Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Porajnje-Falačka

Indeks Porajnje-Falačka

Porajnje-Falačka (njem. Rheinland-Pfalz) savezna je pokrajina u zapadnom dijelu Njemačke.

24 odnosi: Češka, Bavarska, Bečki kongres, Demilitarizirano područje, Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva, Lahn, Mainz, Mir u Campo Formiju, Njemačka, Njemački jezik, Rajna, Slobodna demokratska stranka (Njemačka), Socijaldemokratska stranka Njemačke, Versajski ugovor, Westfalski mir, Wittelsbach, 1214., 1329., 1356., 1619., 1648., 1797., 1918., 1930..

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: Porajnje-Falačka i Češka · Vidi više »

Bavarska

Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.

Novi!!: Porajnje-Falačka i Bavarska · Vidi više »

Bečki kongres

„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.

Novi!!: Porajnje-Falačka i Bečki kongres · Vidi više »

Demilitarizirano područje

Vijetnamsko demilitarizirano područje koje je razdvajalo Sjeverni i Južni Vijetnam 1969. godine. Demilitarizirano područje je područje u kojem ugovori ili sporazumi između nacija, vojnih sila ili sukobljenih skupina zabranjuju vojne instalacije, aktivnosti ili osoblje.

Novi!!: Porajnje-Falačka i Demilitarizirano područje · Vidi više »

Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva

Ferdinand II. (Graz, 9. srpnja 1578. – Beč, 15. veljače 1637.), rimsko-njemački car (1619. – 1637.), ugarsko-hrvatski i češki kralj (1618. – 1637.) iz dinastije Habsburg.

Novi!!: Porajnje-Falačka i Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Lahn

Lahn je rijeka u Njemačkoj, desna pritoka Rajne dugačka 242 km.

Novi!!: Porajnje-Falačka i Lahn · Vidi više »

Mainz

Mainz je grad u Njemačkoj, središte njemačke savezne pokrajine Porajnje i Falačka.

Novi!!: Porajnje-Falačka i Mainz · Vidi više »

Mir u Campo Formiju

Zemljovid koji prikazuje središnju Europu nakon mira u Campo Formiju Kampoformijski mir potpisali su 17. listopada 1797. Napoleon, kao predstavnik Francuske, i grof Ludwig von Cobenzl, kao predstavnik Austrije.

Novi!!: Porajnje-Falačka i Mir u Campo Formiju · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Porajnje-Falačka i Njemačka · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Novi!!: Porajnje-Falačka i Njemački jezik · Vidi više »

Rajna

Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe.

Novi!!: Porajnje-Falačka i Rajna · Vidi više »

Slobodna demokratska stranka (Njemačka)

Logo 2015 Slobodna demokratska stranka (njem. Freie Demokratische Partei, kratica: FDP) liberalna je stranka u Njemačkoj.

Novi!!: Porajnje-Falačka i Slobodna demokratska stranka (Njemačka) · Vidi više »

Socijaldemokratska stranka Njemačke

Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) (njem. Sozialdemokratische Partei Deutschlands; SPD) je druga najstarija politička stranka u Njemačkoj.

Novi!!: Porajnje-Falačka i Socijaldemokratska stranka Njemačke · Vidi više »

Versajski ugovor

Nakon prvog svjetskog rata, mirovni sporazumi zaključeni su sa svakom pobijeđenom državom posebno.

Novi!!: Porajnje-Falačka i Versajski ugovor · Vidi više »

Westfalski mir

Westfalski mir predstavlja niz sporazuma kojima je završen Tridesetogodišnji rat.

Novi!!: Porajnje-Falačka i Westfalski mir · Vidi više »

Wittelsbach

Grb Bavarske Wittelsbach, njemačka vladarska obitelj koja je vladala Bavarskom (1180. – 1918.), Falačkom (1214. – 1803.), Brandenburgom (1323. – 1373.), Kölnom (1583. – 1761.), Švedskom (1654. – 1718.) i Grčkom (1832. – 1862.). Članovi dinastije nosili su naslov izbornog kneza od 1214. godine, a naslov kralja od 1806. godine.

Novi!!: Porajnje-Falačka i Wittelsbach · Vidi više »

1214.

Bez opisa.

Novi!!: Porajnje-Falačka i 1214. · Vidi više »

1329.

Bez opisa.

Novi!!: Porajnje-Falačka i 1329. · Vidi više »

1356.

Bez opisa.

Novi!!: Porajnje-Falačka i 1356. · Vidi više »

1619.

Bez opisa.

Novi!!: Porajnje-Falačka i 1619. · Vidi više »

1648.

Bez opisa.

Novi!!: Porajnje-Falačka i 1648. · Vidi više »

1797.

Bez opisa.

Novi!!: Porajnje-Falačka i 1797. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Porajnje-Falačka i 1918. · Vidi više »

1930.

Bez opisa.

Novi!!: Porajnje-Falačka i 1930. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Porajnje i Falačka, Rheinland-Pfalz, Rhineland-Palatinate.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »