Makedoniju i Grčku, radi formiranja "novog Solunskog fronta" u suradnji s grčkim i britanskim vojnim snagama. Zastarjela i demoralizirana Jugoslavenska vojska se nije pokazala dorasla takvoj zadaći, kada se našla izložena udarima superiornih njemačkih snaga (koje su se i prije puča u Beogradu počele koncentrirati u Bugarskoj radi planiranog sukoba s Britancima koji su se iskrcavali u Grčkoj, v. Operacija Marita) koje je glavni udar usmjerila baš prema Makedoniji: već 7. travnja su njemačke snage zauzele komunikacije u dolini Vardara, presjekavši jugoslavenskoj vojsci planirani put odstupanja. Njemačke snage su narednih dana nastavile istodobno nadirati sa zapada i iz Bugarske; postigavši brzu i potpunu pobjedu uz vrlo ograničene njemačke gubitke. Jugoslavenske snage su uspjele s određenim ofenzivnim akcijama protiv talijanskih snaga u Albaniji, ali zahvaljujući njemačkom zauzimanju prostora Makedonije, Kosova i juga Srbije, nije taj ograničeni uspjeh jugoslavenskih snaga bitno promijenio tijek rata. 10. travnja je veliki dio jugoslavenskih snaga prestao pružati otpor, a 11. je počelo opće rasulo jugoslavenske vojske. Narednih dana ima tek sporadičnih borbi, kako invazijske snage zaposjedaju teritorij Kraljevine Jugoslavije, koja je u cijelosti u stanju raspada.
Novi!!: Zagreb (razarač) i Travanjski rat · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Zagreb (razarač) i Zagreb · Vidi više »
17. travnja
17.
Novi!!: Zagreb (razarač) i 17. travnja · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Zagreb (razarač) i 1939. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Zagreb (razarač) i 1941. · Vidi više »
