Brže od pregledniku!
47 odnosi: Akademizam, Auguste Rodin, Beč, Branka Frangeš Hegedušić, Branka Hlevnjak, Grb Republike Hrvatske, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski državni arhiv, Hrvatsko slovo, Impresionizam, Joza Turkalj, Kiparstvo, Klanjec, Kralj Tomislav, Krsto Hegedušić, Mirogoj, Modernizam, Osijek, Pariz, Prag, Rudolf Valdec, Simbolizam, Srijemska Mitrovica, Varaždin, Zagreb, Zagrebački Glavni kolodvor, 12. siječnja, 1872., 1889., 1895., 1897., 1899., 19. stoljeće, 1900., 1902., 1904., 1906., 1907., 1908., 1912., 1927., 1936., 1940., 1947., 2. listopada, 20. stoljeće.
Akademizam
''Studenti slikaju "po modelu" u pariškoj akademiji (École)''. Fotografija s kraja 19. st. Alexandre Cabanel, '''Rođenje Venerino''', 1863., ulje na platnu, 130 x 225 cm, Muzej d'Orsay, Pariz. William-Adolphe Bouguereau, '''Rođenje Venerino''', 1879., 300 × 218 cm, Muzej d'Orsay, Pariz. Honoré Daumier, ''Ove godine opet Venere... uvijek Venere!''. Grafika br. 2 iz serije''Le Charivati'', 1864. Akademizam u likovnoj umjetnosti (slikarstvu, kiparstvu i arhitekturi) je naziv za korištenje ustaljenih školskih, tradicionalnih postupaka; tehničkih vještina bez istinskog nadahnuća.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i Akademizam · Vidi više »
Auguste Rodin
François-Auguste-René Rodin (čita se: fʁɑ̃ˈswa oˈgyst ʁəˈne ʁɔˈdɛ̃, fransoa ogist rene roden) (Pariz, 12. studenog 1840. – okolica Pariza, 17. studenog 1917.), francuski kipar.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i Auguste Rodin · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i Beč · Vidi više »
Branka Frangeš Hegedušić
Branka Frangeš Hegedušić, pseudonim Branka Kristijanović, (Zagreb, 15. lipnja 1906. – Zagreb, 6. prosinca 1985.) hrvatska slikarica, ilustratorica, crtačica knjiške opreme, grafička dizajnerica.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i Branka Frangeš Hegedušić · Vidi više »
Branka Hlevnjak
Branka Hlevnjak (Zagreb, 18. studenoga 1948.) hrvatska je povjesničarka umjetnosti, likovna kritičarka i novinarka.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i Branka Hlevnjak · Vidi više »
Grb Republike Hrvatske
Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb, koji se nalazi na hrvatskoj zastavi.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i Grb Republike Hrvatske · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatski državni arhiv
Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu Hrvatski državni arhiv (skraćeno HDA) je središnja arhivska ustanova nadležna za prikupljanje informacija o arhivskom gradivu u Hrvatskoj i svijetu.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i Hrvatski državni arhiv · Vidi više »
Hrvatsko slovo
Hrvatsko slovo bio je hrvatski tjednik za kulturu sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i Hrvatsko slovo · Vidi više »
Impresionizam
Impresionizam(francuski: impressionnisme, prema impression: „dojam”, „utisak” iz lat. impressio, Hrvatska enciklopedija LZMK, Pristupljeno 25. srpnja 2017.) je prije svega umjetnički pokret u slikarstvu (1867.–'86), a potom i u glazbi i književnosti, nastao krajem 19. stoljeća u težnji da se u umjetničko stvaralaštvo unesu osobna raspoloženja i dojmovi s obzirom na formu izlaganja i izražavanja.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i Impresionizam · Vidi više »
Joza Turkalj
Joza Turkalj (Irig, 16. studenoga 1890. – Zagreb, 24. lipnja 1943.) je bio hrvatski kipar.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i Joza Turkalj · Vidi više »
Kiparstvo
Venera iz Willendorfa Abu Simbel Kouros Nika sa Samotrake Kiparstvo, također skulptura (lat. sculpere.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i Kiparstvo · Vidi više »
Klanjec
Klanjec je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i Klanjec · Vidi više »
Kralj Tomislav
Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910. godine; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925. godine, a vladao je bar do 928. godine.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i Kralj Tomislav · Vidi više »
Krsto Hegedušić
Grob Krste Hegedušića na Mirogoju Krsto Hegedušić (Petrinja, 26. studenoga 1901. – Zagreb, 7. travnja 1975.), hrvatski slikar.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i Krsto Hegedušić · Vidi više »
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i Mirogoj · Vidi više »
Modernizam
Modernizam je dinamičan i relativan pojam koji se koristi da se označe suvremene pojave u književnosti, umjetnosti, odnosno ono što je novo, inovativno u odnosu na tradiciju.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i Modernizam · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i Osijek · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i Pariz · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i Prag · Vidi više »
Rudolf Valdec
Etnografskom muzeju u Zagrebu. Rudolf Valdec Rudolf Valdec (Krapina, 8. ožujka 1872. – Zagreb, 1. veljače 1929.Perić, Ivo: Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, Kronika važnijih zbivanja, Dom i svijet: Zagreb, 2006.,, str. 161.), hrvatski kipar.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i Rudolf Valdec · Vidi više »
Simbolizam
Simbolizam (francuski: symbolisme, Hrvatska enciklopedija LZMK, Pristupljeno 25. srpnja 2017.) je umjetnički pokret 19.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i Simbolizam · Vidi više »
Srijemska Mitrovica
Grb Srijemske Mitrovice Srijemska Mitrovica (srp. Сремска Митровица/Sremska Mitrovica, mađ. Szávaszentdemeter, njem. Syrmisch-Mitrowitz), grad u Vojvodini, u Srbiji, te sjedište istoimene općine.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i Srijemska Mitrovica · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i Varaždin · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i Zagreb · Vidi više »
Zagrebački Glavni kolodvor
Pogled iz zraka na kolodvor Peroni na Glavnom kolodvoru Zagrebački Glavni kolodvor (službeno: Zagreb Glavni kolodvor) najveći je željeznički kolodvor u Hrvatskoj.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i Zagrebački Glavni kolodvor · Vidi više »
12. siječnja
12.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i 12. siječnja · Vidi više »
1872.
Bez opisa.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i 1872. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i 1889. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i 1895. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i 1897. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i 1899. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i 19. stoljeće · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i 1900. · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i 1902. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i 1904. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i 1906. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i 1907. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i 1908. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i 1912. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i 1927. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i 1936. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i 1940. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i 1947. · Vidi više »
2. listopada
2.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i 2. listopada · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Robert Frangeš Mihanović i 20. stoljeće · Vidi više »
