Brže od pregledniku!
79 odnosi: Alarmi, Armirani beton, Austrija, Automatizacija, Štikada, Beton, Brana, Broj okretaja, Brzina, Cjevovod, Dizalica, Dolina, Domovinski rat, Dužina, Elektrane i elektroenergetske mreže, Električna energija, Električni generator, Energetika, Energija, Euro, Fotonaponska elektrana, Gračac, Hidraulički pogon, Hidroelektrana, Hrvatska, Hrvatska elektroprivreda, Jezero, Kanal, Kavitacija, Klizni ležaj, Končar Elektroindustrija, Kubični metar, Kubni metar u sekundi, Metar, Minuta, Morska razina, Motor, Njemačka marka, Nuklearna elektrana, Obnovljiva energija, Obrovac, Obujam, Otuča, Podzemna strojarnica, Promjer, Provodnici vode, Računalo, Razovac, Rekreacija, Reljef, ..., Reverzibilna hidroelektrana Lepenica, Reverzibilne hidroelektrane, Sisaljka, Slovenija, Snaga, Split, Sustav, Tlačni cjevovod, Toplinsko istezanje, Tunel, Turbina, Umjetno jezero, Vat, Vatsat, Velebit, Visoravan, Vjetroelektrana, Voda, Vodna komora, Vodna turbina, Volumni protok, Zadarska županija, Zapornica, Zrmanja, 1976., 1978., 1984., 1985., 2004.. Proširite indeks (29 više) »
Alarmi
Alarmi su naprave čija je zadaća upozoravanje na neka najčešće neželjena stanja.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Alarmi · Vidi više »
Armirani beton
Sagrade Familie Armirani beton je beton kroz kojeg su prije saljevanja ugrađene: šipke, mreže, ploče ili vlakna (željezo, ili neki drugi materijal).
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Armirani beton · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Austrija · Vidi više »
Automatizacija
Automatizacija označava tijek prijenosa rada čovjeka na strojeve, obično kroz tehnički napredak.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Automatizacija · Vidi više »
Štikada
Štikada je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Lovinac, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Štikada · Vidi više »
Beton
Stari betonski zid Beton je smjesa cementa, agregata (drobljeni kameni, riječni separirani; određenih granulometrijskih svojstava), vode, i/ili dodataka betonu.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Beton · Vidi više »
Brana
Hooverova brana na rijeci Colorado u SADu, visoka 221metar. Španjolskoj, koristi se već oko 2000 godina Brana Grand Anicut na rijeci Kaveri, Tamil Nadu, Indija (1. stoljeće) Brana je hidrotehnička građevina izgrađena preko riječne doline ili korita radi iskorištavanja vodene mase; rjeđe se naziva pregrada.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Brana · Vidi više »
Broj okretaja
Prikaz rada četverotaktnog motora Pužni prijenos Broj okretaja ili brzina vrtnje u minuti (oznaka: n) se vrlo često koristi u tehnici da bi se izrazila kutna brzina, a mjerna jedinica je broj okretaja u minuti.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Broj okretaja · Vidi više »
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Brzina · Vidi više »
Cjevovod
Najduži svjetski cjevovod amonijaka od Rusije do Ukrajine Cjevovod je sustav cijevi za prijevoz robe najčešće u tekućem i plinovitom stanju.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Cjevovod · Vidi više »
Dizalica
Cestovna dizalica s rešetkastim dohvatnikom najveće nosivosti 750 tona. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1∙D1.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Dizalica · Vidi više »
Dolina
Dolina je izduženo udubljenje na Zemljinoj kori koje je uvijek otvoreno u pravcu otjecanja rijeke.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Dolina · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Domovinski rat · Vidi više »
Dužina
Dužina definirana kao presjek dvaju polupravaca Dužina je dio pravca omeđen dvjema različitim točkama.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Dužina · Vidi više »
Elektrane i elektroenergetske mreže
Nuklearna elektrana Krško. Hrvatskoj. Termoelektrana Plomin. Termoelektrana-toplana Zagreb. Geotermalna elektrana Malitbog (Filipini) je trenutno najveća samostalna geotermalna elektrana na svijetu. stupanj toplinskog iskorištenja od 60%. generatora pare koji koristi ugljen kao gorivo. Nuklearna elektrana Fukushima 1. Brana i Hidroelektrana Peruća. Plimna hidroelektrana La Rance. hidroelektrani na valove Aguçadoura (Portugal). vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. sunčevoj termoelektrani u Izraelu. date.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Elektrane i elektroenergetske mreže · Vidi više »
Električna energija
Električna energija je pojam koji se može odnositi na više usko povezanih oblika energije.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Električna energija · Vidi više »
Električni generator
Generatori su električni strojevi koji mehaničku energiju pretvaraju u električnu energiju.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Električni generator · Vidi više »
Energetika
Energetika je znanost o energijskim transformacijama.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Energetika · Vidi više »
Energija
toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Energija · Vidi više »
Euro
Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Euro · Vidi više »
Fotonaponska elektrana
fotonaponskog sustava. date.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Fotonaponska elektrana · Vidi više »
Gračac
Gračac je općina u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Gračac · Vidi više »
Hidraulički pogon
Hidraulička preša. ventilom za ograničenje tlaka (E) (sigurnosni ventil). Nepovratni ventil (F) sprječava natražno strujanje i pojavu preniskog tlaka u sustavu. Također, uz filtar ulja (G) se često paralelno priključuje nepovratni ventil (H), kojem je potreban izvjestan tlak za otvaranje (ima funkciju ograničenja tlaka), kako bi se izbjegao preveliki pad tlaka zaprljanog filtra ulja. stezanja. Hidraulička preša ili hidraulični tijesak omogućuje da se primijenjena sila (F1) duž nekog puta pretvori u veću silu (F2) duž manjeg puta i da se sila poveća onoliko puta koliko je površina gonjenog hidrauličkog cilindra (A2) veća od površine pogonskog hidrauličkog cilindra (A1). Zupčasta hidraulička pumpa s vanjskim ozubljenjem. Zupčasta hidraulička pumpa s unutarnjim ozubljenjem. hidrauličke pumpe s vanjskim ozubljenjem. Gerotor hidraulički motor. papirni filtar ulja kod automobila Volvo S40. hidrauličke preše kao primjer hidrauličkog pogona s otvorenim optokom. hidrauličkog fluida. Hidraulički cilindri (5 komada) kod hidrauličnog bagera ili kopača osiguravaju velik zahvat materijala koji se kopa. Hidraulički pogon ili hidraulični pogon je pogon zasnivan na prijenosu sile tekućinom (najčešće mineralnim uljem).
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Hidraulički pogon · Vidi više »
Hidroelektrana
Shema hidroelektrane Niz vodnih turbina u hidroelektrani Los Nihuiles, Mendoza, Argentina Hidroelektrana je postrojenje u kojem se potencijalna energija vode najprije pretvara u kinetičku energiju njezinog strujanja, a potom u mehaničku energiju vrtnje vratila turbine te, konačno u električnu energiju u električnom generatoru.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Hidroelektrana · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska elektroprivreda
Hrvatska elektroprivreda (HEP) je hrvatska nacionalna elektroenergetska tvrtka, koja se više od jednog stoljeća bavi proizvodnjom, prijenosom i distribucijom električne energije, a u posljednjih nekoliko desetljeća i opskrbom kupaca toplinom i distribucijom plina.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Hrvatska elektroprivreda · Vidi više »
Jezero
Plitvička jezera – svjetski poznata prirodna atrakcija Jezero je vodom ispunjena prirodna depresija na kopnu, koja nema neposredne veze s morem.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Jezero · Vidi više »
Kanal
*kanal (građevina), umjetno izgrađen vodotok ili plovni put.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Kanal · Vidi više »
Kavitacija
Brodski vijak (pokus u vodenom tunelu) na kojem se pojavljuje kavitacija. Mlaz fluida velike brzine djeluje na čvrstu površinu. Oštećenje od kavitacije na ploči ventila (hidraulička pumpa s aksijalnim klipom). Venturijeva cijev: tlak u prvoj mjernoj točki u cijevi (1) je viši nego u drugoj (2), a brzina fluida "1" je niža u mjernoj točki "2", jer je poprečni presjek u točki "1" veći nego u "2". umora materijala i katastrofalnog kvara. crpku (pumpu). centrifugalne sisaljke. Način rada crpke. dizelskim motorima. mlijeka služi za duže čuvanje mlijeka. Bubrežni kamenac veličine 8 milimetara. Kod dupina kavitacija može oštetiti kožu. Rak " pištolj " razvio je takva kliješta, čije "škljocanje" izaziva lokalni kavitacijski udar, kojim ubija manje ribe. Rak " ravnokrilac " koristi kavitaciju da ošamuti, smrvi i tako otvori školjke kojima se hrani. Kavitacija (njem. Kavitation, engl., franc. cavitation, prema kasnolat. cavitas, od lat. cavus: šupalj, prazan) je šupljina, praznina ili prazan prostor.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Kavitacija · Vidi više »
Klizni ležaj
Radijalni dvodijelni klizni ležaj kao kompletan sklop stroja ili naprave. Klizni stol s četiri klizna ležaja. Jednostavni radijalni klizni ležaj s rukavcem (unutra) i blazinicom (vanjski dio) kružnog oblika, nastaje samo jedna klizna površina sa svojim "uljnim klinom" koji osigurava hidrodinamičko podmazivanje. Odgovarajućim oblikom blazinice ležaja, koji odstupa od kruga, može se osigurati više uljnih klinova po obodu ležaja. Stvaranje takozvanog "uljnog klina" s utorom na kliznom ležaju. Klizni ležaj je ležaj koji omogućuje vođenje pokretnih strojnih dijelova (osovina, vratilo) i prijenos opterećenja s rukavca osovine ili vratila na blazinicu ležaja.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Klizni ležaj · Vidi više »
Končar Elektroindustrija
KONČAR – Elektroindustrija d.d. matično je poduzeće Grupe KONČAR koja u svom sastavu ima 14 ovisnih i jedno pridruženo društvo.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Končar Elektroindustrija · Vidi više »
Kubični metar
Kubični metar ili kubni metar (znak: m3) mjerna je jedinica za obujam (volumen) u međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Kubični metar · Vidi više »
Kubni metar u sekundi
Kubni metar u sekundi je mjerna jedinica za volumni protok.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Kubni metar u sekundi · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Metar · Vidi više »
Minuta
Minuta je mjerna jedinica za vrijeme.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Minuta · Vidi više »
Morska razina
Razina mora tijekom 120 godina Razina mora (engleski Mean sea level, kratica MSL - srednja razina mora) je pojam koji se koristi na području topografije kao osnovica za utvrđivanje visinskih točaka na terenu.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Morska razina · Vidi više »
Motor
Motor je naprava koja služi za pretvaranje određenih vrsta energije u mehaničku energiju gibanja.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Motor · Vidi više »
Njemačka marka
Njemačka marka (njem. Deutsche Mark), skraćeno DM, u svakodnevnom govoru isto «D-Mark», bila je od 21. lipnja 1948. do 22. svibnja 1949. valuta zapadnog okupacijskog pojasa kao i zapadnih sektora Berlina.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Njemačka marka · Vidi više »
Nuklearna elektrana
Nuklearna elektrana s rashladnim tornjevima Nuklearna elektrana je vrsta termoelektrane kojoj je izvor energije toplina dobivena fisijama nuklearnog goriva u, barem jednom, nuklearnom reaktoru.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Nuklearna elektrana · Vidi više »
Obnovljiva energija
Hidroelektrane Peruća. Kini. Vodeničko kolo promjera 13 metara. Europi. Ozlju. instaliranom snagom od 43,7 MW. pumpe i regulacijskog sklopa koji njome upravlja. Sunčev toranj PS10. Sunčeva termoelektrana Andasol. fotonaponskog sustava. Sustav s prirodnim kruženjem ili termosifon na kosom krovu kuće. Havaja. Geotermalna elektrana Malitbog (Filipini) je trenutno najveća samostalna geotermalna elektrana na svijetu. geotermalnih elektrana Geysers (Kalifornija). biomasu kao osnovno gorivo, a rezervo gorivo je treset. sintetskog plina (1941.) drvne sječke. Postrojenje za proizvodnju bioetanola (Brazil). Tipična oznaka na otvoru spremnika goriva, po kojoj se može koristiti samo bioetanolove mješavine E5 ili E10, a ne smiju E20 ili E85. Uzorak biodizela. drvnim plinom. Plimna hidroelektrana La Rance (Francuska). zglobna plutajuća prigušnika Pelamis P-750. Toftu, Norveška. gorivog članka. gorive članke (Brno, Češka). Obnovljiva energija je energija stvorena iz prirodnih izvora, poput sunčeve svjetlosti, vjetra, kiše, valova i geotermalne topline koji su obnovljivi (prirodno iznova punjivi).
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Obnovljiva energija · Vidi više »
Obrovac
Zrmanje u središtu mjesta. Kurjakovića na brdu iznad grada. Obrovac je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Obrovac · Vidi više »
Obujam
Menzura kojom se mjeri volumen tekućina. Volumen, obujam ili zapremina (lat. volumen: zavoj, svitak), oznaka V, veličina definirana kao broj jedinica prostora što ga obuhvaća neko tijelo.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Obujam · Vidi više »
Otuča
Otuča (Otuća) je rijeka ponornica u Gračačkom polju, Hrvatska.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Otuča · Vidi više »
Podzemna strojarnica
Unutar podzemne strojarnice Hidroelektrane Robert Bourassa (Kanada), koja je najveća podzemna strojarnica u svijetu, s instaliranom snagom od 5 616 MW. Mosna dizalica unutar podzemne strojarnice Hidroelektrane Robert Bourassa Glavni ulaz u podzemnu strojarnicu Hidroelektrane Robert Bourassa Podzemne strojarnice na hidroelektranama su se počele sve više graditi nakon Drugog svjetskog rata, iako je još uvijek više nadzemnih strojarnica.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Podzemna strojarnica · Vidi više »
Promjer
Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Promjer · Vidi više »
Provodnici vode
Dovodni kanal na hidroelektrani Bull Run (Oregon, SAD) vodne komore na kraju dodvodnog tunela HE Dhauliganga, Indija HE Dhauliganga, Indija HE Dhauliganga, Indija Provodnici vode su hidrotehničke građevine za transport vode.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Provodnici vode · Vidi više »
Računalo
right Računalo, razgovorno poznato i kao kompjutor ili kompjuter, uređaj je koji služi za izvršavanje matematičkih operacija ili kontrolnih operacija koje se mogu izraziti u numeričkom ili logičkom obliku.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Računalo · Vidi više »
Razovac
Razovac je umjetno jezero koje je stvoreno je pregrađivanjem doline rijeke Zrmanje nasutom branom.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Razovac · Vidi više »
Rekreacija
Rekreacija na ''Rajskoj plaži'' u Loparu. Rekreacija je korištenje vremena na neprofitabilni način koja na svojstven način obnavlja dušu i tijelo.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Rekreacija · Vidi više »
Reljef
Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Reljef · Vidi više »
Reverzibilna hidroelektrana Lepenica
Umjetno jezero Lepenica na kojoj se nalazi Reverzibilna hidroelektrana Lepenica ili RHE Lepenica. Reverzibilna hidroelektrana Lepenica ili RHE Lepenica se nalazi u dolini potoka Lepenice (pokraj mjesta Fužine, Primorsko-goranska županija), koja je pritoka umjetnog jezera Bajer, gdje je izgrađena brana s kojom se dobilo umjetno jezero Lepenica.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Reverzibilna hidroelektrana Lepenica · Vidi više »
Reverzibilne hidroelektrane
Kod konvencionalnih hidroelektrana voda iz akumulacijskog jezera protječe kroz postrojenje i nastavlja dalje svojim prirodnim tokom.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Reverzibilne hidroelektrane · Vidi više »
Sisaljka
Ručna stapna sisaljka. električni pogon. ''Warman'' centrifugalna sisaljka. Prikaz tipičnog modernog injektora. Aksijalna turbosisaljka za industrijsku upotrebu. Lamelna sisaljka. Zupčasta sisaljka. Vijčana sisaljka. Arhimedovi vijci su i danas u upotrebi. U Nizozemskoj se ponegdje rabe za isušivanje. Sisaljka, crpka ili pumpa (njem. Pumpe pumpa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Sisaljka · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Slovenija · Vidi više »
Snaga
rada. Rad izvršen u jedinici vremena zovemo snaga. Stara mjerna jedinica snage bila je konjska snaga (1 KS .
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Snaga · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Split · Vidi više »
Sustav
Sustav je uređena cjelina.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Sustav · Vidi više »
Tlačni cjevovod
Tlačni cjevovod na Hidroelektrani Ohakuri, Novi Zeland Hidroelektrani Rijeka Hidroelektrani Dhauliganga, Indija RHE Velebit Tlačni cjevovod (engl. penstock) je čelični cjevovod (dio cijevi može biti i betonski) hidroelektrane, koji je postavljen koso ili u nekim slučajevima okomito, a služi da se voda provodi do strojarnice, te završava nesimetričnom račvom kojom se voda dijeli pojedinim vodnim turbinama.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Tlačni cjevovod · Vidi više »
Toplinsko istezanje
Indukcijsko grijanje metalne šipke promjera 25 mm. Bimetal. Vanjski termometar. Kineska keramika. Dilatacijska reška ili razdjelnica na mostu se postavlja radi sprječavanja nepravilnog i proizvoljnog pucanja zbog rastezanja i utezanja pod utjecajem temperaturnih razlika, nejednolikog slijeganja i drugih uzroka. Spoj za širenje u betonu. Spoj za širenje s prirubnicom. nehrđajućeg čelika. Sunčevim zrakama. Toplinsko istezanje, toplinsko rastezanje ili toplinska dilatacija je svojstvo kemijske tvari da mijenja obujam u ovisnosti o temperaturi.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Toplinsko istezanje · Vidi više »
Tunel
Tunel u San Franciscu Tunel je podzemna građevina ispod površine terena koja osigurava prostor za različite namjene i s jednim ili oba kraja izlazi na površinu.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Tunel · Vidi više »
Turbina
Siemens parna turbina s otvorenim kućištem. SAD. Turbina (franc. turbine turbina, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016. Najjednostavnije turbine imaju jedan pomični dio, rotor, a to je vratilo ili bubanj, s lopaticama. Protok tekućine djeluje na lopatice tako da se okreću i daju energiju rotacije na rotor. Rani primjeri turbina su vjetrenjače i vodeni mlinovi. Plinske, parne i vodne turbine obično imaju kućište oko lopatica koje sadrži i kontrolira radnu tvar. Za izum parne turbine zaslužan je britanski inženjer Charles Algernon Parsons (1854. – 1931.), za pronalazak reakcije u turbini, i švedski inženjer Gustav de Laval (1845. – 1913.), za izum pogonske turbine. Moderne parne turbine često upotrebljavaju reakciju i impuls u istoj jedinici, obično različiti stupanj reakcije i impulsa iz korijena lopatica svoje periferije. Uređaj sličan turbini, ali u obrnutom procesu, je kompresor ili pumpa. Aksijalni turbokompresor u mnogim plinskim turbinama dobar je primjer. Ovdje ponovno, i reakcija i impuls su iskorišteni i opet, u modernim osovinskim kompresorima, stupanj reakcije i impulsa obično će se razlikovati od korijena lopatica periferije. Claude Burdin 1828. je upotrijebio termin turbo iz latinskog što označava vrtlog, tijekom inženjerskog natjecanja. Benoit Fourneyron, student Claude Burdina, izgradio je prvu praktičnu vodnu turbinu.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Turbina · Vidi više »
Umjetno jezero
Egiptu Umjetno jezeri Jhonghua na rijeci Dahan (Tajvan) Brana i umjetno jezero HE Peruća. Velikoj Britaniji Umjetno jezero Stocks (Lancashire, Velika Britanija) Umjetno jezero je jezero nastalo djelovanjem čovjeka.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Umjetno jezero · Vidi više »
Vat
Vat (simbol: W) je izvedena jedinica SI sustava za snagu.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Vat · Vidi više »
Vatsat
Vatsat (znak: Wh) mjerna je jedinica izvan SI čija je primjena dopuštena i uobičajena za iskazivanje vrijednosti električne energije u elektroenergetskom sustavu.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Vatsat · Vidi više »
Velebit
ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Velebit · Vidi više »
Visoravan
Venezueli Visoravan (još i zaravan) označava ravničarski ili lagano brežuljkast krajolik ili regiju koja je znatno viša od okolnih područja ili njihovih dijelova.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Visoravan · Vidi više »
Vjetroelektrana
Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i najveća je vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. Ujedinjenom Kraljevstvu. Heronova vjetrenjača koja je pokretala orgulje. Vjetroagregat iz 1888., koji se koristio za dobivanje električne energije, a sagradio ga je Charles Brush (SAD). Vjetroelektrana Ravne 1 na Pagu. Vjetroelektrana Trtar-Krtolin. električnu energiju. Vjetroelektrana je niz blisko smještenih vjetroagregata, najčešće istog tipa, izloženih istom vjetru i priključenih posredstvom zajedničkog rasklopnog uređaja na elektroenergetski sustav.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Vjetroelektrana · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Voda · Vidi više »
Vodna komora
Hidroelektrani Rijeka Presjek kroz Hidroelektranu Rijeka i prikaz vodne komore na kraju dodvodnog tunela HE Dhauliganga (Indija), promjera 30 m i visine 102 m Vodna komora ili vodni spremnik na hidroelektrani Isawa II (Japan) Vodna komora ili vodni spremnik na hidroelektrani Blue Ridge (SAD) Vodna komora ili vodostan se gradi u slučaju da je dovodni tunel dugačak (može biti i 10 do 20 km), te pri pokretanju hidroelektrane se vodna masa ne može u kratkom roku (10-20 sekundi) pokrenuti i dobiti brzinu da bi se na vodnim turbinama stvorila dovoljna snaga za proizvodnju električne energije.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Vodna komora · Vidi više »
Vodna turbina
Kaplanova turbina i električni generator u isječenom prikazu. Rotor male vodne turbine. Vodeničko kolo promjera 13 metara SAD. MW). Peltonovog izvornog patenta (listopad 1880.) Vodna turbina je energetski stroj u kojem se potencijalna energija vode najprije pretvara u kinetičku energiju, a zatim se kinetička energija pretvara u mehanički rad za pogon električnog generatora.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Vodna turbina · Vidi više »
Volumni protok
Mjerna prigušnica prema standardu ISO 5167. Volumni protok ili volumetrijski protok je fizikalna veličina koja određuje obujam (volumen) fluida koji prolazi neku točku u jedinici vremena (m3/s).
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Volumni protok · Vidi više »
Zadarska županija
Zadarska županija smještena je u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, na sjeveru Dalmacije.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Zadarska županija · Vidi više »
Zapornica
tropskih oluja ili tajfuna ustavi Harran kanala Presjek segmentne zapornice Segmentna zapornica i preljev brane Segmentna zapornica s uzvodne strane, na preljevu brane John H. Kerr (Virginia, SAD) Sektorska zapornica za vrijeme ugradnje Preklopna zapornica s ukrućenjem u obliku ribljeg trbuha na Brani Scrivener, Canberra, Australija Preklopna zapornica na Brani Arrowrock (SAD) Valjkaste zapornice se kontroliraju ventilima Valjkaste zapornice na brani Ispust kroz Howell-Bunger zatvarač Hidroelektrane Rijeka Zapornica služi za regulaciju protoka vode na preljevu brane.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Zapornica · Vidi više »
Zrmanja
Zrmanja je rijeka u južnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i Zrmanja · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i 1976. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i 1978. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i 1984. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i 1985. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Hidroelektrana Velebit i 2004. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
RHE Velebit, Reverzibilna hidroelektrana Velebit.
