Brže od pregledniku!
27 odnosi: Albe Vidaković, Anđelka Rušin, Austrija, Češka, Dušan Prašelj, Hrvatska, Ingrid Haller, Italija, Ivan Matetić Ronjgov, Ivan Zajc, Josip Kaplan, Nina Kovačić, Njemačka, Oratorij, Orgulje, Orkestar, Primorsko-goranska županija, Riječki komorni orkestar, Rijeka, Robert Kolar, Roberto Haller, Slavko Zlatić, Wolfgang Amadeus Mozart, 1990., 2008., 2010., 24. prosinca.
Albe Vidaković
Albe Vidaković (Subotica, 2. listopada 1914. – Zagreb, 18. travnja 1964.) je bio hrvatski svećenik, veliki skladatelj i muzikolog, dirigent i pedagog, rodom iz Bačke.
Novi!!: Riječki oratorijski zbor "Ivan Matetić Ronjgov" i Albe Vidaković · Vidi više »
Anđelka Rušin
Anđelka Rušin, altistica Solistica je Opere HNK Ivana pl.
Novi!!: Riječki oratorijski zbor "Ivan Matetić Ronjgov" i Anđelka Rušin · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Riječki oratorijski zbor "Ivan Matetić Ronjgov" i Austrija · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Riječki oratorijski zbor "Ivan Matetić Ronjgov" i Češka · Vidi više »
Dušan Prašelj
Dušan Prašelj Dušan Prašelj (Sušak, 19. prosinca 1931. - 4. rujna 2019.), hrvatski dirigent, skladatelj, zborovođa, melograf, kulturni djelatnik.
Novi!!: Riječki oratorijski zbor "Ivan Matetić Ronjgov" i Dušan Prašelj · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Riječki oratorijski zbor "Ivan Matetić Ronjgov" i Hrvatska · Vidi više »
Ingrid Haller
Ingrid Haller r. Jambriško, hrvatska sopranistica mini.
Novi!!: Riječki oratorijski zbor "Ivan Matetić Ronjgov" i Ingrid Haller · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Riječki oratorijski zbor "Ivan Matetić Ronjgov" i Italija · Vidi više »
Ivan Matetić Ronjgov
Spomenik Ivanu Matetiću Ronjgovu uz rodnu kuću u Ronjgima. Ivan Matetić Ronjgov (Ronjgi, 10. travnja 1880. – Lovran, 27. lipnja 1960.), skladatelj, melograf i glazbeni pedagog.
Novi!!: Riječki oratorijski zbor "Ivan Matetić Ronjgov" i Ivan Matetić Ronjgov · Vidi više »
Ivan Zajc
Ivan Dragutin Stjepan Zajc, znan kao Ivan pl. Zajc (Rijeka, 3. kolovoza 1832. – Zagreb, 16. prosinca 1914.), bio je hrvatski skladatelj, dirigent i pedagog.
Novi!!: Riječki oratorijski zbor "Ivan Matetić Ronjgov" i Ivan Zajc · Vidi više »
Josip Kaplan
Josip Kaplan (Krško, 23. listopada 1910. – Lovran, 25. ožujka 1996.) bio je hrvatski skladatelj, zborovođa i glazbeni pedagog.
Novi!!: Riječki oratorijski zbor "Ivan Matetić Ronjgov" i Josip Kaplan · Vidi više »
Nina Kovačić
Nina Kovačić, (Rijeka, 15. studenoga 1949.), hrvatska pijanistica.
Novi!!: Riječki oratorijski zbor "Ivan Matetić Ronjgov" i Nina Kovačić · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Riječki oratorijski zbor "Ivan Matetić Ronjgov" i Njemačka · Vidi više »
Oratorij
Oratorij je vokalno-instrumentalno djelo većeg opsega, obično skladano za vokalne soliste, zbor i orkestar (ali i u drugim varijantama).
Novi!!: Riječki oratorijski zbor "Ivan Matetić Ronjgov" i Oratorij · Vidi više »
Orgulje
Orgulje (njemački orgel iz starovisokonjemačkog orgela, organa za latinski organa, množina od organum za izv. grčki organon, ὄργανον, tj. „glazbalo”, Hrvatska enciklopedija HLZMK; Pristupljeno 4. kolovoza 2018.) su jedno od najsloženijih glazbala s tipkama, a svrstavamo ih i u puhačka glazbala.
Novi!!: Riječki oratorijski zbor "Ivan Matetić Ronjgov" i Orgulje · Vidi više »
Orkestar
Nizozemski klasični orkestar O&U u Eindhovenu Orkestar je instrumentalni glazbeni ansambl koji je obično prilično velik, najčešće sa sekcijama gudača, limenih glazbala, drvenih puhačkih glazbala, uglavnom i s udaraljkama.
Novi!!: Riječki oratorijski zbor "Ivan Matetić Ronjgov" i Orkestar · Vidi više »
Primorsko-goranska županija
Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3582 km² kopnene površine.
Novi!!: Riječki oratorijski zbor "Ivan Matetić Ronjgov" i Primorsko-goranska županija · Vidi više »
Riječki komorni orkestar
Riječki komorni orkestar U želji da se u Rijeci odvija i taj vid glazbene aktivnosti godine 1976. nekolicina glazbenih entuzijasta osnovala je Riječki komorni orkestar.
Novi!!: Riječki oratorijski zbor "Ivan Matetić Ronjgov" i Riječki komorni orkestar · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Riječki oratorijski zbor "Ivan Matetić Ronjgov" i Rijeka · Vidi više »
Robert Kolar
Robert Kolar (Rijeka, 16. listopada 1969.), hrvatski je operni pjevač, bariton.
Novi!!: Riječki oratorijski zbor "Ivan Matetić Ronjgov" i Robert Kolar · Vidi više »
Roberto Haller
Roberto Haller, hrvatski pijanist i skladatelj.
Novi!!: Riječki oratorijski zbor "Ivan Matetić Ronjgov" i Roberto Haller · Vidi više »
Slavko Zlatić
Slavko Zlatić, (Slavko Cvijetko Zlatić) (Sovinjak kod Buzeta, 1. lipnja 1910. – Pula, 27. listopada 1993.), hrvatski skladatelj, dirigent, glazbeni pedagog, melograf i glazbeni pisac Studij glazbe počeo je u Trstu, a završio u Zagrebu.
Novi!!: Riječki oratorijski zbor "Ivan Matetić Ronjgov" i Slavko Zlatić · Vidi više »
Wolfgang Amadeus Mozart
Wolfgang Amadeus Mozart (Salzburg, 27. siječnja 1756. – Beč, 5. prosinca 1791.), austrijski skladatelj.
Novi!!: Riječki oratorijski zbor "Ivan Matetić Ronjgov" i Wolfgang Amadeus Mozart · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Riječki oratorijski zbor "Ivan Matetić Ronjgov" i 1990. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Riječki oratorijski zbor "Ivan Matetić Ronjgov" i 2008. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Riječki oratorijski zbor "Ivan Matetić Ronjgov" i 2010. · Vidi više »
24. prosinca
24.
Novi!!: Riječki oratorijski zbor "Ivan Matetić Ronjgov" i 24. prosinca · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Oratorijski zbor iz Rijeke, Riječki oratorijski zbor, Riječki oratorijski zbor Ivan Matetić Ronjgov.
