Brže od pregledniku!
58 odnosi: Akvileja, Biskup, Biskupija, Drugi svjetski rat, Franjo, Glagoljica, Gorski kotar, Gospićko-senjska biskupija, Hrvatska, Hrvatsko primorje, Istra, Italija, Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva, Katedrala sv. Vida u Rijeci, Katolička Crkva, Katolička upravna podjela Republike Hrvatske, Krčka biskupija, Kršćanstvo, Krbavska biskupija, Krbavska bitka, Mate Uzinić, Metropolija, Modruš, Monsinjor, Novi Vinodolski, Patrijarh, Porečka i Pulska biskupija, Primorsko-goranska županija, Rijeka, Srednji vijek, Svećenik, Sveta Stolica, Sveti Vid, Tridentski sabor, 1185., 13. srpnja, 1460., 1493., 15. lipnja, 1593., 16. stoljeće, 1630., 1739., 1848., 1920., 1925., 1950., 1969., 2000., 2004., ..., 2015., 25. svibnja, 27. srpnja, 3. stoljeće, 30. travnja, 4. stoljeće, 5. stoljeće, 6. svibnja. Proširite indeks (8 više) »
Akvileja
Akvileja (lat. Aquileia, tal. Aquileia, sloven. Oglej) je naselje na rijeci Natisone, 10 kilometara od Jadranskog mora, osnovano 181. pr. Kr. kao rimska vojna kolonija s ciljem osiguranja sjeverne Italije od Kelta.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i Akvileja · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Riječka nadbiskupija i Biskup · Vidi više »
Biskupija
Rimskoga Carstva. Biskupija je u katoličkoj i nekim drugim kršćanskim crkvama upravna prostorna jedinica kojom upravlja biskup.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i Biskupija · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Franjo
Potpis Papa Franjo (lat. Franciscus, rođen kao Jorge Mario Bergoglio; Buenos Aires, 17. prosinca 1936.), poglavar Katoličke Crkve, papa od 2013.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i Franjo · Vidi više »
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i Glagoljica · Vidi više »
Gorski kotar
Gorski kotar na karti Hrvatske Gorski kotar je sastavni dio Primorsko-goranske županije, šumsko-brdsko područje kroz koje se prolazi putujući između Zagreba i Rijeke.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i Gorski kotar · Vidi više »
Gospićko-senjska biskupija
Gospićko-senjska biskupija je crkvena dijeceza u sklopu Riječke metropolije, osnovana 2000. godine podjelom dotadašnje Riječko-senjske nadbiskupije.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i Gospićko-senjska biskupija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko primorje
Senju Karlobag Hrvatsko primorje je naziv za povijesno područje od istočnih granica Corpusa Separatuma, odnosno od Rječine, do južno od Karlobaga, odnosno do naselja Tribanj-Krušćica (zaselak Mandalina) gdje počinje Dalmacija, za razliku od pojma hrvatsko primorje koji obuhvaća čitavo primorje Republike Hrvatske od Savudrije do rta Oštra.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i Hrvatsko primorje · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i Istra · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i Italija · Vidi više »
Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva
Karlo VI. (Beč, 1. listopada 1685. – Beč, 20. listopada 1740.), rimsko-njemački car (1711. – 1740.), ugarsko-hrvatski (Karlo III.) i češki kralj (Karlo II.). Zadnji je muški potomak iz dinastije Habsburg, zbog čega je Pragmatičnom sankcijom nastojao osigurati prijestolje kćeri Mariji Tereziji.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Katedrala sv. Vida u Rijeci
Oltar crkve Unutrašnjost crkve Katedrala sv.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i Katedrala sv. Vida u Rijeci · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i Katolička Crkva · Vidi više »
Katolička upravna podjela Republike Hrvatske
Karta rimokatoličkih biskupija u Hrvatskoj Katolička Crkva na području Republike Hrvatske je teritorijalno podijeljena u 5 nadbiskupija i 17 biskupija koje tvore četiri metropolije: Zagrebačku, Splitsko-makarsku, Đakovačko-osječku i Riječku, te samostalnu Zadarsku nadbiskupiju i Vojni ordinarijat koji su izravno podvrgnuti Svetoj Stolici.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i Katolička upravna podjela Republike Hrvatske · Vidi više »
Krčka biskupija
Krčka biskupija je biskupija u Hrvatskoj, sa sjedištem u Krku.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i Krčka biskupija · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i Kršćanstvo · Vidi više »
Krbavska biskupija
Krbavska ili Modruška biskupija naziv je za povijesnu biskupiju koja se prostirala preko Bosne i Hercegovine do Vinodola.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i Krbavska biskupija · Vidi više »
Krbavska bitka
Krbavska bitka (nazvana i Bitka Hrvata) (9. rujna 1493. godine) dogodila se je na Krbavskom polju u Lici (Krbavi), u kojoj je bosanski sandžak-beg Hadum Jakub-paša porazio hrvatsku feudalnu vojsku pod zapovjedništvom bana Emerika Derenčina.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i Krbavska bitka · Vidi više »
Mate Uzinić
Mate Uzinić (Dubrava, Omiš, 17. rujna 1967.) je nadbiskup Riječke nadbiskupije.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i Mate Uzinić · Vidi više »
Metropolija
Zemljovid crkvenih pokrajina, metropolija i biskupija u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj Metropolija (grč. mētrópolis.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i Metropolija · Vidi više »
Modruš
Tržan-grad u pozadini Modruš je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Josipdol, Karlovačka županija.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i Modruš · Vidi više »
Monsinjor
Belgiji. Monsinjor je vjerski naslov koji se odnosi na svakog biskupa ili češće nadbiskupa koji nije uzdignut do službe kardinala te na prelate i kanonike.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i Monsinjor · Vidi više »
Novi Vinodolski
Bribira Kaštel Frankopan, u kojemu je 1288. napisan Vinodolski zakon. Lijevo je Trg Vinodolskog zakona, a desno Frankopanski trg Novi Vinodolski je grad u zapadnoj Hrvatskoj, u Primorsko-goranskoj županiji.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i Novi Vinodolski · Vidi više »
Patrijarh
* Patrijarhat, u antropologiji, je patrijarh naziv za onog koji drži vlast u patrijarhalnoj obitelji ili većoj društvenoj zajednici.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i Patrijarh · Vidi više »
Porečka i Pulska biskupija
Porečka i Pulska biskupija je biskupija u Hrvatskoj, sa sjedištem u Poreču i Puli.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i Porečka i Pulska biskupija · Vidi više »
Primorsko-goranska županija
Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3582 km² kopnene površine.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i Primorsko-goranska županija · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i Rijeka · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i Srednji vijek · Vidi više »
Svećenik
Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i Svećenik · Vidi više »
Sveta Stolica
Grb Svete Stolice Sveta Stolica (lat. Sancta Sedes) ili Apostolska Stolica označava vrhovnu vlast Katoličke Crkve, odnosno papu i Rimsku kuriju.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i Sveta Stolica · Vidi više »
Sveti Vid
Sveti Vid (Mazzara del Valla, oko 290. – Lukanija, oko 303.), kršćanski svetac i mučenik.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i Sveti Vid · Vidi više »
Tridentski sabor
Tridentski sabor je devetnaesti generalni sabor Katoličke Crkve.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i Tridentski sabor · Vidi više »
1185.
Bez opisa.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i 1185. · Vidi više »
13. srpnja
13.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i 13. srpnja · Vidi više »
1460.
Bez opisa.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i 1460. · Vidi više »
1493.
Bez opisa.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i 1493. · Vidi više »
15. lipnja
15.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i 15. lipnja · Vidi više »
1593.
Bez opisa.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i 1593. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i 16. stoljeće · Vidi više »
1630.
Bez opisa.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i 1630. · Vidi više »
1739.
Bez opisa.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i 1739. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i 1848. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i 1920. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i 1925. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i 1950. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i 1969. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i 2000. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i 2004. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i 2015. · Vidi više »
25. svibnja
25.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i 25. svibnja · Vidi više »
27. srpnja
27.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i 27. srpnja · Vidi više »
3. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i 3. stoljeće · Vidi više »
30. travnja
30.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i 30. travnja · Vidi više »
4. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i 4. stoljeće · Vidi više »
5. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i 5. stoljeće · Vidi više »
6. svibnja
6.
Novi!!: Riječka nadbiskupija i 6. svibnja · Vidi više »
