Brže od pregledniku!
114 odnosi: Akvilejski patrijarhat, Šokci, Štokavsko narječje, Žumberačka gora, Žumberačka oaza, Čakavsko narječje, Banat, Biokovo, Bjelovar, Bošnjaci (Hrvati u Mađarskoj), Bosanski Brod, Bosna (rijeka), Braslav, Bunjevci, Buzet, Buzetski dijalekt, Crna Gora, Crvena Hrvatska, Dinara, Dolenjska, Dolnji kraji, Donjosutlanski dijalekt, Drina, Dubrovačka biskupija, Dubrovački dijalekt, Dukljansko Kraljevstvo, Feudalizam, Fojnica, Franačka, Goranski dijalekt, Gorski kotar, Gospićko-senjska biskupija, Govori bokeljskih Hrvata, Govori Hrvata iločkoga područja, Govori Hrvata okolice Pečuha, Govori Janjeva i Letnice, Govori moliških Hrvata, Govori rekaških Hrvata, Gradišćanski Hrvati, Gradišćanskohrvatski jezik, Hrvatinić, Hrvatska, Hrvatska Kostajnica, Hrvatski jezik, Humska zemlja, Istarska marka, Istočnobosanski dijalekt, Istra, Južnočakavski dijalekt, Jugozapadni istarski dijalekt, ..., Kajkavsko narječje, Karaševski Hrvati, Karaševsko-svinjički dijalekt, Kijevska Rus', Kosovo, Krbavska biskupija, Križevačko-podravski dijalekt, Lastovski dijalekt, Lika, Ljubuški, Ljudevit Posavski, Makarska biskupija, Makarsko primorje, Migracije Hrvata pred Turcima, Mijo Lončarić, Moslavina, Nemanjići, Neretvanska kneževina, Ninska biskupija, Novoštokavski jekavski dijalekt, Osijek, Panonska Hrvatska (kneževina), Pazinska knežija, Pečuška biskupija, Peroj, Pliva, Podrinje, Pounje, Pravilo Jakubinski-Meyer, Prigorski dijalekt, Primorska Hrvatska, Sinjska krajina, Sjevernočakavski dijalekt, Slavonski dijalekt, Slovenija, Slovenski jezik, Slunj, Splitsko-makarska nadbiskupija, Srednjočakavski dijalekt, Srednjovjekovna hrvatska država, Srijem, Srpski jezik, Stogodišnji hrvatsko-turski rat, Sveto Rimsko Carstvo, Travunija, Turopoljsko-posavski dijalekt, Tuzla, Una, Uskoplje, Usora, Usora i Soli, Vareš, Velikomoravska Kneževina, Virovitica, Vlahijska oaza, Vrhbosanska nadbiskupija, Vrhbosna, Zagora, Zagorsko-međimurski dijalekt, Zagrebačka biskupija, Zagrebačka nadbiskupija, Zapadni dijalekt, Zapadnoštokavsko narječje, Završje. Proširite indeks (64 više) »
Akvilejski patrijarhat
Akvilejski patrijarhat (tal. patriarcato di Aquileia, Patria del Friuli, furl. Patrie dal Friûl) bila je bivša država (principat) u sjevernoj Italiji.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Akvilejski patrijarhat · Vidi više »
Šokci
Vojvodini Etnografskom muzeju u Zagrebu Etnografskom muzeju u Zagrebu Etnografskom muzeju u Zagrebu Šokci su hrvatska etnička skupina naseljena na području Slavonije, kamo su se doselili u 17. stoljeću, te Vojvodine, Bosne i Mađarske.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Šokci · Vidi više »
Štokavsko narječje
Štokavsko narječje (štokavština, štokavica), jedno od triju narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i kajkavsko.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Štokavsko narječje · Vidi više »
Žumberačka gora
Sopotski slap. Žumberak ili Žumberačka gora (slov. Gorjanci) je gorje na sjeverozapadu Hrvatske, južno od Zagorja i zapadno od Zagreba te dijelom u Sloveniji.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Žumberačka gora · Vidi više »
Žumberačka oaza
Žumberačka oaza odnosi se na krajnju sjeverozapadnu oazu novoštokavskog jekavskog dijalekta.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Žumberačka oaza · Vidi više »
Čakavsko narječje
Čakavsko narječje ili čakavski jezik (čakavština, čakavica, čekavski; ISO:ckm) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika, uz kajkavsko i štokavsko.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Čakavsko narječje · Vidi više »
Banat
Položaj Banata u Europi Karta Banata Banat (rumunjski: Banat, srpski: Банат ili Banat, mađarski: Bánát ili Bánság, njemački: Banat, slovački: Banát, banatskobugarski: Banát) je pokrajina u Rumunjskoj, Srbiji (Vojvodini) i Mađarskoj.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Banat · Vidi više »
Biokovo
Biokovo (pučanstvo Zagore zove ga i Bijakova, Biakova) planinski je masiv u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji dijeli Jadran od Zagore.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Biokovo · Vidi više »
Bjelovar
Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Bjelovar · Vidi više »
Bošnjaci (Hrvati u Mađarskoj)
Baranjska bošnjačka muška nošnja Baranjska bošnjačka ženska nošnja Baranjski Bošnjaci ili bošnjački Hrvati etnička su skupina Hrvata u Mađarskoj.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Bošnjaci (Hrvati u Mađarskoj) · Vidi više »
Bosanski Brod
Bosanski Brod je grad i središte istoimene općine na krajnjem sjeveru Republike Srpske u BiH, na desnoj obali rijeke Save.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Bosanski Brod · Vidi više »
Bosna (rijeka)
Bosna je rijeka u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Bosna (rijeka) · Vidi više »
Braslav
Braslav je bio posljednji poznati knez Panonske Hrvatske, a vladao je iz Siska krajem 9. stoljeća.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Braslav · Vidi više »
Bunjevci
Bunjevci jedna su od najbrojnijih grana hrvatskog naroda čija je kolijevka zapadna Hercegovina i kontinentalna Dalmacija, odakle su se u kasnijim vremenima naselili na području Velebita, Primorja, dijelovima Like i Gorskog kotara (Lič) i kasnije po Vojvodini, odnosno po Podunavlju i Potisju.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Bunjevci · Vidi više »
Buzet
Buzet, panorama Buzet (tal. Pinguente, stariji hrv. čak. BlzetZvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109.) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji, smješten u dolini rijeke Mirne, na području koje se po njemu naziva Buzeština.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Buzet · Vidi više »
Buzetski dijalekt
Buzetski, buzetsko-gornjomiranski ili gornjomiranski je dijalekt čakavskoga narječja koji se prostire u sjevernom dijelu Istre, oko Buzeta.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Buzetski dijalekt · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Crna Gora · Vidi više »
Crvena Hrvatska
Crvena Hrvatska (lat. Croatia Rubea) u nekim starijim povijesnim izvorima naziv je za područje od rijeke Cetine do Valone, te do porječja Pive, Morače, Zete i Tare u unutrašnjosti.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Crvena Hrvatska · Vidi više »
Dinara
Dinara je planina u Dinarskom gorju na granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Dinara · Vidi više »
Dolenjska
Dolenjska Dolenjska je područje u jugoistočnoj Sloveniji koje se proteže od Ljubljanske kotline do granice s Hrvatskom (u području Žumberka).
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Dolenjska · Vidi više »
Dolnji kraji
Dolnji kraji prikazani na zemljovidu sredinom 14. stoljeća Donji krajevi (starohrv. Dolnji kraji, lat. Partes inferiores) Doljni kraji ili Donji kraji (u starijoj literaturi) su povijesna regija, poluatonomno granično područje između hrvatske jezgre i Bosanske Banovine, koja je nastala iz župa: Plive, Luke, Uskoplja i Pseta.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Dolnji kraji · Vidi više »
Donjosutlanski dijalekt
232x232pxDonjosutlanski dijalekt (ikavski kajkavsko-čakavski dijalekt, kajkavski donjosutlanski (ikavski) dijalekt) je jedan od dijalekata kajkavskog narječja.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Donjosutlanski dijalekt · Vidi više »
Drina
Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, a činila je i granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Drina · Vidi više »
Dubrovačka biskupija
Dubrovačka biskupija je biskupija u Hrvatskoj.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Dubrovačka biskupija · Vidi više »
Dubrovački dijalekt
Povijesno rasprostiranje hrvatskih narječja Današnje rasprostiranje hrvatskih zapadnoštokavskih dijalekata Dubrovački dijalekt je novoštokavski (i)jekavski poddijalekt koji je isključivo hrvatski.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Dubrovački dijalekt · Vidi više »
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Dukljansko Kraljevstvo · Vidi više »
Feudalizam
Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Feudalizam · Vidi više »
Fojnica
Fojnica je općina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Fojnica · Vidi više »
Franačka
Franačka (lat. Francia), također zvana Kraljevstvo Franaka i Franačko Kraljevstvo (lat. Regnum Francorum) ili Franačko Carstvo (lat. Imperium Francorum) bilo je najveće barbarsko kraljevstvo u zapadnoj Europi i tadašnja velesila uz Bizantsko Carstvo.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Franačka · Vidi više »
Goranski dijalekt
Goranski ili Gorskokotarski dijalekt je jedan od dijalekata kajkavskog narječja.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Goranski dijalekt · Vidi više »
Gorski kotar
Gorski kotar na karti Hrvatske Gorski kotar je sastavni dio Primorsko-goranske županije, šumsko-brdsko područje kroz koje se prolazi putujući između Zagreba i Rijeke.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Gorski kotar · Vidi više »
Gospićko-senjska biskupija
Gospićko-senjska biskupija je crkvena dijeceza u sklopu Riječke metropolije, osnovana 2000. godine podjelom dotadašnje Riječko-senjske nadbiskupije.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Gospićko-senjska biskupija · Vidi više »
Govori bokeljskih Hrvata
Razlikujemo dvije skupine govora, različitog porijekla koje su se poprilično izjednačile u sadašnjem stanju, odnosno približavanju zetskom, ijekavskom staroštakavskom dijalektu (s dominantnim refleksom slabog poluglasa kao otvorenom e);.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Govori bokeljskih Hrvata · Vidi više »
Govori Hrvata iločkoga područja
Riječ je o govorima koji su nekoć pripadali slavonskom dijalektu, međutim su pod utjecajem okolnih ekavaca prihvatili ekavski refleks jata i poprimili novoštokavsku akcenuaciju.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Govori Hrvata iločkoga područja · Vidi više »
Govori Hrvata okolice Pečuha
Riječ je o rubnim govorima govornika jekavskog šćakavskog istočnobosanskog dijalekta na područjima Mađarske ispod grada Pečuha.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Govori Hrvata okolice Pečuha · Vidi više »
Govori Janjeva i Letnice
Riječ je o govorima Hrvata Janjevaca s Kosova u dvije enklave oko Janjeva i Letnice.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Govori Janjeva i Letnice · Vidi više »
Govori moliških Hrvata
Mundimitru. Govori moliških Hrvata ili moliškohrvatski govori arhaični su govori hrvatskog jezika moliških Hrvata koji se, unatoč okruženosti talijanskim govornim područjem, uspio sačuvati do današnjeg dana.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Govori moliških Hrvata · Vidi više »
Govori rekaških Hrvata
Riječ je o govorima koji su nekoć pripadali slavonskom dijalektu, međutim su pod utjecajem okolnih ekavaca prihvatili ekavski refleks jata i poprimili staroštakavsku akcenuaciju.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Govori rekaških Hrvata · Vidi više »
Gradišćanski Hrvati
Položaj Gradišća na karti Austrije Dvojezični natpis u Gradišću Gradišćanski Hrvati (njem. Burgenlandkroaten, mađ. Burgenlandi horvátok, slk. Burgendlandskí Chorváti) skupni je naziv za Hrvate nastanjene na području Burgenlanda (Gradišća) u istočnoj Austriji i susjednim predjelima Mađarske i Slovačke.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Gradišćanski Hrvati · Vidi više »
Gradišćanskohrvatski jezik
Grob s gradišćanskohrvatskim natpisom u koljnofskom groblju. Gradišćanskohrvatski jezik (njemački: Burgenlandkroatische Sprache, mađarski: Gradistyei nyelv, Gradiscsei nyelv) varijanta je hrvatskoga jezika kojim govore Gradišćanski Hrvati u Gradišću u Austriji.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Gradišćanskohrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatinić
Hrvatinići, velikaški rod u srednjovjekovnoj Bosni koji je imao posjede na području Donjih krajeva, prvotno od Vrbanje i Vrbasa na istoku do Sane na zapadu.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Hrvatinić · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska Kostajnica
Hrvatska Kostajnica je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Hrvatska Kostajnica · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Hrvatski jezik · Vidi više »
Humska zemlja
Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Humska zemlja · Vidi više »
Istarska marka
Položaj Istarske marke 972. Istarska marka (markgrofovija) nastala je kao franačka marka u doba Karolinga koja je pokrivala istarski poluotok i pripadajući teritorij, što je obuhvaćalo područje od Julijskih Alpa i kraškog platoa do kvarnerskog otočja, osvojen od Pipina Talijanskog (sina Karla Velikoga) 789. godine.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Istarska marka · Vidi više »
Istočnobosanski dijalekt
Povijesno rasprostiranje hrvatskih narječja Povijesni prikaz jekavskih zapadnoštokavskih dijalekata Današnje rasprostiranje hrvatskih zapadnoštokavskih dijalekata na današnjem teritoriju Hrvatske i BiH Istočnobosanski dijalekt hrvatskoga jezika jedan je od četiri hrvatska zapadnoštokavska dijalekta štokavskoga narječja uz čakavsko i kajkavsko narječje.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Istočnobosanski dijalekt · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Istra · Vidi više »
Južnočakavski dijalekt
Južnočakavski ili ikavski čakavski dijalekt je jedan od dijalekata čakavskog narječja.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Južnočakavski dijalekt · Vidi više »
Jugozapadni istarski dijalekt
jugozapadni istarski Jugozapadni istarski dijalekt ili čakavsko-štokavski/štokavsko-čakavski/štakavsko-čakavski ikavski dijalekt je jedan od dijalekata čakavskog narječja.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Jugozapadni istarski dijalekt · Vidi više »
Kajkavsko narječje
Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Kajkavsko narječje · Vidi više »
Karaševski Hrvati
Karaševski Hrvati (također i Krašovani, Karašovani, Karaševci i Koroševci, rum. Caraşoveni, Cârşoveni, Cotcoreţi, Cocoşi) su hrvatska iseljenička zajednica, koja živi u zapadnoj Rumunjskoj, u blizini grada Rešice u općinama Karaševo i Lupak.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Karaševski Hrvati · Vidi više »
Karaševsko-svinjički dijalekt
Riječ je o govorima Hrvata Karaševa.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Karaševsko-svinjički dijalekt · Vidi više »
Kijevska Rus'
Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Kijevska Rus' · Vidi više »
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Kosovo · Vidi više »
Krbavska biskupija
Krbavska ili Modruška biskupija naziv je za povijesnu biskupiju koja se prostirala preko Bosne i Hercegovine do Vinodola.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Krbavska biskupija · Vidi više »
Križevačko-podravski dijalekt
Križevačko-podravski dijalekt ili istočni kajkavski dijalekt je jedan od glavnih dijalekata kajkavskog narječja.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Križevačko-podravski dijalekt · Vidi više »
Lastovski dijalekt
Lastovski dijalekt ili jekavski čakavski dijalekt je jedan od dijalekata čakavskog narječja.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Lastovski dijalekt · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Lika · Vidi više »
Ljubuški
Ljubuški je grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Ljubuški · Vidi više »
Ljudevit Posavski
Ljudevit Posavski bio je knez Donje Panonije, a vladao je od 810. do 823. godine.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Ljudevit Posavski · Vidi više »
Makarska biskupija
Konkatedrala sv. Marka u Makarskoj Makarska biskupija (lat. Dioecesis Macarscensis), nekadašnja rimokatolička biskupija sa sjedištem u Makarskoj.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Makarska biskupija · Vidi više »
Makarsko primorje
Vrulja kod Brela, sjeverna granica Makarskog primorja Gradac, naselje na krajnjem jugu Makarskog primorja Makarsko primorje ili Makarska rivijera je mikroregija u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Makarsko primorje · Vidi više »
Migracije Hrvata pred Turcima
Migracije Hrvata za vrijeme i poslije Turskih ratova Promjene u hr. dijalektima radi Turskih ratova, pojava novih dijalekata i utjecaj na stare Za vrijeme višestoljetnih hrvatsko-turskih ratova (15-17. stoljeće) mnogi krajevi su opustjeli, a mnogi ljudi promijenili mjesto boravišta.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Migracije Hrvata pred Turcima · Vidi više »
Mijo Lončarić
Čakovcu (2018.) Mijo Lončarić (Reka, Koprivnica, 1. rujna 1941. – Zagreb, 21. lipnja 2023.) hrvatski jezikoslovac, jedan od najuglednijih hrvatskih dijalektologa i poznavatelj kajkavice.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Mijo Lončarić · Vidi više »
Moslavina
Hrvatske prikazana crvenom bojom Vrtlinske. Moslavina (mađarski: Monoszló) je mikroregija središnje Hrvatske.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Moslavina · Vidi više »
Nemanjići
Grb Nemanjića Nemanjići su srpska srednjovjekovna Vlastela koja je najduže vladala Srbijom (Raškom).
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Nemanjići · Vidi više »
Neretvanska kneževina
Neretvanska kneževina je bila starohrvatska država na području današnje južne Hrvatske (splitsko-dalmatinska županija i dubrovačko-neretvanska županija).
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Neretvanska kneževina · Vidi više »
Ninska biskupija
Grguru Ninskom u Splitu, najpoznatijem biskupu Ninske biskupije Ninska biskupija je povijesna hrvatska biskupija ustanovljena oko 850.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Ninska biskupija · Vidi više »
Novoštokavski jekavski dijalekt
Povijesno rasprostiranje hrvatskih narječja Današnje rasprostiranje hrvatskih zapadnoštokavskih dijalekata Poddijalekti novoštokavskog jekavskog Povijesni prikaz jekavskih zapadnoštokavskih dijalekata Južni dijalekt i srodni govori Dominantni utjecaji okolnih dijalekata na sjeverozapadni poddijalekt Južnog dijalekta Hrvatski poddijalekti Istočnohercegovačko-krajiškiJosip Lisac: Hrvatska dijalektologija 1.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Novoštokavski jekavski dijalekt · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Osijek · Vidi više »
Panonska Hrvatska (kneževina)
Savsko-dravska Kneževina, Kneževina Donja Panonija, Donjopanonska Kneževina ili u hrvatskoj historiografiji Panonska HrvatskaGračanin 2008., str.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Panonska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »
Pazinska knežija
Pazinska knežija (grofovija) je pravnopolitičko ime za dio Istre koji je od 12.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Pazinska knežija · Vidi više »
Pečuška biskupija
Pečuška biskupija (mađ. Pécsi Egyházmegye) je biskupija u Mađarskoj, sa sjedištem u Pečuhu (kod gradišćanskih Hrvata: Petocrikvi).
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Pečuška biskupija · Vidi više »
Peroj
Peroj je naselje u općini Vodnjan, ranije u sastavu općine Pula, Hrvatska.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Peroj · Vidi više »
Pliva
Pliva je rijeka u BiH, lijeva pritoka Vrbasa.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Pliva · Vidi više »
Podrinje
Rijeka Drina Podrinje (dio Istočne Bosne) je regija u istočnoj Bosni i Hercegovini i zapadnoj Srbiji.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Podrinje · Vidi više »
Pounje
Pounje prikazano zelenim nijansama (na sredini zemljovida) Pounje je mikroregija slijeva rijeke Une.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Pounje · Vidi više »
Pravilo Jakubinski-Meyer
Pravilo Jakubinski-Meyer, također poznato kao zakon Jakubinskoga i Meyera je pravilo glasovnih promjena koje je djelovalo unutar čakavskog dijalekta hrvatskoga jezika u 12.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Pravilo Jakubinski-Meyer · Vidi više »
Prigorski dijalekt
Prikaz porijekla (dijela) dijalekta Veze prema ostalim ikavskim i poluikavskim govorima Karta kajkavskih dijalekata u RH i BiH Hrvatski poddijalekti Prigorski dijalekt je jedan od dijalekata kajkavskog narječja.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Prigorski dijalekt · Vidi više »
Primorska Hrvatska
Hrvatskim primorjem nazivamo obalni prostor Hrvatskog Jadrana (između Dragonje i Prevlake), zagorski dio Dalmacije i sve hrvatske otoke.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Primorska Hrvatska · Vidi više »
Sinjska krajina
Sinjska krajina je zemljopisno područje u Zagori, istočno od Drniške krajine, nizvodno Cetinom od Vrličke krajine, zapadno od Imotske krajine i Omiške krajine, sjeverno od Poljica i Dugopolja (splitske i kaštelanske Zagore).
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Sinjska krajina · Vidi više »
Sjevernočakavski dijalekt
Sjevernočakavski ili ekavski čakavski dijalekt je jedan od dijalekata čakavskog narječja.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Sjevernočakavski dijalekt · Vidi više »
Slavonski dijalekt
Povijesno rasprostiranje hrvatskih narječja Današnje rasprostiranje hrvatskih zapadnoštokavskih dijalekata Slavonski dijalekt je štokavski dijalekt koji sadrži mnoge arhaične osobine u odnosu na druge štokavske dijalekte, a rasprostranjen u Slavoniji.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Slavonski dijalekt · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Slovenija · Vidi više »
Slovenski jezik
Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Slovenski jezik · Vidi više »
Slunj
Slunj je grad u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Slunj · Vidi više »
Splitsko-makarska nadbiskupija
Splitsko-makarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis metropolitana Spalatensis-Macarskensis) rimokatolička je metropolitanska nadbiskupija utemeljena oko 300. sa sjedištem u Saloni kao Salonitanska biskupija.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Splitsko-makarska nadbiskupija · Vidi više »
Srednjočakavski dijalekt
Srednjočakavski dijalekt ili ikavsko-ekavski čakavski dijalekt, najraspršeniji čakavski dijalekt, sa znatnim kajkavskim svojstvima.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Srednjočakavski dijalekt · Vidi više »
Srednjovjekovna hrvatska država
Srednjovjekovnom hrvatskom državom smatraju se neovisne ili djelomično neovisne države koje su utemeljili Hrvati, a koje nakon 1102. potpadaju pod vlast kralja Ugarske.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Srednjovjekovna hrvatska država · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Srijem · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Srpski jezik · Vidi više »
Stogodišnji hrvatsko-turski rat
Stogodišnji hrvatsko-turski rat,Dragutin Pavličević,, u:, pristupljeno 3.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Stogodišnji hrvatsko-turski rat · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Travunija
Travunija (lat. Tribunia) je srednjovjekovna država koja je obuhvaćala južnu Dalmaciju i dijelove istočne Hercegovine.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Travunija · Vidi više »
Turopoljsko-posavski dijalekt
Turopoljsko-posavski dijalekt ili jugozapadni kajkavski dijalekt je jedan od glavnim dijalekata kajkavskog narječja.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Turopoljsko-posavski dijalekt · Vidi više »
Tuzla
Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Tuzla · Vidi više »
Una
Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine odnosno istočnom dijelu Like.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Una · Vidi više »
Uskoplje
Uskoplje je općina u Županiji Središnja Bosna, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Uskoplje · Vidi više »
Usora
Usora je općina u Bosni i Hercegovini, a nalazi se između Doboja i Tešnja.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Usora · Vidi više »
Usora i Soli
Banovine Usora i Soli u srednjem vijeku Nastanak vojvodine Usore Usora i Soli, područje u sjeveroistočnoj Bosni u srednjem vijeku koje je nerijetko na čelu imalo svog posebnog bana.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Usora i Soli · Vidi više »
Vareš
Vareš je općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Vareš · Vidi više »
Velikomoravska Kneževina
Velikomoravska Kneževina bila je najsnažnija država Zapadnih Slavena.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Velikomoravska Kneževina · Vidi više »
Virovitica
Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Virovitica · Vidi više »
Vlahijska oaza
Teorija o podrijetlu govora Vlaja kao govora prekosavskog dijela Dubičke županije stare Slavonije Govori Gradišća po J. Liscu Hrvatski poddijalekti Jedna od hrvatskih oaza u Gradišću i jedina štokavska.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Vlahijska oaza · Vidi više »
Vrhbosanska nadbiskupija
Vrhbosanska nadbiskupija ili Sarajevska nadbiskupija je teritorijalno najveća upravna jedinica Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Vrhbosanska nadbiskupija · Vidi više »
Vrhbosna
srednjovjekovna država u Vrhbosni u središtu karte Nastanak Vrhbosne širenjem Rame pod Dukljanskom vlašću u doba dinastičkog rata u Hrvatskoj Vrhbosna je srednjovjekovna župa i jezgra srednjovjekovne bosanske države, i uz Vidogošću (područje Vogošće, Ilijaša, Breze i Vareša), Trstivnicu (Kakanj, Bobovac, Sutjeska), Lepenicu (Fojnica, Kreševo, Kiseljak), Lašvu (Travnik, Vitez) i Brod (na području Zenice) tvorila je prvotnu Bosnu.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Vrhbosna · Vidi više »
Zagora
krajine. Suvremeni približan obuhvat pojma Dalmatinske zagore Zagora je povijesnozemljopisna regija u šibenskom i splitskom zaobalju u Dalmaciji u Hrvatskoj omeđena padinama Trtra, Velikog Jelinka, Kozjaka, Mosora, područjem Poljica, rijekom Cetinom i Cetinskom krajinom, Svilajom i Mosećem, Petrovim poljem i kanjonom Čikole.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Zagora · Vidi više »
Zagorsko-međimurski dijalekt
Zagorsko-međimurski dijalekt ili sjeverozapadni kajkavski dijalekt je jedan od glavnim dijalekata kajkavskog narječja.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Zagorsko-međimurski dijalekt · Vidi više »
Zagrebačka biskupija
Zagrebačka biskupija je bila uspostavljena oko 1094., točnije - po povijesnim vrelima - između druge polovice 1093. i prve polovice 1095. godine da bi bila glavni oslonac ugarske vlasti na području od Drave do Gvozda, a da bi tu zadaću mogla što bolje obavljati, potpala je pod ugarskog nadbiskupa, po svemu se čini kaločkoga.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Zagrebačka biskupija · Vidi više »
Zagrebačka nadbiskupija
Zagrebačka nadbiskupija (lat. Archidioecesis Zagrebiensis) je brojem vjernika najveća upravna jedinica Katoličke crkve u Hrvatskoj.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Zagrebačka nadbiskupija · Vidi više »
Zapadni dijalekt
Povijesno rasprostiranje hrvatskih narječja Današnje rasprostiranje hrvatskih zapadnoštokavskih dijalekata Zapadni dijalektJosip Lisac: Hrvatska dijalektologija 1.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Zapadni dijalekt · Vidi više »
Zapadnoštokavsko narječje
Povijesno rasprostiranje hrvatskih narječja Zapadnoštokavski govoriDalibor Brozović,, Zbornik radova sa susreta hrvatskih studenata u tuđini (1981. – 1986.), Susreti 6, Zagreb – Bochum, str.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Zapadnoštokavsko narječje · Vidi više »
Završje
Završje može značiti: Hrvatska.
Novi!!: Razvoj hrvatskih narječja i Završje · Vidi više »
