Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Robert Kolar

Indeks Robert Kolar

Robert Kolar (Rijeka, 16. listopada 1969.), hrvatski je operni pjevač, bariton.

64 odnosi: Alfi Kabiljo, Antonio Salieri, Bariton (glas), Boris Papandopulo, Bruno Bjelinski, Carl Orff, Dušan Prašelj, Dubrovačke ljetne igre, Dubrovački simfonijski orkestar, Dunja Vejzović, Europska unija, Frano Parać, Franz Schubert, Gabriel Fauré, Gaetano Donizetti, Giacomo Puccini, Gioachino Rossini, Giuseppe Verdi, Henry Purcell, Histria festival, Hrvatska, Hrvatski barokni ansambl, Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci, Hrvatsko narodno kazalište Split, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Italija, Ivan Repušić, Ivan Zajc, Ivo Lipanović, Jakov Gotovac, Johann Sebastian Bach, Johann Strauss, Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, Kristina Kolar, Milano, Mladen Tarbuk, Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu, Nikša Bareza, Opera, Pavle Dešpalj, Petar Iljič Čajkovski, Pietro Mascagni, Pjevanje, Riječka filharmonija, Riječki komorni orkestar, Riječki oratorijski zbor "Ivan Matetić Ronjgov", Rijeka, Saša Britvić, Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije, Varaždinske barokne večeri, ..., Vjekoslav Šutej, Vladimir Kranjčević, Wolfgang Amadeus Mozart, Zagrebačka filharmonija, Zagrebačko gradsko kazalište Komedija, Zbor Hrvatske radiotelevizije, Zoran Juranić, 16. listopada, 1969., 1992., 1993., 1996., 1997., 2012.. Proširite indeks (14 više) »

Alfi Kabiljo

Alfi Kabiljo (Zagreb, 22. prosinca 1935.) je hrvatski skladatelj, dirigent, aranžer i producent.

Novi!!: Robert Kolar i Alfi Kabiljo · Vidi više »

Antonio Salieri

Antonio Salieri (Legnago, 18. kolovoza 1750. – Beč, 7. svibnja 1825.), talijanski skladatelj klasične, operne i sakralne glazbe te dirigent.

Novi!!: Robert Kolar i Antonio Salieri · Vidi više »

Bariton (glas)

Bariton je tip muškog glasa koji se nalazi između basa i tenora.

Novi!!: Robert Kolar i Bariton (glas) · Vidi više »

Boris Papandopulo

Boris Papandopulo (Bad Honnef, 25. veljače 1906. – Zagreb, 16. listopada 1991.), bio je hrvatski skladatelj i dirigent; sin operne pjevačice Maje Strozzi-Pečić i oca ruskog plemenitaša Konstantina Papandopula.

Novi!!: Robert Kolar i Boris Papandopulo · Vidi više »

Bruno Bjelinski

Bruno Bjelinski (Trst, 1. studenog, 1909. – Silba, 3. rujna, 1992.), jedan od najznačajnih hrvatskih skladatelja 20.

Novi!!: Robert Kolar i Bruno Bjelinski · Vidi više »

Carl Orff

Carl Orff (München, 10. srpnja 1895. – München, 29. ožujka 1982.), bio je njemački skladatelj, najpoznatiji po popularnoj scenskoj kantati Carmina Burana (1937.).http://www.orff.de/index.php?id.

Novi!!: Robert Kolar i Carl Orff · Vidi više »

Dušan Prašelj

Dušan Prašelj Dušan Prašelj (Sušak, 19. prosinca 1931. - 4. rujna 2019.), hrvatski dirigent, skladatelj, zborovođa, melograf, kulturni djelatnik.

Novi!!: Robert Kolar i Dušan Prašelj · Vidi više »

Dubrovačke ljetne igre

Novela od Stanca u izdanju Male biblioteke Dubrovačkih ljetnih igara Dubrovačke ljetne igre su festival utemeljen 1950. godine.

Novi!!: Robert Kolar i Dubrovačke ljetne igre · Vidi više »

Dubrovački simfonijski orkestar

Dubrovački simfonijski orkestar je profesionalni glazbeni orkestar grada Dubrovnika i glavni je nositelj glazbenih zbivanja u Dubrovniku.

Novi!!: Robert Kolar i Dubrovački simfonijski orkestar · Vidi više »

Dunja Vejzović

Dunja Vejzović (Zagreb, 20. listopada 1943. -) hrvatska je operna pjevačica i glazbena pedagoginja velikoga međunarodnoga ugleda.

Novi!!: Robert Kolar i Dunja Vejzović · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Novi!!: Robert Kolar i Europska unija · Vidi više »

Frano Parać

Frano Parać (Split, 11. svibnja 1948.), hrvatski skladatelj, glazbeni pedagog i akademik, sin poznatoga splitskoga skladatelja i zborovođe Ive Paraća.

Novi!!: Robert Kolar i Frano Parać · Vidi više »

Franz Schubert

Franz Peter Schubert (Lichtenthal kraj Beča, 31. siječnja 1797. – Beč, 19. studenog 1828.), austrijski skladatelj.

Novi!!: Robert Kolar i Franz Schubert · Vidi više »

Gabriel Fauré

Gabriel Urban Fauré (Pamiers, 12. svibnja 1845. – Pariz, 4. studenog 1924.), francuski skladatelj.

Novi!!: Robert Kolar i Gabriel Fauré · Vidi više »

Gaetano Donizetti

Domenico Gaetano Maria Donizetti (Bergamo, 29. studenog 1797. – Bergamo, 8. travnja 1848.), talijanski skladatelj.

Novi!!: Robert Kolar i Gaetano Donizetti · Vidi više »

Giacomo Puccini

Giacomo Antonio Domenico Michele Secondo Maria Puccini (Lucca, 22. prosinca 1858. – Bruxelles, 29. studenog 1924.), talijanski skladatelj.

Novi!!: Robert Kolar i Giacomo Puccini · Vidi više »

Gioachino Rossini

Gioachino Antonio Rossini (Pesaro, 29. veljače 1792. – Passy pokraj Pariza, 13. studenoga 1868.), talijanski skladatelj.

Novi!!: Robert Kolar i Gioachino Rossini · Vidi više »

Giuseppe Verdi

Giuseppe Fortunino Francesco Verdi (Le Roncole pokraj Parme, 10. listopada 1813. – Milano, 27. siječnja 1901.), talijanski skladatelj.

Novi!!: Robert Kolar i Giuseppe Verdi · Vidi više »

Henry Purcell

Henry Purcell (London, 10. rujna 1659. – London, 21. studenog 1695.), engleski skladatelj i orguljaš.

Novi!!: Robert Kolar i Henry Purcell · Vidi više »

Histria festival

Amfiteatar u Puli, središnje mjesto održavanja Histria festivala Histria festival je međunarodni glazbeno-scenski festival koji se svake godine održava u Puli.

Novi!!: Robert Kolar i Histria festival · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Robert Kolar i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski barokni ansambl

Hrvatski barokni ansambl (skr. HRBA), najznačajniji je hrvatski ansambl specijaliziran za povijesno vjernu interpretaciju instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbe baroknoga razdoblja i bliskih epoha, na izvornim glazbalima i njihovim vjernim replikama.

Novi!!: Robert Kolar i Hrvatski barokni ansambl · Vidi više »

Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci

HNK Ivana pl.

Novi!!: Robert Kolar i Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci · Vidi više »

Hrvatsko narodno kazalište Split

Hrvatsko narodno kazalište Split djeluje u zgradi podignutoj 6. svibnja 1893. na Trgu Gaje Bulata u Splitu.

Novi!!: Robert Kolar i Hrvatsko narodno kazalište Split · Vidi više »

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu

Izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta 1894. godine Fellner i Helmer Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu (nekada: Narodno zemaljsko kazalište u Zagrebu) Dana 14. listopada 1895. u Zagrebu svečano je otvorena kazališna zgrada za oko 750 gledatelja u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno kazalište.

Novi!!: Robert Kolar i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Robert Kolar i Italija · Vidi više »

Ivan Repušić

Ivan Repušić (Imotski, 1978.), hrvatski dirigent i glazbeni pedagog.

Novi!!: Robert Kolar i Ivan Repušić · Vidi više »

Ivan Zajc

Ivan Dragutin Stjepan Zajc, znan kao Ivan pl. Zajc (Rijeka, 3. kolovoza 1832. – Zagreb, 16. prosinca 1914.), bio je hrvatski skladatelj, dirigent i pedagog.

Novi!!: Robert Kolar i Ivan Zajc · Vidi više »

Ivo Lipanović

*Ivo Lipanović (dirigent).

Novi!!: Robert Kolar i Ivo Lipanović · Vidi više »

Jakov Gotovac

Jakov Gotovac (Split, 11. listopada 1895. – Zagreb, 16. listopada 1982.), bio je hrvatski operni dirigent i skladatelj.

Novi!!: Robert Kolar i Jakov Gotovac · Vidi više »

Johann Sebastian Bach

Johann Sebastian Bach (Eisenach, 31. ožujka 1685. – Leipzig, 28. srpnja 1750.) bio je njemački skladatelj i orguljaš baroknog razdoblja.

Novi!!: Robert Kolar i Johann Sebastian Bach · Vidi više »

Johann Strauss

Johann Strauss je ime dvojice austrijskih skladatelja (oca i sina), poznatih po valcerima i operetama.

Novi!!: Robert Kolar i Johann Strauss · Vidi više »

Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog

KD Vatroslava Lisinskog. Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog – poznata i kao Koncertna dvorana „Vatroslav Lisinski”, neslužbeno samo Lisinski – kulturna je institucija smještena u Zagrebu između željezničkoga kolodvora i Ulice grada Vukovara, a nasuprot Palači pravde u četvrti Trnje.

Novi!!: Robert Kolar i Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog · Vidi više »

Kristina Kolar

Kristina Kolar (Peć, 23. kolovoza 1976.) je hrvatska sopranistica.

Novi!!: Robert Kolar i Kristina Kolar · Vidi više »

Milano

Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.

Novi!!: Robert Kolar i Milano · Vidi više »

Mladen Tarbuk

Mladen Tarbuk (Sarajevo, 1962.) je hrvatski dirigent, skladatelj i glazbeni pedagog.

Novi!!: Robert Kolar i Mladen Tarbuk · Vidi više »

Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu

Nova zgrada Muzičke akademije u Zagrebu Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu najveća je i najstarija visokoškolska glazbena ustanova u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Robert Kolar i Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu · Vidi više »

Nikša Bareza

Nikša Bareza (Split, 31. ožujka 1936. – Zagreb, 14. siječnja 2022.), bio je hrvatski dirigent.

Novi!!: Robert Kolar i Nikša Bareza · Vidi više »

Opera

Sydneyska opera. Opera se može definirati kao scenska drama u kojoj glavni glumci pjevaju većinu svoje uloge.

Novi!!: Robert Kolar i Opera · Vidi više »

Pavle Dešpalj

Pavle Dešpalj (Blato na Korčuli, 18. lipnja 1934. – Zagreb, 16. prosinca 2021.), hrvatski dirigent, skladatelj i akademik.

Novi!!: Robert Kolar i Pavle Dešpalj · Vidi više »

Petar Iljič Čajkovski

Petar Iljič Čajkovski (ruski: Пётр Ильич Чайковский, Votkinsk, 7. svibnja 1840. – Petrograd, 6. studenoga 1893.) bio je ruski skladatelj i jedan od najvećih skladatelja romantizma.

Novi!!: Robert Kolar i Petar Iljič Čajkovski · Vidi više »

Pietro Mascagni

Pietro Mascagni (Livorno, 7. prosinca 1863. – Rim, 2. kolovoza 1945.), talijanski skladatelj.

Novi!!: Robert Kolar i Pietro Mascagni · Vidi više »

Pjevanje

Harry Belafonte (1954.) Patti Smith ispred mikrofona (2007.) Pjevanje je naziv za poseban način uporabe ljudskoga glasa u glazbi: prilikom pjevanja, zvuk se proizvodi glasnicama.

Novi!!: Robert Kolar i Pjevanje · Vidi više »

Riječka filharmonija

Riječka filharmonija osnovana je 2001. godine pod vodstvom poslovnog ravnatelja, violinista i pravnika Ivice Rušina i umjetničke ravnateljice, dirigentice Nade Matošević.

Novi!!: Robert Kolar i Riječka filharmonija · Vidi više »

Riječki komorni orkestar

Riječki komorni orkestar U želji da se u Rijeci odvija i taj vid glazbene aktivnosti godine 1976. nekolicina glazbenih entuzijasta osnovala je Riječki komorni orkestar.

Novi!!: Robert Kolar i Riječki komorni orkestar · Vidi više »

Riječki oratorijski zbor "Ivan Matetić Ronjgov"

Riječki oratorijski zbor "Ivan Matetić Ronjgov" je bila jedna od katedri koja djeluje u Rijeci.

Novi!!: Robert Kolar i Riječki oratorijski zbor "Ivan Matetić Ronjgov" · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Robert Kolar i Rijeka · Vidi više »

Saša Britvić

Saša Britvić (Zagreb, 21. lipnja 1965. – Zagreb, 10. listopada 2015.) bio je hrvatski dirigent, glazbeni pedagog, jedan od utemeljitelja Hrvatskog baroknog ansambla i Hrvatskoga komornoga orkestra, pristupljeno 12.

Novi!!: Robert Kolar i Saša Britvić · Vidi više »

Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije

Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije stasao je postupnim povećavanjem prvog radijskog orkestra osnovanog 1929., samo tri godine nakon početka emitiranja tadašnjega Radio-Zagreba.

Novi!!: Robert Kolar i Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije · Vidi više »

Varaždinske barokne večeri

Varaždinske barokne večeri su hrvatski glazbeni festival.

Novi!!: Robert Kolar i Varaždinske barokne večeri · Vidi više »

Vjekoslav Šutej

Vjekoslav Šutej (Rijeka 31. srpnja 1951. – Zagreb, 2. prosinca 2009.), međunarodno poznati hrvatski dirigent.

Novi!!: Robert Kolar i Vjekoslav Šutej · Vidi više »

Vladimir Kranjčević

Vladimir Kranjčević (Zagreb, 21. studenog 1936. – 9. veljače 2020., pristupljeno 17. ožujka 2014.), bio je hrvatski glazbenik, dirigent, pijanist i pedagog.

Novi!!: Robert Kolar i Vladimir Kranjčević · Vidi više »

Wolfgang Amadeus Mozart

Wolfgang Amadeus Mozart (Salzburg, 27. siječnja 1756. – Beč, 5. prosinca 1791.), austrijski skladatelj.

Novi!!: Robert Kolar i Wolfgang Amadeus Mozart · Vidi više »

Zagrebačka filharmonija

Zagrebačka filharmonija (engl. Zagreb Philharmonic Orchestra; njem. Zagreber Philharmonie) je orkestar s tradicijom vrhunskog muziciranja u Zagrebu i Hrvatskoj, čiji počeci sežu od 1871.

Novi!!: Robert Kolar i Zagrebačka filharmonija · Vidi više »

Zagrebačko gradsko kazalište Komedija

Zagrebačko gradsko kazalište Komedija Zagrebačko gradsko kazalište Komedija osnovano je 1. studenoga 1950. godine i osnovna mu je djelatnost izvođenje glazbenih i dramskih predstava.

Novi!!: Robert Kolar i Zagrebačko gradsko kazalište Komedija · Vidi više »

Zbor Hrvatske radiotelevizije

Zbor Hrvatske radiotelevizije utemeljen je 1942.

Novi!!: Robert Kolar i Zbor Hrvatske radiotelevizije · Vidi više »

Zoran Juranić

Zoran Juranić (Rijeka, 25. lipnja 1947.) hrvatski skladatelj, dirgent i akademik.

Novi!!: Robert Kolar i Zoran Juranić · Vidi više »

16. listopada

16.

Novi!!: Robert Kolar i 16. listopada · Vidi više »

1969.

Bez opisa.

Novi!!: Robert Kolar i 1969. · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: Robert Kolar i 1992. · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: Robert Kolar i 1993. · Vidi više »

1996.

Bez opisa.

Novi!!: Robert Kolar i 1996. · Vidi više »

1997.

1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Robert Kolar i 1997. · Vidi više »

2012.

2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Robert Kolar i 2012. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »