Brže od pregledniku!
23 odnosi: Bakar (grad), Bakarac, Bakarski zaljev, Cres, Hrvatska, Hrvatsko primorje, Ičići, Istra, Kraljevica, Krk, Kvarnerić, Kvarnerski zaljev, Lovran, Mala vrata, Malinska, Medveja, Mošćenička Draga, Njivice, Omišalj, Opatija, Rijeka, Učka, Volosko.
Bakar (grad)
Čamci u bakarskoj luci Bakar Bakarski prezidi Bakar je grad i luka u Hrvatskoj.
Novi!!: Riječki zaljev i Bakar (grad) · Vidi više »
Bakarac
Bakarac je malo mjesto pored Kraljevice (kojoj i administrativno pripada), u Primorsko-goranskoj županiji.
Novi!!: Riječki zaljev i Bakarac · Vidi više »
Bakarski zaljev
Bakarski zaljev Bakarski zaljev je zaljev na Kvarneru, u sjevernom Jadranu, južno od Rijeke.
Novi!!: Riječki zaljev i Bakarski zaljev · Vidi više »
Cres
Cres je najveći (405,78 km²), a poslije Hvara i najdulji hrvatski otok.
Novi!!: Riječki zaljev i Cres · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Riječki zaljev i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko primorje
Senju Karlobag Hrvatsko primorje je naziv za povijesno područje od istočnih granica Corpusa Separatuma, odnosno od Rječine, do južno od Karlobaga, odnosno do naselja Tribanj-Krušćica (zaselak Mandalina) gdje počinje Dalmacija, za razliku od pojma hrvatsko primorje koji obuhvaća čitavo primorje Republike Hrvatske od Savudrije do rta Oštra.
Novi!!: Riječki zaljev i Hrvatsko primorje · Vidi više »
Ičići
Ičići su naselje smješteno na sjevernom Jadranu, u Kvarnerskom zaljevu oko 5 km od Opatije odnosno 15 km od Rijeke.
Novi!!: Riječki zaljev i Ičići · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Riječki zaljev i Istra · Vidi više »
Kraljevica
Kraljevica je grad u zapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Riječki zaljev i Kraljevica · Vidi više »
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Novi!!: Riječki zaljev i Krk · Vidi više »
Kvarnerić
Karta Kvarnera s označenim Kvarnerićem. Srednja vrata prema Kvarneriću. Kvarnerić je morsko područje u Jadranskom moru, dio Kvarnerskog zaljeva.
Novi!!: Riječki zaljev i Kvarnerić · Vidi više »
Kvarnerski zaljev
Karta Kvarnera. Srednja vrata prema Kvarneriću Riječkom zaljevu. Kanal Krušija između Cresa i Plavnika. Kvarnerski zaljev (talijanski: Golfo del Quarnero) je zaljev u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja.
Novi!!: Riječki zaljev i Kvarnerski zaljev · Vidi više »
Lovran
Lovran je općina u Primorsko-goranskoj županiji na istočnoj obali poluotoka Istre u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Riječki zaljev i Lovran · Vidi više »
Mala vrata
Krčkog mosta na Mala vrata i Vinodolski kanal. Mala vrata ili Tihi kanal, su morski kanal u Jadranskom moru.
Novi!!: Riječki zaljev i Mala vrata · Vidi više »
Malinska
Malinska je naselje na otoku Krku u Hrvatskoj, i sjedište općine Malinske – Dubašnice.
Novi!!: Riječki zaljev i Malinska · Vidi više »
Medveja
Medveja je primorsko naselje u Hrvatskoj u općini Lovranu.
Novi!!: Riječki zaljev i Medveja · Vidi više »
Mošćenička Draga
Mošćenička Draga Umjetnička instalacija "Potezi i rezovi" Mošćenička Draga je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Riječki zaljev i Mošćenička Draga · Vidi više »
Njivice
Njivice su mjesto na otoku Krku, u Primorsko-goranskoj županiji, administrativno spadaju po Omišalj.
Novi!!: Riječki zaljev i Njivice · Vidi više »
Omišalj
Omišalj je općina u zapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Riječki zaljev i Omišalj · Vidi više »
Opatija
Djevojka s galebom Opatija (tal. Abbazia) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, na potezu od Rijeke prema Istri.
Novi!!: Riječki zaljev i Opatija · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Riječki zaljev i Rijeka · Vidi više »
Učka
Učka je najviša planina istarskog poluotoka u zapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Riječki zaljev i Učka · Vidi više »
Volosko
Volosko Volosko je manje ribarsko i turističko mjesto na Kvarneru, udaljeno oko 2 kilometra sjeverno od središta Opatije.
Novi!!: Riječki zaljev i Volosko · Vidi više »
