Brže od pregledniku!
64 odnosi: Aljaska, Antarktika, Arktički ocean, Atlantski ocean, Australija, Østfold, Barentsovo more, Beaufortovo more, Belgija, Cepelin, Dornier Do J, Država, Eskimi, Fašizam, Fram, Fridtjof Nansen, Geofizika, Grenland, Hobart, Kina, Madeira, Magnet, Medicina, Mjesec, More, Muzej, NASA, Norveška, Oslo, Perajari, Podmornica, Polarni medvjed, Polovi južne polutke, Polovi sjeverne polutke, Poluotok, Prvi svjetski rat, Ramena kost, Robert Edwin Peary, Robot, Robovlasništvo, Sibir, Sjeverozapadni prolaz, Skorbut, Srednja Amerika, Tihi ocean, Ugljikov (II) oksid, Umberto Nobile, Viktorijin otok, Zrakoplov, 12. svibnja, ..., 14. prosinca, 14. siječnja, 16. kolovoza, 16. srpnja, 18. lipnja, 1872., 1888., 1897., 1910., 1911., 1912., 1928., 20. listopada, 8. studenoga. Proširite indeks (14 više) »
Aljaska
Aljaska je 49.
Novi!!: Roald Amundsen i Aljaska · Vidi više »
Antarktika
Pogled na Antarktiku iz satelita, napravljen od raznih satelitskih ulomaka Antarktika (od grčkog Ανταρκτικως, suprotno od Arktik) je kontinent koji okružuje južni pol Zemlje.
Novi!!: Roald Amundsen i Antarktika · Vidi više »
Arktički ocean
Arktički ocean Arktički ocean, dubine do 5449 m naziva se još i Sjeverno polarno more, Arktik ali i Arktičko sredozemno more.
Novi!!: Roald Amundsen i Arktički ocean · Vidi više »
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Novi!!: Roald Amundsen i Atlantski ocean · Vidi više »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: Roald Amundsen i Australija · Vidi više »
Østfold
Østfold je okrug u Norveškoj u zemljopisnoj regiji Østlandet (Istočna Norveška).
Novi!!: Roald Amundsen i Østfold · Vidi više »
Barentsovo more
Barentsovo more (nor.: Barentshavet, rus.: Баренцево море – latinično: Barencevo more) rubno je more Arktičkoga oceana, smješteno uz sjeverne obale Norveške i Rusije i podijeljeno između norveških i ruskih teritorijalnih voda.
Novi!!: Roald Amundsen i Barentsovo more · Vidi više »
Beaufortovo more
Područje Beaufortova mora Beaufortovo more je dio Arktičkog oceana smješten sjeverno od Sjeverozapadnih teritorija, Yukona i Aljaske i zapadno od Kanadskih arktičkih otoka.
Novi!!: Roald Amundsen i Beaufortovo more · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Roald Amundsen i Belgija · Vidi više »
Cepelin
Graf Zeppelin LZ 127 Cepelin (zračni brod, dirižabl) je zrakoplov duguljastog oblika punjen plinom lakšim od zraka, koji se od 1900. do 1940. godine koristio za prijevoz putnika kao i u vojne svrhe.
Novi!!: Roald Amundsen i Cepelin · Vidi više »
Dornier Do J
Roald Amundsenov Dornier ''Do J'' '''N-25''' kod Svalbards neposredno prije uzlijetanja 21. svibnja 1925. Putnička kabina u nosu aviona Dornier Plus Ultra Dornier Do J bio je dvomotorni njemački leteći brod 1920-ih dizajniran u aviotvrtki Dornier Flugzeugwerke.
Novi!!: Roald Amundsen i Dornier Do J · Vidi više »
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Novi!!: Roald Amundsen i Država · Vidi više »
Eskimi
Nunivak Inuit u kajaku Iglu Eskimi (sebe nazivaju Inuit; u singularu Inuk) su polarni narod altajskog (mongoloidnog) tipa naseljen na istoku od Grenlanda, Zaljeva sv. Lovrijenca pa obalom i priobaljem sjeverne Amerike sve do susjedne sjeveroistočne obale Sibira, (Yuit Eskimi s Čukotskog poluotoka. Eskimi, stanovnici nepreglednih snježnih prostranstava, po svojoj se domovini kreću na psećim zapregama, a na manje udaljenosti, tijekom zime, služe se krpljama. Čamcima kao što su kajak i umiak kreću se morem. Odjeća i obuća im je topla i krznena. Tipični simboli kulture Eskima nadalje su snježne naočale, s veoma uskim prorezima za oči, a namjena im je da zaštite oči od snježnog sljepila, do kojega dolazi zbog odbljeska sunčevih (UV) zraka o zaleđenu snježnu koru snijega. Posljedica je prženja mrežne rožnice i snježno sljepilo. Eskimi su miroljubiv narod, u svome jeziku nisu imali izraza za riječ 'rat', kao ni njihovi južniji susjedi Indijanci za riječ 'laž'. Ove značajne karakteristike zapadnjačke kulture donijeli su im tek bijele pridošlice. Danas Eskimi broje 17.000 u Kanadi, 1.500 u Sibiru, 45.000 na Grenlandu i 28,000 na Aleutima i Aljaski. Ukupno ih je više 90.000 južno od arktičkog kruga.
Novi!!: Roald Amundsen i Eskimi · Vidi više »
Fašizam
Fašizam (od tal. fascio - „svežanj“) oblik je radikalnog autoritarnog nacionalizma koji je nastao u ranom 20.
Novi!!: Roald Amundsen i Fašizam · Vidi više »
Fram
''Fram'' na Amundsenovoj ekspediciji. Fram je brod koji je plovio najsjevernije i najjužnije nego ikad neki drugi brod.
Novi!!: Roald Amundsen i Fram · Vidi više »
Fridtjof Nansen
Fridtjof Nansen (Store-Froen kod Osla, 10. listopada 1861. – Lysaker, 13. svibnja 1930.), norveški istraživač, zoolog i diplomat.
Novi!!: Roald Amundsen i Fridtjof Nansen · Vidi više »
Geofizika
date.
Novi!!: Roald Amundsen i Geofizika · Vidi više »
Grenland
Grenland (grenlandski: Kalaallit Nunaat, danski: Grønland) je autonomni teritorij Danske.
Novi!!: Roald Amundsen i Grenland · Vidi više »
Hobart
Hobart je grad u Australiji na otoku Tasmaniji.
Novi!!: Roald Amundsen i Hobart · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Roald Amundsen i Kina · Vidi više »
Madeira
Madeira (portugalski: drvo) može značiti.
Novi!!: Roald Amundsen i Madeira · Vidi više »
Magnet
sjevernog i južnog magnetskog pola. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Djelovanje magneta. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Prelomimo li magnetiziranu iglu na polovinu, vidjet ćemo da će svaka polovina biti potpuni magnet. Dijamagnetička svojstva zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. paramagnetska svojstva. Meissnerovog učinka. feromagnet u obliku potkove. željezne jezgre. Jakost magnetskog polja ''H'' je sukladna s jačinom električne struje ''i''. Feriti su izrazitih magnetskih svojstava. Magnet (lat. magnes, genitiv magnetis magnet, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
Novi!!: Roald Amundsen i Magnet · Vidi više »
Medicina
Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.
Novi!!: Roald Amundsen i Medicina · Vidi više »
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Novi!!: Roald Amundsen i Mjesec · Vidi više »
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Novi!!: Roald Amundsen i More · Vidi više »
Muzej
Muzej Louvre u Parizu je jedan od najvećih na svijetu i sigurno jedan od najpoznatijih muzeja. Muzej (od starogrčkog. μουσείο, musío - sjedište Muza) je naziv za ustanovu i zgradu, u kojoj se čuvaju, proučavaju i izlažu - kronološki ili tematski - zbirke starina i umjetnina, te prirodoslovnih, tehničkih i sl.
Novi!!: Roald Amundsen i Muzej · Vidi više »
NASA
Svemirski centar John F. Kennedy. 50 godina NASA-e. NASA (akronim od engl. National Aeronautics and Space Administration) je državna civilna uprava SAD-a za zrakoplovna i svemirska istraživanja i razvoj, sa sjedištem u Washingtonu.
Novi!!: Roald Amundsen i NASA · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Roald Amundsen i Norveška · Vidi više »
Oslo
Oslo je glavni grad Norveške, ima 1 019 513 stanovnika (2020.) i prostire se na površini od 426 km².
Novi!!: Roald Amundsen i Oslo · Vidi više »
Perajari
Perajari, ili kako ih zajedničkim imenom često nazivaju tuljani (Pinnipedia), su skupina zvijeri (Carnivora) koja je prešla na život u vodi.
Novi!!: Roald Amundsen i Perajari · Vidi više »
Podmornica
Američka atomska podmornica "Virginia SSN-774" Podmornica je brod sa sposobnošću upravljivog zaranjanja i izranjanja, te kretanja na površini vode i pod njom.
Novi!!: Roald Amundsen i Podmornica · Vidi više »
Polarni medvjed
Medvjedica s mladuncima Sjeverni medvjedi u zoološkom vrtu ''Hellabrunn'' u Münchenu Sjeverni, bijeli ili polarni medvjed (lat. Ursus maritimus) najveća je vrsta medvjeda uz smeđeg medvjeda (često zvanog grizli) i američkog crnog medvjeda.
Novi!!: Roald Amundsen i Polarni medvjed · Vidi više »
Polovi južne polutke
Područje Antarktike'''1'''. Zemljopisni Južni pol'''2'''. Magnetski Južni pol'''3'''. Geomagnetski Južni pol'''4'''. Južni pol nepristupačnosti Južni pol je najjužnija točka na Zemlji i ovisno o definiciji, nalazi se na ili u blizini Antarktike.
Novi!!: Roald Amundsen i Polovi južne polutke · Vidi više »
Polovi sjeverne polutke
'''1''': Zemljopisni Sjeverni pol; '''2''': Magnetski Sjeverni pol; '''3''': Geomagnetski Sjeverni pol; '''4''': Sjeverni pol nepristupačnosti Pod Sjevernim polom se u svakodnevnom jeziku podrazumijeva najsjevernija točka Zemlje, tj.
Novi!!: Roald Amundsen i Polovi sjeverne polutke · Vidi više »
Poluotok
hrvatskom Jadranu Poluotok je zemljopisni pojam, koji označava kontinentalnu površinu, koja je s tri strane okružena vodom.
Novi!!: Roald Amundsen i Poluotok · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Roald Amundsen i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Ramena kost
Dijelovi ramene kosti ili nadlaktična kost je duga kost koja seže od ramena do lakta.
Novi!!: Roald Amundsen i Ramena kost · Vidi više »
Robert Edwin Peary
'''Robert Edwin Peary''' Robert Edwin Peary (Cresson, Pennsylvania, 6. svibnja 1856. – Washington DC, 20. veljače 1920.), američki inženjer i polarni istraživač Prva osoba koja je stigla do sjevernog pola.
Novi!!: Roald Amundsen i Robert Edwin Peary · Vidi više »
Robot
Robot je uređaj za pomoć ljudima u svakodnevnom životu koji obavlja zadatke umjesto čovjeka.
Novi!!: Roald Amundsen i Robot · Vidi više »
Robovlasništvo
mini Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na prisilnom radu robova.
Novi!!: Roald Amundsen i Robovlasništvo · Vidi više »
Sibir
Bajkalskog jezera Sibir (ruski: Сиби́рь, ženski rod) je naziv za područje koje pokriva veći dio sjeverne Azije, tj.
Novi!!: Roald Amundsen i Sibir · Vidi više »
Sjeverozapadni prolaz
Sjeverozapadni prolaz Sjeverozapadni prolaz je morski put kroz Arktički ocean, uz sjevernu obalu Sjeverne Amerike kroz vodene puteve između otoka Kanadskog arktičkog otočja, koji povezuje Atlantski ocean i Tihi ocean.
Novi!!: Roald Amundsen i Sjeverozapadni prolaz · Vidi više »
Skorbut
Djevojčica koja ima simptome skorbuta na jeziku. Skorbut je opasna bolest koja nastaje zbog nedostatka vitamina C u prehrani.
Novi!!: Roald Amundsen i Skorbut · Vidi više »
Srednja Amerika
Zemljopisni položaj Srednje Amerike Srednja Amerika obuhvaća kopneni most između Sjeverne i Južne Amerike kao i Zapadnoindijske otoke, a zemljopisno i geološki do kopnene prevlake Tehuantepec pripada kontinentu Sjeverne Amerike.
Novi!!: Roald Amundsen i Srednja Amerika · Vidi više »
Tihi ocean
Tihi ocean Obala Tihog oceana u Vina del Maru, Čile. Tihi ocean (od latinskog Mare Pacificum, hrvatski Mirno more), najveća je morska površina na svijetu.
Novi!!: Roald Amundsen i Tihi ocean · Vidi više »
Ugljikov (II) oksid
Ugljikov(II) oksid (ugljikov monoksid) kemijski je spoj jednog atoma ugljika i jednog atoma kisika, formulom izraženo CO.
Novi!!: Roald Amundsen i Ugljikov (II) oksid · Vidi više »
Umberto Nobile
Umberto Nobile, (Lauro, 21. siječnja 1885. – Rim 30. lipnja 1978.), bio je talijanski inženjer, istraživač i pionir u letovima cepelinom.
Novi!!: Roald Amundsen i Umberto Nobile · Vidi više »
Viktorijin otok
Položaj otoka Victoria u odnosu na savezni teritorij Nunavut Viktorijin otok (eng. Victoria Island) je kanadski arktički otok smješten u saveznim teritorijima Sjeverozapadni teritoriji i Nunavut.
Novi!!: Roald Amundsen i Viktorijin otok · Vidi više »
Zrakoplov
Zrakoplov je svaka naprava koja se održava u atmosferi zbog reakcije zraka, osim reakcije zraka u odnosu na Zemljinu površinu (definicija prema Zakonu o zračnom prometu Republike Hrvatske).
Novi!!: Roald Amundsen i Zrakoplov · Vidi više »
12. svibnja
12.
Novi!!: Roald Amundsen i 12. svibnja · Vidi više »
14. prosinca
14.
Novi!!: Roald Amundsen i 14. prosinca · Vidi više »
14. siječnja
14.
Novi!!: Roald Amundsen i 14. siječnja · Vidi više »
16. kolovoza
16.
Novi!!: Roald Amundsen i 16. kolovoza · Vidi više »
16. srpnja
16.
Novi!!: Roald Amundsen i 16. srpnja · Vidi više »
18. lipnja
18.
Novi!!: Roald Amundsen i 18. lipnja · Vidi više »
1872.
Bez opisa.
Novi!!: Roald Amundsen i 1872. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: Roald Amundsen i 1888. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: Roald Amundsen i 1897. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Roald Amundsen i 1910. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Roald Amundsen i 1911. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Roald Amundsen i 1912. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Roald Amundsen i 1928. · Vidi više »
20. listopada
20.
Novi!!: Roald Amundsen i 20. listopada · Vidi više »
8. studenoga
8.
Novi!!: Roald Amundsen i 8. studenoga · Vidi više »
