Brže od pregledniku!
17 odnosi: Begovac, Blata, Crnogorična šuma, Hrvatska, Karlovačka županija, Korana, Krš, Lička Jesenica, Mala Kapela, Nadmorska visina, Novo Selo (Slunj), Ogulin, Ponornica, Potočna pastrva, Rastoke, Saborsko, Slunjčica.
Begovac
Begovac je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Saborsko, Karlovačka županija.
Novi!!: Jesenica (rijeka) i Begovac · Vidi više »
Blata
Blata je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Saborsko, Karlovačka županija.
Novi!!: Jesenica (rijeka) i Blata · Vidi više »
Crnogorična šuma
Jutarnje svijetlo u crnogoričnoj šumi Crnogoricom odnosno crnogoričnim šumama nazivamo šume s prevladavajućim vrstama drva koje ne odbacuje lišće, nego ga zadržava cijele godine.
Novi!!: Jesenica (rijeka) i Crnogorična šuma · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Jesenica (rijeka) i Hrvatska · Vidi više »
Karlovačka županija
Karlovačka županija se nalazi u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Jesenica (rijeka) i Karlovačka županija · Vidi više »
Korana
Korana je rijeka u Hrvatskoj i BiH, desna pritoka rijeke Kupe.
Novi!!: Jesenica (rijeka) i Korana · Vidi više »
Krš
Nacionalnom parku Paklenica Suhozid u velebitskom kršu Krš ili kras (tal. carso, njem. karst) je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (najčešće kalcijevog karbonata (CaCO3) ili magnezijevog karbonata (MgCO3)).
Novi!!: Jesenica (rijeka) i Krš · Vidi više »
Lička Jesenica
Lička Jesenica je naselje u Lici, smješteno ispod planine Mala Kapela, pripada općini Saborsko i Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Jesenica (rijeka) i Lička Jesenica · Vidi više »
Mala Kapela
Mala Kapela planinski je lanac u Hrvatskoj, nalazi se na sjeveru Like, a pruža se od Velike Kapele na zapadu do Plitvičkih jezera na istoku te od Josipdolske, Plaščanske i Saborčanske doline na sjeveru do Gacke i Krbave na jugu.
Novi!!: Jesenica (rijeka) i Mala Kapela · Vidi više »
Nadmorska visina
HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.
Novi!!: Jesenica (rijeka) i Nadmorska visina · Vidi više »
Novo Selo (Slunj)
Novo Selo je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu grada Slunja, Karlovačka županija.
Novi!!: Jesenica (rijeka) i Novo Selo (Slunj) · Vidi više »
Ogulin
Ogulin je grad u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Jesenica (rijeka) i Ogulin · Vidi više »
Ponornica
Reka ponire u Škocjanske jame Đulinom ponoru kod Ogulina Ponornica je rijeka koja dijelom svoje dužine teče ispod zemlje ulazeći u krški sustav u ponorima, prirodnim otvorima na dnu ili rubu reljefnih depresija.
Novi!!: Jesenica (rijeka) i Ponornica · Vidi više »
Potočna pastrva
Potočna pastrva (Salmo trutta Linnaeus, 1758.) vrsta ribe iz roda pastrva, koja se javlja, što nije priznato, u tri različite forme, tzv.
Novi!!: Jesenica (rijeka) i Potočna pastrva · Vidi više »
Rastoke
Rastoke su naselje u Republici Hrvatskoj u sastavu grada Slunja u Karlovačkoj županiji, slikovito mjestašce smješteno uz magistralnu cestu D1 Karlovac - Plitvička jezera.
Novi!!: Jesenica (rijeka) i Rastoke · Vidi više »
Saborsko
Saborsko je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Jesenica (rijeka) i Saborsko · Vidi više »
Slunjčica
Slunjčica (izvorno Slušnica) je rijeka koja izvire u nekadašnjem istoimenom zaseoku Slušnica, po čemu je nekada i nosila ime, a iseljavanjem i nestankom tog zaseoka Slušnica, te izgradnje vojnog poligona JNA, rijeka mjenja ime u Slunjčica.
Novi!!: Jesenica (rijeka) i Slunjčica · Vidi više »
