Brže od pregledniku!
38 odnosi: Banovina Hrvatska, Dalibor Brozović, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, Dijalekt, Enciklopedija, Ferdinand de Saussure, Fonetika, Gramatike hrvatskoga jezika, Hrvatski jezik, Intuicija, Jezik (časopis), Jezikoslovlje, Jugoslaveni, Kraljevina Jugoslavija, Kruno Krstić, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Mainz, Matica hrvatska, Miroslav Krleža, Nakladništvo, Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj, Nataša Bašić, Nezavisna Država Hrvatska, Njemačka, Petar Guberina, Popis hrvatskih pravopisa, Psihologija, Rječnik, Slavistika, Srpski jezik, Stjepan Babić, Vuk Karadžić, 1940., 1941., 1945., 1967., 1977., 1998..
Banovina Hrvatska
Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.
Novi!!: Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika i Banovina Hrvatska · Vidi više »
Dalibor Brozović
Dalibor Brozović Dalibor Brozović (Sarajevo, 28. srpnja 1927. – Zagreb, 19. lipnja 2009.), hrvatski jezikoslovac, kroatist, akademik i političar.
Novi!!: Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika i Dalibor Brozović · Vidi više »
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika
Digitalno obrađeno zaglavlje ''Telegrama'', jugoslavenskih novina za društvena i kulturna pitanja, br. 359, 17. ožujka 1967. u kojem je objavljena ''Deklaracija''. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, proglas kojeg su 1967. godine objavili hrvatski jezikoslovci, nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao srpskohrvatskim/hrvatskosrpskim, te se - doduše vrlo postupno - nastojalo postići da Hrvati govore jezik koji će biti tek lokalna varijanta srpskog jezika). Novosadski dogovor nije bio po volji hrvatskih jezikoslovaca pa ni onih koji su, ne želeći mu se odmah javno usprotiviti, stavili na njega potpis. Stoga su izdali Deklaraciju, i u njoj iznijeli svoje negativne stavove o Novosadskom dogovoru. Dokument je potpisalo 18 hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova, među kojima Matica hrvatska, Društvo književnika Hrvatske, Hrvatsko filološko društvo i Institut za jezik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika i Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika · Vidi više »
Dijalekt
Dijalekt (grč. διάλεκτος, dialektos) je naziv za govor određenog područja ili skupine ljudi.
Novi!!: Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika i Dijalekt · Vidi više »
Enciklopedija
Pavla Skalića tiskane u Baselu 1559. godine, u kojoj je prvi put kao imenica u naslovu djela upotrijebljena riječ ''enciklopedija'' u današnjem značenju Pavla Skalića (1534. – 1575.) Enciklopedija, pisano je djelo u kojem se, abecednim ili drugim metodičkim slijedom, sustavno obrađuju činjenice i spoznaje o sveukupnom ljudskom znanju.
Novi!!: Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika i Enciklopedija · Vidi više »
Ferdinand de Saussure
'''Ferdinand de Saussure''' Ferdinand de Saussure (Ženeva, 22. studenog 1857. – Vufflens-le-Château kraj Morgesa, 22. veljače 1913.) švicarski je jezikoslovac koji je svojim postavkama utemeljio modernu lingvistiku (jezikoslovlje) i dao temelje europskom strukturalizmu, lingvističkom pravcu koji se razvio dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća.
Novi!!: Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika i Ferdinand de Saussure · Vidi više »
Fonetika
Fonetika (od grč. phōnētikós: 'glasovni') ili glasoslovlje jezikoslovna je znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem artikulacijskih i akustičkih obilježja glasova i govora.
Novi!!: Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika i Fonetika · Vidi više »
Gramatike hrvatskoga jezika
Bez opisa.
Novi!!: Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika i Gramatike hrvatskoga jezika · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika i Hrvatski jezik · Vidi više »
Intuicija
Intuicija (lat. intuitio gledanje, zrenje) uvid neposredno, izravno shvaćanje, spoznavanje; sposobnost da neposredno zahvatimo i jednim aktom uvidimo cjelinu i njezine dijelove, da bez diskurzivnog mišljenja izravno spoznamo i dokučimo bit nekog predmeta.
Novi!!: Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika i Intuicija · Vidi više »
Jezik (časopis)
Jezik je časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika koji izlazi od 1952. godine.
Novi!!: Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika i Jezik (časopis) · Vidi više »
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Novi!!: Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika i Jezikoslovlje · Vidi više »
Jugoslaveni
Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.
Novi!!: Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika i Jugoslaveni · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Kruno Krstić
Kruno Krstić (Arbanasi kod Zadra, 13. studenoga 1905. – Zagreb, 6. prosinca 1987.), bio je hrvatski jezikoslovac, filozof, psiholog, enciklopedist, prevoditelj i kritik.
Novi!!: Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika i Kruno Krstić · Vidi više »
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Novi!!: Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »
Mainz
Mainz je grad u Njemačkoj, središte njemačke savezne pokrajine Porajnje i Falačka.
Novi!!: Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika i Mainz · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika i Matica hrvatska · Vidi više »
Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.
Novi!!: Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika i Miroslav Krleža · Vidi više »
Nakladništvo
Izdavač pokazuje otisak knjige engleskom kralju i kraljici Nakladništvo (izdavaštvo) je djelatnost kojom pisano ili snimljeno djelo postaje dostupno javnosti, a uključuje pribavljanje i odabir rukopisa, uređivanje, grafičko-likovno oblikovanje, organizaciju tiskanja ili drugog oblika proizvodnje, promidžbenu djelatnost te raspačavanje.
Novi!!: Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika i Nakladništvo · Vidi više »
Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj
Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj (NOP) bio je dio antifašističkog NOP-a na području okupirane Jugoslavije.
Novi!!: Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika i Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj · Vidi više »
Nataša Bašić
Nataša Bašić (Bašić-Kosić) (Trogir, 15. travnja 1956.), hrvatska je jezikoslovka, urednica u Leksikografskom zavodu Miroslava Krleže i povjesničarka hrvatskoga jezika i pravopisa.
Novi!!: Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika i Nataša Bašić · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika i Njemačka · Vidi više »
Petar Guberina
Petar Guberina (Šibenik, 22. svibnja 1913. – Zagreb, 22. siječnja 2005.) bio je hrvatski jezikoslovac, fonetičar i teoretičar stilistike.
Novi!!: Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika i Petar Guberina · Vidi više »
Popis hrvatskih pravopisa
Popis hrvatskih pravopisa sadržava hrvatske pravopise koji su objavljivani za uporabu i u hrvatskim zemljama, a od 1990.
Novi!!: Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika i Popis hrvatskih pravopisa · Vidi više »
Psihologija
Grčko slovo "psi", uobičajena oznaka koja predstavlja psihologiju općenito Psihologija je društvena znanost koja se bavi moždanim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju.
Novi!!: Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika i Psihologija · Vidi više »
Rječnik
Rječnik Rječnik, leksikografsko djelo koje sadržava popis riječi, te izraza nekog jezika (ili više jezika) izabranih, raspoređenih i objašnjenih po nekom načelu, te poredanih abecednim ili konceptualnim (tematskim) redoslijedom.
Novi!!: Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika i Rječnik · Vidi više »
Slavistika
Slavistika je znanost o slavenskim jezicima, književnosti, i u širem smislu o kulturi na tim jezicima.
Novi!!: Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika i Slavistika · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika i Srpski jezik · Vidi više »
Stjepan Babić
Stjepan Babić (Oriovac, 29. studenoga 1925. – Zagreb, 27. kolovoza 2021.) bio je hrvatski jezikoslovac i akademik.
Novi!!: Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika i Stjepan Babić · Vidi više »
Vuk Karadžić
Vuk Stefanović Karadžić, oko 1850. godine Vuk Stefanović Karadžić (Tršić, 7. studenoga 1787. – Beč, 7. veljače 1864.), bio je srpski jezikoslovac i reformator srpskoga jezika, folklorist i skupljač narodnih umotvorina.
Novi!!: Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika i Vuk Karadžić · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika i 1940. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika i 1941. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika i 1945. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika i 1967. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika i 1977. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika i 1998. · Vidi više »
