Brže od pregledniku!
17 odnosi: Gustav Mahler, Hrvatska, Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci, Klasična glazba, Kristina Kolar, Ludwig van Beethoven, Mezzosopran, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Orkestar, Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije, Torpedo, Večernji list, 2001., 2003., 2004., 2011., 3. ožujka.
Gustav Mahler
Gustav Mahler (Kaliště, 7. srpnja 1860. – Beč, 18. svibnja 1911.), austrijski skladatelj i dirigent židovskog podrijetla.
Novi!!: Riječka filharmonija i Gustav Mahler · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Riječka filharmonija i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci
HNK Ivana pl.
Novi!!: Riječka filharmonija i Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci · Vidi više »
Klasična glazba
Gudački kvartet ''Rusquartet'' Klasična glazba je naziv za vrstu glazbe koja potječe iz razdoblja klasicizma.
Novi!!: Riječka filharmonija i Klasična glazba · Vidi više »
Kristina Kolar
Kristina Kolar (Peć, 23. kolovoza 1976.) je hrvatska sopranistica.
Novi!!: Riječka filharmonija i Kristina Kolar · Vidi više »
Ludwig van Beethoven
Ludwig van Beethoven(Bonn, 16./17. prosinca 1770. – Beč, 26. ožujka 1827.), njemački skladatelj i pijanist, jedan od najvećih skladatelja u povijesti glazbe koji je premostio bečku klasiku 18.
Novi!!: Riječka filharmonija i Ludwig van Beethoven · Vidi više »
Mezzosopran
Mezzosopran (tal. mezzo.
Novi!!: Riječka filharmonija i Mezzosopran · Vidi više »
Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske
Ministarstvo kulture i medija je središnje tijelo državne uprave u Republici Hrvatskoj koje obavlja upravne i druge poslove u području kulture koji se odnose na: razvitak i unapređenje kulture, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, kulturnog života i kulturnih djelatnosti; osnivanja ustanova i drugih pravnih osoba u kulturi.
Novi!!: Riječka filharmonija i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske · Vidi više »
Orkestar
Nizozemski klasični orkestar O&U u Eindhovenu Orkestar je instrumentalni glazbeni ansambl koji je obično prilično velik, najčešće sa sekcijama gudača, limenih glazbala, drvenih puhačkih glazbala, uglavnom i s udaraljkama.
Novi!!: Riječka filharmonija i Orkestar · Vidi više »
Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije
Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije stasao je postupnim povećavanjem prvog radijskog orkestra osnovanog 1929., samo tri godine nakon početka emitiranja tadašnjega Radio-Zagreba.
Novi!!: Riječka filharmonija i Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije · Vidi više »
Torpedo
Torpedo je podvodno navođeno ili nenavođeno sredstvo namijenjeno uništavanju brodova i drugih plovila.
Novi!!: Riječka filharmonija i Torpedo · Vidi više »
Večernji list
Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Riječka filharmonija i Večernji list · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Riječka filharmonija i 2001. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Riječka filharmonija i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Riječka filharmonija i 2004. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Riječka filharmonija i 2011. · Vidi više »
3. ožujka
3.
Novi!!: Riječka filharmonija i 3. ožujka · Vidi više »
