Brže od pregledniku!
18 odnosi: Bojna za specijalna djelovanja, Brod, Drava, Dunav, Erdut, Flotila Hrvatske ratne mornarice, Hrvatska, Hrvatska kopnena vojska, Hrvatska ratna mornarica, Osijek, PB-91 Šokadija, Sisak, Zapovjedništvo za obuku i doktrinu HKoV, Zbor narodne garde, 1991., 2003., 2007., 6. lipnja.
Bojna za specijalna djelovanja
Bojna za specijalna djelovanja (kratica BSD) je bila elitna postrojba oružanih snaga Republike Hrvatske u sastavu pristožernih postrojbi Glavnog stožera Oružanih snaga.
Novi!!: Riječna bojna i Bojna za specijalna djelovanja · Vidi više »
Brod
Ruska fregata ''Pallada'' Brod je plovno sredstvo sposobno za kretanje po moru, rijekama i jezerima koje služi najčešće za prijevoz robe i putnika.
Novi!!: Riječna bojna i Brod · Vidi više »
Drava
Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.
Novi!!: Riječna bojna i Drava · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Riječna bojna i Dunav · Vidi više »
Erdut
Karta općine Erdut Erdut (srp. ćir. Ердут; mađ. Erdőd; njem. Erdung), je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Riječna bojna i Erdut · Vidi više »
Flotila Hrvatske ratne mornarice
Flotila Hrvatske ratne mornarice ustrojstvena je cjelina Hrvatske ratne mornarice, a nastala je iz nekadašnje Flote, koja je od 1.
Novi!!: Riječna bojna i Flotila Hrvatske ratne mornarice · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Riječna bojna i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska kopnena vojska
Hrvatska kopnena vojska (kratica HKoV) najbrojnija je grana Oružanih snaga Republike Hrvatske, čija je uloga i namjena promicanje i zaštita vitalnih nacionalnih interesa Republike Hrvatske, obrana suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti države.
Novi!!: Riječna bojna i Hrvatska kopnena vojska · Vidi više »
Hrvatska ratna mornarica
Hrvatska ratna mornarica (kratica HRM) grana je Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Novi!!: Riječna bojna i Hrvatska ratna mornarica · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Riječna bojna i Osijek · Vidi više »
PB-91 Šokadija
PB-91 Šokadija (ex-Slavonac) riječni je ophodni brod Hrvatske ratne mornarice.
Novi!!: Riječna bojna i PB-91 Šokadija · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: Riječna bojna i Sisak · Vidi više »
Zapovjedništvo za obuku i doktrinu HKoV
Zapovjedništvo za obuku i doktrinu HKoV-a "Fran Krsto Frankopan" (ZOD) ustrojbena je cjelina Hrvatske kopnene vojske.
Novi!!: Riječna bojna i Zapovjedništvo za obuku i doktrinu HKoV · Vidi više »
Zbor narodne garde
Zastava Zbora narodne garde Zbor narodne garde bila je hrvatska vojna formacija pod zapovjedništvom hrvatskog ministarstva obrane koja je djelovala između svibnja i listopada 1991.
Novi!!: Riječna bojna i Zbor narodne garde · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Riječna bojna i 1991. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Riječna bojna i 2003. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Riječna bojna i 2007. · Vidi više »
6. lipnja
6.
Novi!!: Riječna bojna i 6. lipnja · Vidi više »
