Brže od pregledniku!
30 odnosi: Alpe, Antički Rim, Arles, Atlantski ocean, August, Belgija, Dioklecijan, Europa, Francuska, Galski ratovi, Germani, Iberi, Kartaga, Kelti, Kositar, Liguri, Marseille, Nica, Njemačka, Pad, Pireneji, Rajna, Rhône, Rimska provincija, Rimska Republika, Sijagrije, Sredozemno more, Stara Grčka, Trier, Zapadno Rimsko Carstvo.
Alpe
Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; fur. Alps; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km i širok oko 150 km.
Novi!!: Galija (rimska provincija) i Alpe · Vidi više »
Antički Rim
Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.
Novi!!: Galija (rimska provincija) i Antički Rim · Vidi više »
Arles
Arles (Arle na okcitanškom) je grad na jugu Francuske, u pokrajini Bouches-du-Rhône, u bivšoj provinciji Provansi.
Novi!!: Galija (rimska provincija) i Arles · Vidi više »
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Novi!!: Galija (rimska provincija) i Atlantski ocean · Vidi više »
August
August, lat. IMP·CAESAR·DIVI·F·AVGVSTVS, (Rim, 23. rujna 63. pr. Kr. – Nola kod Napulja, 19. kolovoza 14.), punim imenom Gaj Julije Cezar Oktavijan (lat. Gaius Julius Caesar Octavianus), pranećak Julija Cezara (unuk Cezarove sestre Julije), bio je trijumvir u drugom trijumviratu, a kasnije i prvi rimski car.
Novi!!: Galija (rimska provincija) i August · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Galija (rimska provincija) i Belgija · Vidi više »
Dioklecijan
Dioklecijan, (lat. Gaius Aurelius Valerius Diocletianus; Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan), (Salona, 22. prosinca 245. - palača kraj Salone, 3. prosinca 316.) bio je rimski car (284. – 305.).
Novi!!: Galija (rimska provincija) i Dioklecijan · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Galija (rimska provincija) i Europa · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Galija (rimska provincija) i Francuska · Vidi više »
Galski ratovi
Pod pojmom Galski rat podrazumijeva se vojni pohod koji je poduzeo rimski vojskovođa Gaj Julije Cezar (Gaius Iulius Caesar) protiv "slobodne Galije" u vremenu od 58.
Novi!!: Galija (rimska provincija) i Galski ratovi · Vidi više »
Germani
Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).
Novi!!: Galija (rimska provincija) i Germani · Vidi više »
Iberi
La Dama de Elche Jedan od najljepših sačuvanih primjeraka iberske kulture Iberi su skupina naroda koja se naseljavaju na jug i istok Pirinejskog poluotoka i na jug Francuske, prije dolaska indoeuropskih naroda, te koji unatoč svojoj raznolikosti iskazuju zajedničke osobine.
Novi!!: Galija (rimska provincija) i Iberi · Vidi više »
Kartaga
Kartaga (fenički: Qart-Hadašt.
Novi!!: Galija (rimska provincija) i Kartaga · Vidi više »
Kelti
Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.
Novi!!: Galija (rimska provincija) i Kelti · Vidi više »
Kositar
Kositar (od grč. naziva za mineral kasiterit; kassiteros) je srebrnobijela, veoma sjajna, elastična i mekana (tako reći plastična) kovina, niska tališta i visoka vrelišta.
Novi!!: Galija (rimska provincija) i Kositar · Vidi više »
Liguri
Liguri (grč.:; lat.: Ligures, jednina Ligus ili Ligur) jesu antički narod koji je dao svoje ime talijanskoj pokrajini Liguriji koja se nekoć protezala od sjeverne Italije do južne Galije.
Novi!!: Galija (rimska provincija) i Liguri · Vidi više »
Marseille
Marseille (oks. Marselha) je po veličini drugi grad u Francuskoj, a njegov je karakter određen povoljnim položajem luke u Lionskom zaljevu, na Sredozemlju.
Novi!!: Galija (rimska provincija) i Marseille · Vidi više »
Nica
Nica (fr. Nice, okc. Niça) je lučki grad, smješten nedaleko od talijanske granice, između Cannesa i Monaka.
Novi!!: Galija (rimska provincija) i Nica · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Galija (rimska provincija) i Njemačka · Vidi više »
Pad
Rijeka Pad (latinski: Padus, talijanski: Po) rijeka je na sjeveru Italije.
Novi!!: Galija (rimska provincija) i Pad · Vidi više »
Pireneji
Topografska karta Pireneja Pireneji (lat. Pyrenaei Montes, fra. Pyrenees, špa. Pirineos, katalonski Pirineus, okcitanski Pirenèus, aragonski Perinés, baskijski Pirinioak ili Auñamendiak) su planinski lanac na jugozapadu Europe.
Novi!!: Galija (rimska provincija) i Pireneji · Vidi više »
Rajna
Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe.
Novi!!: Galija (rimska provincija) i Rajna · Vidi više »
Rhône
Rhône je 813 km duga rijeka koja protječe kroz Švicarsku i jugoistočnu Francusku i ulijeva se u Sredozemno more deltom Camargue zapadno od Marseillea.
Novi!!: Galija (rimska provincija) i Rhône · Vidi više »
Rimska provincija
Hadriana (117-38) s prikazom tadašnjih '''provincija''' Provincija (latinski: provincia), u vrijeme antičkog Rima, bila je osnovna i najveća upravna jedinica izvan Italije.
Novi!!: Galija (rimska provincija) i Rimska provincija · Vidi više »
Rimska Republika
Rimska Republika označava razdoblje državnog uređenja rimske države u vremenu između rimskog kraljevstva (509. pr. Kr.) i uspostave rimskog carstva 16. siječnja 27. pr. Kr., dodjelom Oktavijanu titule augustus.
Novi!!: Galija (rimska provincija) i Rimska Republika · Vidi više »
Sijagrije
Sijagrijeva državina. Sijagrije (lat. Syagrius) (430. – 486. ili 487.) je bio zadnji rimski dužnosnik u Galiji.
Novi!!: Galija (rimska provincija) i Sijagrije · Vidi više »
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Novi!!: Galija (rimska provincija) i Sredozemno more · Vidi više »
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Novi!!: Galija (rimska provincija) i Stara Grčka · Vidi više »
Trier
Trier je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Porajnju i Falačkoj.
Novi!!: Galija (rimska provincija) i Trier · Vidi više »
Zapadno Rimsko Carstvo
Zapadno Rimsko Carstvo (naziv je novijeg podrijetla; prema ondašnjem stajalištu, postojalo je samo jedno carstvo s dva vladara) nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395. godine kada je rimski car Teodozije I. Veliki podijelio carstvo svojim sinovima, tako da je zapadni dio dobio Honorije, a istočni Arkadije.
Novi!!: Galija (rimska provincija) i Zapadno Rimsko Carstvo · Vidi više »
