Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Riječki zaljev

Indeks Riječki zaljev

Učke. Riječki zaljev, najsjeverniji dio Kvarnera smješten između zapadne obale Krka i Istarskog poluotoka i sjevernog dijela Hrvatskog primorja.

23 odnosi: Bakar (grad), Bakarac, Bakarski zaljev, Cres, Hrvatska, Hrvatsko primorje, Ičići, Istra, Kraljevica, Krk, Kvarnerić, Kvarnerski zaljev, Lovran, Mala vrata, Malinska, Medveja, Mošćenička Draga, Njivice, Omišalj, Opatija, Rijeka, Učka, Volosko.

Bakar (grad)

Čamci u bakarskoj luci Bakar Bakarski prezidi Bakar je grad i luka u Hrvatskoj.

Novi!!: Riječki zaljev i Bakar (grad) · Vidi više »

Bakarac

Bakarac je malo mjesto pored Kraljevice (kojoj i administrativno pripada), u Primorsko-goranskoj županiji.

Novi!!: Riječki zaljev i Bakarac · Vidi više »

Bakarski zaljev

Bakarski zaljev Bakarski zaljev je zaljev na Kvarneru, u sjevernom Jadranu, južno od Rijeke.

Novi!!: Riječki zaljev i Bakarski zaljev · Vidi više »

Cres

Cres je, uz susjedni otok Krk, najveći (405,78 km²), a poslije otoka Hvara i najdulji hrvatski otok.

Novi!!: Riječki zaljev i Cres · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Riječki zaljev i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatsko primorje

karta područja Kvarnerski zaljev Karlobag Hrvatsko primorje je povijesni naziv za područje od istočnih granica Corpusa Separatuma, odnosno današnjeg grada Rijeke, do južno od Karlobaga odnosno Barić Drage, za razliku od pojma koji obuhvaća čitavo primorje Republike Hrvatske od Savudrije do rta Oštra.

Novi!!: Riječki zaljev i Hrvatsko primorje · Vidi više »

Ičići

Ičići su malo turističko mjesto s oko 800 stanovnika, smješteno na sjevernom Jadranu, u Kvarnerskom zaljevu.

Novi!!: Riječki zaljev i Ičići · Vidi više »

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski (a ujedno i jadranski) poluotok.

Novi!!: Riječki zaljev i Istra · Vidi više »

Kraljevica

Kraljevica je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Riječki zaljev i Kraljevica · Vidi više »

Krk

Krk (čakavski Khark, talijanski Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).

Novi!!: Riječki zaljev i Krk · Vidi više »

Kvarnerić

Karta Kvarnera s označenim Kvarnerićem. Srednja vrata prema Kvarneriću. Kvarnerić je morsko područje u Jadranskom moru, dio Kvarnerskog zaljeva.

Novi!!: Riječki zaljev i Kvarnerić · Vidi više »

Kvarnerski zaljev

Karta Kvarnera. Srednja vrata prema Kvarneriću. Riječkom zaljevu. Kanal Krušija između Cresa i Plavnika. Kvarnerski zaljev je zaljev u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja.

Novi!!: Riječki zaljev i Kvarnerski zaljev · Vidi više »

Lovran

Lovran je gradić i općina u Primorsko-goranskoj županiji, na istočnoj obali poluotoka Istre,u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Riječki zaljev i Lovran · Vidi više »

Mala vrata

Krčkog mosta na Mala vrata i Vinodolski kanal. Mala vrata ili Tihi kanal, su morski kanal u Jadranskom moru.

Novi!!: Riječki zaljev i Mala vrata · Vidi više »

Malinska

Malinska je naselje na otoku Krku u Hrvatskoj, i sjedište općine Malinska-Dubašnica.

Novi!!: Riječki zaljev i Malinska · Vidi više »

Medveja

Medveja je primorsko naselje u Hrvatskoj u općini Lovranu.

Novi!!: Riječki zaljev i Medveja · Vidi više »

Mošćenička Draga

Mošćenička Draga Mošćenička Draga je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Riječki zaljev i Mošćenička Draga · Vidi više »

Njivice

Njivice su mjesto na otoku Krku, u Primorsko-goranskoj županiji, administrativno spadaju po Omišalj.

Novi!!: Riječki zaljev i Njivice · Vidi više »

Omišalj

Omišalj je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Riječki zaljev i Omišalj · Vidi više »

Opatija

Djevojka s galebom Opatija (tal. Abbazía) je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Riječki zaljev i Opatija · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski: Fiume, njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka, čakavski: Rika, Reka) najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Riječki zaljev i Rijeka · Vidi više »

Učka

Učka i Kvarnerski zaljev Učka je najviša planina istarskog poluotoka u zapadnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Riječki zaljev i Učka · Vidi više »

Volosko

Volosko Volosko je manje ribarsko i turističko mjesto u Istri, udaljeno oko 2 kilometra sjeverno od središta Opatije.

Novi!!: Riječki zaljev i Volosko · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »