Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Maršalovi Otoci

Indeks Maršalovi Otoci

Republika Maršalovi Otoci je otočna država u Tihom oceanu, sjeverno od Naurua i Kiribatija, istočno od Saveznih Države Mikronezije i južno od američkog otoka Wake.

36 odnosi: Američki dolar, Atol, Država, Drugi svjetski rat, Engleski jezik, Japan, Kiribati, Kokosova palma, Liga naroda, Majuro, Maršalski jezik, Nauru, Njemačka, Otok, Otok Wake, Predsjednički sustav, Predsjednici Maršalovih Otoka, Prvi svjetski rat, Ralik, Ratak, Republika, Savezne Države Mikronezije, Sjedinjene Američke Države, Starateljsko područje Pacifičkih Otoka, Suverenitet, Tihi ocean, Ujedinjeni narodi, 1526., 1788., 1885., 1946., 1958., 1979., 1986., 1990., 21. listopada.

Američki dolar

Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene u SAD-u. Odmah poslije rata za nezavisnost 1785. godine, prvi ministar financija nove vlade, Alexander Hamilton, je kao sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene predložio dolar.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Američki dolar · Vidi više »

Atol

Charlesu Darwinu Atol je prstenasti koraljni greben.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Atol · Vidi više »

Država

Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Država · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Engleski jezik

skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Engleski jezik · Vidi više »

Japan

Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Japan · Vidi više »

Kiribati

Republika Kiribati je otočna država u središnjem dijelu Tihog oceana.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Kiribati · Vidi više »

Kokosova palma

Kokosova palma (kokos, kokosovac, lat. Cocos nucifera) je drvenasta biljka iz porodice palmi koja je rasprostranjena u tropskim krajevima, pogotovo na obalama i otocima Tihog i Indijskog oceana.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Kokosova palma · Vidi više »

Liga naroda

Zastava Lige naroda (1939.) 300px Liga naroda ili Društvo naroda bila je međunarodna organizacija država osnovana na prijedlog američkog predsjednika Woodrowa Wilsona nakon Prvog svjetskog rata.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Liga naroda · Vidi više »

Majuro

Majuro (maršalski Mãjro) je glavni i najveći grad države Maršalovi Otoci.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Majuro · Vidi više »

Maršalski jezik

Maršalski (također ebon, marshallesa,August Kovačec, gl. ur., Hrvatska enciklopedija, sv. 7.: Mal – Nj, Zagreb: Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, svibnja/lipnja 2005.,, str. 98. maršalootočki jezik; ISO 639-3: mah; maršalski: Kajin M̧ajeļ ili Kajin Majõl) je jezik iz grupe malajsko-polinezijskih jezika.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Maršalski jezik · Vidi više »

Nauru

Republika Nauru je otočna država u Tihom oceanu nedaleko od ekvatora.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Nauru · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Njemačka · Vidi više »

Otok

sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Otok · Vidi više »

Otok Wake

Karta otoka Wake Zastava otoka Wake Otok Wake (također poznat i kao Atol Wake) je koraljni atol u sjevernom dijelu Tihog oceana, smješten na dvije trećine puta od Honolulua (3.700 km zapadno) do Guama (2.430 km istočno).

Novi!!: Maršalovi Otoci i Otok Wake · Vidi više »

Predsjednički sustav

Predsjednički sustav ili sustav predsjedničke vlade je ustavno-politički sustav organizacije vlasti u kojem je načelno oštro izvršena dioba vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku te je svaka samostalna u području koje joj je ustavom dodijeljeno.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Predsjednički sustav · Vidi više »

Predsjednici Maršalovih Otoka

Popis predsjednika Republike Maršalovi Otoci: Kategorija:Maršalovi Otoci Maršalovi Otoci, predsjednici.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Predsjednici Maršalovih Otoka · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Ralik

Karta lanca otoka Ralik Lanac Ralik ("zalazak sunca") je niz otoka unutar otočne države Maršalovi Otoci.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Ralik · Vidi više »

Ratak

Karta lanca otoka Ratak Lanac Ratak ("svitanje") je niz otoka unutar otočne države Maršalovi Otoci.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Ratak · Vidi više »

Republika

Republika (od lat. res publica.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Republika · Vidi više »

Savezne Države Mikronezije

Savezne Države Mikronezije su otočna država u Tihom oceanu, sjeveroistočno od Papue Nove Gvineje.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Savezne Države Mikronezije · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Starateljsko područje Pacifičkih Otoka

Karta Starateljskog područja Pacifičkih Otoka (1961.) Zastava Starateljskog područja Pacifičkih Otoka Starateljsko područje Pacifičkih Otoka bilo je starateljsko područje Ujedinjenih naroda u Mikroneziji (zapadni Pacifik) kojim su upravljale SAD od 18. srpnja 1947. Područje je uključivalo bivše Južnopacifičko mandatno područje, odnosno mandatno područje Lige naroda kojim je upravljao Japan, a koje su SAD zauzele 1944. godine.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Starateljsko područje Pacifičkih Otoka · Vidi više »

Suverenitet

Suverenitet (fra. souverain od lat. superanus) je potpuna vlast vladara, države ili naroda na vlastitu teritoriju (suverenost u odnosu prema političkoj zajednici unutar države, odnosno unutarnji suverenitet), te nezavisnost takve vlasti u odnosu na bilo kakvu izvanjsku, tuđu vlast.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Suverenitet · Vidi više »

Tihi ocean

Tihi ocean Obala Tihog oceana u Vina del Maru, Čile. Tihi ocean (od latinskog Mare Pacificum, hrvatski Mirno more), najveća je morska površina na svijetu.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Tihi ocean · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

1526.

Bez opisa.

Novi!!: Maršalovi Otoci i 1526. · Vidi više »

1788.

Bez opisa.

Novi!!: Maršalovi Otoci i 1788. · Vidi više »

1885.

Bez opisa.

Novi!!: Maršalovi Otoci i 1885. · Vidi više »

1946.

1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.

Novi!!: Maršalovi Otoci i 1946. · Vidi više »

1958.

Bez opisa.

Novi!!: Maršalovi Otoci i 1958. · Vidi više »

1979.

Bez opisa.

Novi!!: Maršalovi Otoci i 1979. · Vidi više »

1986.

Bez opisa.

Novi!!: Maršalovi Otoci i 1986. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Maršalovi Otoci i 1990. · Vidi više »

21. listopada

21.

Novi!!: Maršalovi Otoci i 21. listopada · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Marshallovi otoci, Marshallski otoci, Marshallsko otočje, Maršalovi otoci, Republika Maršalovi Otoci.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »