28 odnosi: Akra, Akvitanija, Austrija, Dinastija Anjou-Plantagenet, Engleska, Francuska, Grofovija Maine, Grofovija Nantes, Henrik II., kralj Engleske, Henrik Mladi, Ivan bez Zemlje, Limoges, Limousin, Oxford, Popis engleskih i britanskih vladara, Saladin, Treći križarski rat, Vojvodstvo Normandija, 1157., 1189., 1191., 1192., 1194., 1199., 3. rujna, 6. srpnja, 6. travnja, 8. rujna.
Akra
Akra (hebrejski: עַכּוֹ, Akko; arapski: عكّا, ʻAkkā) je grad na zapadu sjeverno izraelske pokrajine Galileje, na obali Sredozemnog mora, u zaljevu Haifa.
Novi!!: Rikard I. Lavljeg Srca i Akra · Vidi više »
Akvitanija
* Akvitanija (francuska regija 1982. – 2015.).
Novi!!: Rikard I. Lavljeg Srca i Akvitanija · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Rikard I. Lavljeg Srca i Austrija · Vidi više »
Dinastija Anjou-Plantagenet
Anjou-Plantagenet (ili samo Plantagenet) je ogranak starije francuske dinastije Anžuvinaca (Anjou) koja je u Engleskoj vladala od 1154. do 1485. godine.
Novi!!: Rikard I. Lavljeg Srca i Dinastija Anjou-Plantagenet · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Rikard I. Lavljeg Srca i Engleska · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Rikard I. Lavljeg Srca i Francuska · Vidi više »
Grofovija Maine
Položaj grofovije Mainea u Francuskoj 15. stoljeća. Maine je u gornjem lijevom dijelu zemljovida, istočno od poluotoka Bretanje. Grofovija Maine je bila feudalni posjed u Francuskoj.
Novi!!: Rikard I. Lavljeg Srca i Grofovija Maine · Vidi više »
Grofovija Nantes
Grofovija Nantes je za vladare izvorno imala franačke vladare Nantesa pod Karolinzima.
Novi!!: Rikard I. Lavljeg Srca i Grofovija Nantes · Vidi više »
Henrik II., kralj Engleske
Henrik II. (Le Mans, 5. ožujka 1133. – Chinon, 6. srpnja 1189.) bio je engleski kralj.
Novi!!: Rikard I. Lavljeg Srca i Henrik II., kralj Engleske · Vidi više »
Henrik Mladi
Henrik Mladi (Henrik Mladi Kralj) (28. veljače 1155. – 11. lipnja 1183.) je bio drugi sin engleskog kralja Henrika II. i Eleonore Akvitanske.
Novi!!: Rikard I. Lavljeg Srca i Henrik Mladi · Vidi više »
Ivan bez Zemlje
Ivan I. "bez Zemlje" (1166. – 1216.) bio je engleski kralj.
Novi!!: Rikard I. Lavljeg Srca i Ivan bez Zemlje · Vidi više »
Limoges
Limoges je grad u Francuskoj.
Novi!!: Rikard I. Lavljeg Srca i Limoges · Vidi više »
Limousin
Limousin (oks. Lemosin) je bivša (1982. – 2015.) francuska regija, u središtu Francuske.
Novi!!: Rikard I. Lavljeg Srca i Limousin · Vidi više »
Oxford
Oxford je grad i sjedište lokalne uprave grofovije Oxfordshire, Engleska, s 134.248 stanovnika prema popisu iz 2001. godine.
Novi!!: Rikard I. Lavljeg Srca i Oxford · Vidi više »
Popis engleskih i britanskih vladara
Bez opisa.
Novi!!: Rikard I. Lavljeg Srca i Popis engleskih i britanskih vladara · Vidi više »
Saladin
Saladin Saladin (arapski: صلاح الدين الأيوبي, Salah-ad-Din.
Novi!!: Rikard I. Lavljeg Srca i Saladin · Vidi više »
Treći križarski rat
Treći križarski rat, poznat i kao Kraljevski križarski rat (1189. – 1192.), pokušaj vladara zapadne Europe pod vodstvom engleskog kralja Rikarda Lavljeg Srca, francuskog kralja Filipa II. Augusta i njemačkog cara Fridrika Barbarosse da oslobode Jeruzalem koji je pao pod Saladinovu vlast 1187. i povrate izgubljene kršćanske teritorije u Svetoj zemlji.
Novi!!: Rikard I. Lavljeg Srca i Treći križarski rat · Vidi više »
Vojvodstvo Normandija
Vojvodstvo Normandija Vojvodstvo Normandija je bila državna tvorevina na sjeveru Francuske.
Novi!!: Rikard I. Lavljeg Srca i Vojvodstvo Normandija · Vidi više »
1157.
Bez opisa.
Novi!!: Rikard I. Lavljeg Srca i 1157. · Vidi više »
1189.
Bez opisa.
Novi!!: Rikard I. Lavljeg Srca i 1189. · Vidi više »
1191.
Bez opisa.
Novi!!: Rikard I. Lavljeg Srca i 1191. · Vidi više »
1192.
Bez opisa.
Novi!!: Rikard I. Lavljeg Srca i 1192. · Vidi više »
1194.
Bez opisa.
Novi!!: Rikard I. Lavljeg Srca i 1194. · Vidi više »
1199.
Bez opisa.
Novi!!: Rikard I. Lavljeg Srca i 1199. · Vidi više »
3. rujna
3.
Novi!!: Rikard I. Lavljeg Srca i 3. rujna · Vidi više »
6. srpnja
6.
Novi!!: Rikard I. Lavljeg Srca i 6. srpnja · Vidi više »
6. travnja
6.
Novi!!: Rikard I. Lavljeg Srca i 6. travnja · Vidi više »
8. rujna
8.
Novi!!: Rikard I. Lavljeg Srca i 8. rujna · Vidi više »