Brže od pregledniku!
13 odnosi: Dominikanci, Družba Isusova, Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Franjevci, Hrvatska, Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda, Kapucini, Karmelićani, Katolička Crkva, Konventualci, Red svetog Pavla prvog pustinjaka, Redovnik, Salezijanci.
Dominikanci
Sveti Dominik - osnivač Dominikanskog reda Red propovjednika (lat. Ordo Praedicatorum ili OP) je redovnička zajednica čiji članovi se nazivaju Dominikanci.
Novi!!: Rimokatoličke redovničke provincije u Hrvatskoj i Dominikanci · Vidi više »
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Novi!!: Rimokatoličke redovničke provincije u Hrvatskoj i Družba Isusova · Vidi više »
Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
Makarskoj Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja je pokrajina franjevačkoga reda u Hrvatskoj, na području Dalmacije i Dalmatinske zagore, sa sjedištem u Splitu.
Novi!!: Rimokatoličke redovničke provincije u Hrvatskoj i Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Rimokatoličke redovničke provincije u Hrvatskoj i Franjevci · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Rimokatoličke redovničke provincije u Hrvatskoj i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda
Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda Hrvatska franjevačka provincija sv.
Novi!!: Rimokatoličke redovničke provincije u Hrvatskoj i Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda · Vidi više »
Kapucini
Kapucinskoj crkvi u Rijeci Kapucini su rimokatolički crkveni red.
Novi!!: Rimokatoličke redovničke provincije u Hrvatskoj i Kapucini · Vidi više »
Karmelićani
Red braće Blažene Djevice Marije od gore Karmela (karmelićani) (lat. Ordo Fratrum Beatae Mariae Virginis de Monte Carmelo (OCarm) rimokatolički je crkveni red osnovan u 12. stoljeću. U 15. stoljeću utemeljena je ženska grana, a nakon obnove Terezije Avilske i Ivana od Križa u 16. stoljeću odvojila se grana bosonogih karmelićana i klauzurnih '''bosonogih karmelićanki''' (Ordo Fratrum Carmelitarum Discalceatorum Beatae Mariae Virginis de Monte Carmelo (OCD)). Krajem 19. stoljeća Marija Terezija od sv. Josipa utemeljila je karmelićanke Božanskog Srca Isusova (Carmel Divino Core Jesu (DCJ)). Karmelićani se odlikuju velikim štovanjem Blažene Djevice Marije pod čijom zaštitom žive i djeluju od osnutka.
Novi!!: Rimokatoličke redovničke provincije u Hrvatskoj i Karmelićani · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Rimokatoličke redovničke provincije u Hrvatskoj i Katolička Crkva · Vidi više »
Konventualci
Franjevci konventualci (lat. Ordo Fratrum Minorum Conventualium, akronim OFMConv; hrv. Red manje braće konventualaca; minoriti), rimokatolički crkveni red, ogranak franjevačkog prvoga reda.
Novi!!: Rimokatoličke redovničke provincije u Hrvatskoj i Konventualci · Vidi više »
Red svetog Pavla prvog pustinjaka
Red svetoga Pavla Prvoga Pustinjaka (lat. Ordo Fratrum Sancti Pauli Primi Eremitae, OSPPE) je katolički crkveni red koji je utemeljio Euzebije Ostrogonski po uzoru na život sv.
Novi!!: Rimokatoličke redovničke provincije u Hrvatskoj i Red svetog Pavla prvog pustinjaka · Vidi više »
Redovnik
Redovnik ili redovnica je osoba koja prakticira religijski asketizam, tj.
Novi!!: Rimokatoličke redovničke provincije u Hrvatskoj i Redovnik · Vidi više »
Salezijanci
Salezijanci ili Družba sv.
Novi!!: Rimokatoličke redovničke provincije u Hrvatskoj i Salezijanci · Vidi više »
