Brže od pregledniku!
38 odnosi: Alem Ćurin, Ante Tomić, Crno-bijeli svijet, Fonetika, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatski arhiv weba, Hrvatsko društvo pisaca, Internet Archive, Internet Movie Database, Jurica Pavičić, Književnost, Komparativna književnost, Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, Marko Perković, Nagrada "Ivan Goran Kovačić", Nagrada August Šenoa, Nagrada Kiklop, Nagrada Ksaver Šandor Gjalski, Nagrada Vladimir Nazor, Novinar, Novo doba, Opća i nacionalna enciklopedija, Osmi povjerenik (2018.), Radio 101, Split, Vedran Mlikota, Vijenac (časopis), Vladimir Nazor, Zagreb, Zdenko Runjić, 12. travnja, 1963., 1983., 2002., 2016., 2018., 2019..
Alem Ćurin
Alem Ćurin (Split, 8. rujna 1953. – Split, 15. prosinca 2020.) bio je strip-autor i crtač, slikar, skulptor, ilustrator, grafički dizajner i pisac.
Novi!!: Renato Baretić i Alem Ćurin · Vidi više »
Ante Tomić
* Ante Tomić (košarkaš), hrvatski košarkaški reprezentativac.
Novi!!: Renato Baretić i Ante Tomić · Vidi više »
Crno-bijeli svijet
Crno-bijeli svijet drugi je studijski album Prljavog kazališta, koji 1980. godine objavljuje diskografska kuća Suzy.
Novi!!: Renato Baretić i Crno-bijeli svijet · Vidi više »
Fonetika
Fonetika (od grč. phōnētikós: 'glasovni') ili glasoslovlje jezikoslovna je znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem artikulacijskih i akustičkih obilježja glasova i govora.
Novi!!: Renato Baretić i Fonetika · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Renato Baretić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Renato Baretić i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Hrvatski arhiv weba
Hrvatski arhiv weba (HAW) Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu zbirka je sadržaja preuzetih s weba.
Novi!!: Renato Baretić i Hrvatski arhiv weba · Vidi više »
Hrvatsko društvo pisaca
Hrvatsko društvo pisaca (HDP) je strukovna organizacija pisaca utemeljena 2002.
Novi!!: Renato Baretić i Hrvatsko društvo pisaca · Vidi više »
Internet Archive
Internet Archive (Bibliotheca Alexandrina) Internet Archive (eng. za Internetski arhiv) je neprofitna organizacija sa sjedištem u San Franciscu koju je 1996. godine osnovao Brewster Kahle.
Novi!!: Renato Baretić i Internet Archive · Vidi više »
Internet Movie Database
Internet Movie Database (IMDb) nalazi se na adresi, a radi se o najvećoj bazi podataka o filmu na internetu koja sadrži mnoštvo podataka o filmovima, filmskim glumcima, redateljima, scenaristima, producentima, ali i o televizijskim voditeljima, serijama i emisijama.
Novi!!: Renato Baretić i Internet Movie Database · Vidi više »
Jurica Pavičić
Jurica Pavičić (Split, 2. studenog 1965.) hrvatski je pisac, kolumnist i filmski kritičar.
Novi!!: Renato Baretić i Jurica Pavičić · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Renato Baretić i Književnost · Vidi više »
Komparativna književnost
Poredbena ili komparativna književnost je vrsta znanosti o književnosti.
Novi!!: Renato Baretić i Komparativna književnost · Vidi više »
Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog
KD Vatroslava Lisinskog. Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog – poznata i kao Koncertna dvorana „Vatroslav Lisinski”, neslužbeno samo Lisinski – kulturna je institucija smještena u Zagrebu između željezničkoga kolodvora i Ulice grada Vukovara, a nasuprot Palači pravde u četvrti Trnje.
Novi!!: Renato Baretić i Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog · Vidi više »
Marko Perković
Crikvenici, 2013. godine Marko Perković, poznatiji kao Thompson (Čavoglave, 27. listopada 1966.), hrvatski je glazbenik i izvođač pjesama domoljubne, ljubavne i vjerske tematike.
Novi!!: Renato Baretić i Marko Perković · Vidi više »
Nagrada "Ivan Goran Kovačić"
Nagrada Ivan Goran Kovačić hrvatska je godišnja književna nagrada.
Novi!!: Renato Baretić i Nagrada "Ivan Goran Kovačić" · Vidi više »
Nagrada August Šenoa
Nagrada August Šenoa, godišnja je nagrada Matice hrvatske za književnost i umjetnost, utemeljena 1999. godine.
Novi!!: Renato Baretić i Nagrada August Šenoa · Vidi više »
Nagrada Kiklop
Nagrada Kiklop, godišnja knjižna nagrada koja se od 2004.
Novi!!: Renato Baretić i Nagrada Kiklop · Vidi više »
Nagrada Ksaver Šandor Gjalski
Nagrada "Ksaver Šandor Gjalski", književna je nagrada utemeljena 27. listopada 1979. godine.
Novi!!: Renato Baretić i Nagrada Ksaver Šandor Gjalski · Vidi više »
Nagrada Vladimir Nazor
Nagrada Vladimir Nazor Nagrada Vladimir Nazor hrvatska je državna nagrada koja se dodjeljuje svake godine za najbolja umjetnička ostvarenja u književnosti, glazbi, filmu, likovnim i primijenjenim umjetnostima, kazališnoj umjetnosti te arhitekturi i urbanizmu.
Novi!!: Renato Baretić i Nagrada Vladimir Nazor · Vidi više »
Novinar
Ruski predsjednik Vladimir Putin s novinarima Novinar ili novinarka je naziv za osobu koja se bavi novinarstvom, prikupljanjem informacija o tekućim događajima, aktualnim temama, osobama i iste objavljuje u tiskanim, televizijskim, radijskim i elektroničkim medijima.
Novi!!: Renato Baretić i Novinar · Vidi više »
Novo doba
* novi vijek, razdoblje u ljudskoj povijesti.
Novi!!: Renato Baretić i Novo doba · Vidi više »
Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.
Novi!!: Renato Baretić i Opća i nacionalna enciklopedija · Vidi više »
Osmi povjerenik (2018.)
Osmi povjerenik, roman Renata Baretića, izvodi se i u kazalištu kao dramsko djelo, te je snimljen i istoimeni film.
Novi!!: Renato Baretić i Osmi povjerenik (2018.) · Vidi više »
Radio 101
Radio 101 je zagrebačka privatna radijska postaja u vlasništvu tvrtke Radio 101 d.o.o. Kolokvijalan naziv za Radio 101 je Stojedinica.
Novi!!: Renato Baretić i Radio 101 · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Renato Baretić i Split · Vidi više »
Vedran Mlikota
Vedran Mlikota (Zagvozd, 31. srpnja 1969.), hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Renato Baretić i Vedran Mlikota · Vidi više »
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Novi!!: Renato Baretić i Vijenac (časopis) · Vidi više »
Vladimir Nazor
Vladimir Nazor (Postira, 30. svibnja 1876. – Zagreb, 19. lipnja 1949.) bio je hrvatski pjesnik, prozaist i prevoditelj te političar za vrijeme Nove Jugoslavije.
Novi!!: Renato Baretić i Vladimir Nazor · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Renato Baretić i Zagreb · Vidi više »
Zdenko Runjić
opatijskom šetalištu Zdenko Runjić (Garčin, 26. listopada 1942. – Krapinske Toplice, 27. listopada 2004.) bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih skladatelja zabavne glazbe 20.
Novi!!: Renato Baretić i Zdenko Runjić · Vidi više »
12. travnja
12.
Novi!!: Renato Baretić i 12. travnja · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Renato Baretić i 1963. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Renato Baretić i 1983. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Renato Baretić i 2002. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Renato Baretić i 2016. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Renato Baretić i 2018. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Renato Baretić i 2019. · Vidi više »
