Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Radoslav Nesterović

Indeks Radoslav Nesterović

Radoslav "Rašo" Nesterović (Ljubljana, Slovenija, 30. svibnja 1976.) slovenski je profesionalni košarkaš.

44 odnosi: Atlanta Hawks, Centar (košarka), Domovinski rat, Eric Williams, Europsko prvenstvo u košarci – Srbija i Crna Gora 2005., Grčka, Indiana Pacers, Japan, Jermaine O'Neal, K.A.E. Olympiakos, KK Olimpija Ljubljana, KK Partizan Beograd, Košarka, Ljubljana, Milwaukee Bucks, Minnesota Timberwolves, Nathan Jawai, National Basketball Association, NBA draft, NBA Draft 2008., NBA Draft 2009., PAOK Solun B.C., San Antonio Spurs, Slovenija, Slovenska košarkaška reprezentacija, Srbija i Crna Gora, Svjetsko prvenstvo u košarci – Japan 2006., Toronto Raptors, ULEB Euroliga, Virtus Bologna, Washington Wizards, 1976., 1996., 1998., 2. travnja, 2005., 2006., 2008., 2009., 21. srpnja, 26. lipnja, 26. srpnja, 30. svibnja, 9. srpnja.

Atlanta Hawks

Atlanta Hawks američka profesionalna košarkaška momčad iz grad Atlanta, Georgia.

Novi!!: Radoslav Nesterović i Atlanta Hawks · Vidi više »

Centar (košarka)

Wilt Chamberlain je bio jedan od najdominantnijih igrača u povijesti NBA. Centar je jedna od pet košarkaških pozicija.

Novi!!: Radoslav Nesterović i Centar (košarka) · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: Radoslav Nesterović i Domovinski rat · Vidi više »

Eric Williams

*Eric Williams (rođen 1972), američki košarkaš.

Novi!!: Radoslav Nesterović i Eric Williams · Vidi više »

Europsko prvenstvo u košarci – Srbija i Crna Gora 2005.

Europsko prvenstvo u košarci 2005. godine održalo se u Srbiji i Crnoj Gori od 16.

Novi!!: Radoslav Nesterović i Europsko prvenstvo u košarci – Srbija i Crna Gora 2005. · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Radoslav Nesterović i Grčka · Vidi više »

Indiana Pacers

Indiana Pacers američka profesionalna košarkaška momčad iz grada Indianapolis, Indiana.

Novi!!: Radoslav Nesterović i Indiana Pacers · Vidi više »

Japan

Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.

Novi!!: Radoslav Nesterović i Japan · Vidi više »

Jermaine O'Neal

Jermaine Lee O'Neal (13. listopada, 1978.) američki je profesionalni košarkaš.

Novi!!: Radoslav Nesterović i Jermaine O'Neal · Vidi više »

K.A.E. Olympiakos

Košarkaški klub Olympiakos (Grčki: Κ.Α.Ε. Ολυμπιακός, preveden na hrvatski K.A.E. Olympiakos) je košarkaška momčad sportskog kluba Olympiakos.

Novi!!: Radoslav Nesterović i K.A.E. Olympiakos · Vidi više »

KK Olimpija Ljubljana

KK Petrol Olimpija slovenski je košarkaški klub iz Ljubljane.

Novi!!: Radoslav Nesterović i KK Olimpija Ljubljana · Vidi više »

KK Partizan Beograd

Košarkaški klub Partizan (srp. ćirilica: Кошаркашки клуб Партизан) srpski je košarkaški klub iz Beograda koji se trenutno natječe u Euroligi, ABA Ligi i KLS-u.

Novi!!: Radoslav Nesterović i KK Partizan Beograd · Vidi više »

Košarka

tricu tijekom Europskog košarkaškog prvenstva za žene 2005. Košarka je sport u kojem dva tima sastavljena od pet igrača koji pokušavaju ostvariti što više poena (bodova) ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod organiziranim pravilima.

Novi!!: Radoslav Nesterović i Košarka · Vidi više »

Ljubljana

Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.

Novi!!: Radoslav Nesterović i Ljubljana · Vidi više »

Milwaukee Bucks

Milwaukee Bucks američka profesionalna košarkaška momčad iz grad Milwaukee, Wisconsin.

Novi!!: Radoslav Nesterović i Milwaukee Bucks · Vidi više »

Minnesota Timberwolves

Minnesota Timberwolves američka profesionalna košarkaška momčad iz grada Minneapolis, Minnesota.

Novi!!: Radoslav Nesterović i Minnesota Timberwolves · Vidi više »

Nathan Jawai

Nathan Jawai (Sydney, Australija, 10. listopada 1986.) australski je profesionalni košarkaš.

Novi!!: Radoslav Nesterović i Nathan Jawai · Vidi više »

National Basketball Association

National Basketball Association (NBA) je najistaknutija muška profesionalna košarkaška liga u Sjevernoj Americi.

Novi!!: Radoslav Nesterović i National Basketball Association · Vidi više »

NBA draft

NBA draft je godišnji događaj u kojem 30 klubova NBA lige (29 iz SAD-a i 1 iz Kanade) mogu izabrati igrače koji žele igrati u ligi.

Novi!!: Radoslav Nesterović i NBA draft · Vidi više »

NBA Draft 2008.

NBA Draft 2008. održao se 25. lipnja 2008. godine u njujorškom Madison Square Gardenu.

Novi!!: Radoslav Nesterović i NBA Draft 2008. · Vidi više »

NBA Draft 2009.

NBA Draft 2009. održao se 25. lipnja 2009. godine u njujorškom Madison Square Gardenu.

Novi!!: Radoslav Nesterović i NBA Draft 2009. · Vidi više »

PAOK Solun B.C.

Košarkaški klub PAOK Solun (Grčki: ΚΑΕ Π.Α.Ο.Κ.) je košarkaška momčad sportskog društva PAOK.

Novi!!: Radoslav Nesterović i PAOK Solun B.C. · Vidi više »

San Antonio Spurs

San Antonio Spurs je košarkaška momčad NBA lige sa sjedištem u gradu San Antonio u saveznoj državi Teksas.

Novi!!: Radoslav Nesterović i San Antonio Spurs · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Radoslav Nesterović i Slovenija · Vidi više »

Slovenska košarkaška reprezentacija

Slovenska košarkaška reprezentacija predstavlja Sloveniju na međunarodnim natjecanjima.

Novi!!: Radoslav Nesterović i Slovenska košarkaška reprezentacija · Vidi više »

Srbija i Crna Gora

Srbija i Crna Gora (SCG) je ime bivšeg saveza država Srbije i Crne Gore, državne zajednice u Europi koja je naslijedila bivšu Saveznu Republiku Jugoslaviju.

Novi!!: Radoslav Nesterović i Srbija i Crna Gora · Vidi više »

Svjetsko prvenstvo u košarci – Japan 2006.

Svjetsko košarkaško prvenstvo 2006. godine održano je u Japanu od 19. kolovoza do 3. rujna 2006. Prvenstvo je suorganizirao Međunarodni košarkarški savez (FIBA), Japanski košarkaški savez (JABBA) i Organizatorski odbor 2006.

Novi!!: Radoslav Nesterović i Svjetsko prvenstvo u košarci – Japan 2006. · Vidi više »

Toronto Raptors

Toronto Raptors kanadska profesionalna košarkaška momčad iz grad Toronto, Ontario.

Novi!!: Radoslav Nesterović i Toronto Raptors · Vidi više »

ULEB Euroliga

Euroliga je natjecanje koje je započelo kao Kup europskih prvaka u košarci u sezoni 1958. a prvog ga je osvojila momčad ASK Riga. Obrasci natjecanja su se znali mijenjati, ali pravilo je bilo da se prvi dio odigra kup-sustavom, a onda bi momčadi koje su prošle taj izlučni dio bile igrale u skupini po dvokružnom liga sustavu. Prve dvije momčadi bi po završetku igrale jednu utakmicu završnice, koja se igrala na unaprijed određenom mjestu. U početku je ovo natjecanje okupljalo prvake europskih država, a lanjskom pobjedniku je bilo omogućeno branjenje naslova iduće godine, tako da je jedna država mogla imati i dva predstavnika. Ta je mogućnost bila ukinuta nakon 1985.; baš u razdoblju kad je hrvatska košarka bila na vrhuncu i kad su hrvatski klubovi osvajali naslove europskih prvaka. Uvođenjem Lige prvaka, pored državnih prvaka, omogućeno je sudjelovanje i inim klubovima iz europskih liga, čiji su klubovi u prijašnjim godinama izborili za svoju državu pravo za određen broj predstavnika u toj Ligi. Igralo se kup-sustavom, a poslije se dio natjecanja igrao u skupinama te je nazvano Liga prvaka, a početkom devedesetih i Euroliga, od tada u njemu igraju samo najbolji klubovi iz jačih europskih liga kao što su Italija, Španjolska, Grčka, Turska, Rusija, Srbija i Crna Gora, Francuska, Hrvatska, Izrael, a momčadi iz slabijih liga vremenom se nisu uspijevale probiti u ovo natjecanje te su uglavnom igrali u ostalim eurokupovima, kao što su Kup Radivoja Koraća i Kup Raymonda Saporte (bivši Kup pobjednika kupova). Euroliga je do sezone 1999/2000. bila glavno natjecanje FIBA-e, no tad je nastalo Udruženje europskih profesionalnih klubova i liga (ULEB), te preuzelo Euroligu, te je ona od sezone 2000/01. ''Euroliga''. Te 2000/01. bile su dvije Eurolige: ULEB-ova Euroliga s 24 kluba i FIBA-ina Suproliga s 20 klubova. Od sezone 2016./17. se Euroliga igra kao jedinstvena liga 16 klubova, s naknadnim doigravanjem. Najpoznatiji klubovi koji su vodili glavnu riječ tijekom povijesti ovog natjecanja su Real Madrid, Varese, Maccabi Tel-Aviv, Barcelona, Virtus (Kinder) Bologna, CSKA Moskva, a od hrvatskih Split, i Cibona dok su ostali sudionici ovog natjecanja bili i Zadar, Zagreb te Cedevita.

Novi!!: Radoslav Nesterović i ULEB Euroliga · Vidi više »

Virtus Bologna

Virtus Pallacanestro Bologna je talijanski košarkaški klub iz Bologne.

Novi!!: Radoslav Nesterović i Virtus Bologna · Vidi više »

Washington Wizards

Washington Wizards je američka profesionalna košarkaška momčad iz grada Washingtona Osnovani su kao Chicago Packers u sezoni 1961./62., da bi sljedeće sezone promijenila ime u Zephyrs.

Novi!!: Radoslav Nesterović i Washington Wizards · Vidi više »

1976.

Bez opisa.

Novi!!: Radoslav Nesterović i 1976. · Vidi više »

1996.

Bez opisa.

Novi!!: Radoslav Nesterović i 1996. · Vidi više »

1998.

1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Radoslav Nesterović i 1998. · Vidi više »

2. travnja

2.

Novi!!: Radoslav Nesterović i 2. travnja · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Radoslav Nesterović i 2005. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Radoslav Nesterović i 2006. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Radoslav Nesterović i 2008. · Vidi više »

2009.

2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Radoslav Nesterović i 2009. · Vidi više »

21. srpnja

21.

Novi!!: Radoslav Nesterović i 21. srpnja · Vidi više »

26. lipnja

26.

Novi!!: Radoslav Nesterović i 26. lipnja · Vidi više »

26. srpnja

26.

Novi!!: Radoslav Nesterović i 26. srpnja · Vidi više »

30. svibnja

30.

Novi!!: Radoslav Nesterović i 30. svibnja · Vidi više »

9. srpnja

9.

Novi!!: Radoslav Nesterović i 9. srpnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Radoslav Nesterovič, Rašo Nesterovič, Rašo Nesterović.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »