Brže od pregledniku!
55 odnosi: Australian Open, Australija, Španjolska, Švedska, Čehoslovačka, Björn Borg, Chris Evert, Davisov kup, Dragutin Mitić, Francuska, Francuski jezik, Franjo Kukuljević, Grand Slam, Hrvatska, Iva Majoli, Južna Amerika, Justine Henin, Lindsay Davenport, Lipanj, Margaret Court, Marin Čilić, Martina Hingis, Martina Navrátilová, Mary Pierce, Mónika Szeles, Michael Chang, Pariz, Pete Sampras, Philippe Chatrier, Pobjednice Roland Garrosa (pojedinačno), Pobjednici Roland Garrosa (pojedinačno muškarci), Prvi svjetski rat, Rafael Nadal, Roger Federer, Roland Garros (osoba), Sjedinjene Američke Države, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Svibanj, Tenis, Udruga teniskih profesionalaca, US Open, Wimbledon, 1891., 1925., 1928., 1968., 1972., 1983., 1986., 1989., ..., 1990., 1997., 2000., 2005., 2006.. Proširite indeks (5 više) »
Australian Open
Australian Open je prvi u nizu Grand Slam turnira.
Novi!!: Roland Garros i Australian Open · Vidi više »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: Roland Garros i Australija · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Roland Garros i Španjolska · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Roland Garros i Švedska · Vidi više »
Čehoslovačka
Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.
Novi!!: Roland Garros i Čehoslovačka · Vidi više »
Björn Borg
Björn Borg (Stockholm, 6. lipnja 1956.), švedski tenisač.
Novi!!: Roland Garros i Björn Borg · Vidi više »
Chris Evert
Christine Marie "Chris" Evert (Fort Lauderdale, Florida, Sjedinjene Države, 21. prosinca 1954.) je bivša američka tenisačica, ukupno 260 tjedana prva na WTA ljestvici.
Novi!!: Roland Garros i Chris Evert · Vidi više »
Davisov kup
Davisov kup Davisov kup ime je svjetskog prvenstva u tenisu koje se održava svake godine od 1900. godine.
Novi!!: Roland Garros i Davisov kup · Vidi više »
Dragutin Mitić
Dragutin Mitić (16. rujna 1917. – Houston, 27. kolovoza 1986.) je bio hrvatski tenisač.
Novi!!: Roland Garros i Dragutin Mitić · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Roland Garros i Francuska · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Roland Garros i Francuski jezik · Vidi više »
Franjo Kukuljević
Franjo Kukuljević (Zagreb, 1909. – Johannesburg, 8. studenog 2002.) je bio hrvatski tenisač.
Novi!!: Roland Garros i Franjo Kukuljević · Vidi više »
Grand Slam
Grand Slam ili Istinski Grand Slam (True Grand Slam) u tenisu predstavlja osvajanje sva četiri najveća turnira u istoj kalendarskoj godini.
Novi!!: Roland Garros i Grand Slam · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Roland Garros i Hrvatska · Vidi više »
Iva Majoli
Iva Majoli (Zagreb, 12. kolovoza 1977.) je najbolja hrvatska tenisačica svih vremena, osvajačica Grand Slam turnira Roland Garros u Parizu 1997. godine.
Novi!!: Roland Garros i Iva Majoli · Vidi više »
Južna Amerika
Južna Amerika Južna Amerika je kontinent koji se nalazi na južnoj polutci Zemlje.
Novi!!: Roland Garros i Južna Amerika · Vidi više »
Justine Henin
Justine Henin (Liège, 1. lipnja 1982.) umirovljena je belgijska tenisačica, jedna od najuspješnijih u povijesti WTA Toura.
Novi!!: Roland Garros i Justine Henin · Vidi više »
Lindsay Davenport
Lindsay Ann Davenport (Palos Verdes, Kalifornija, Sjedinjene Države, 8. lipnja 1976.) umirovljena je američka tenisačica, bivši broj 1.
Novi!!: Roland Garros i Lindsay Davenport · Vidi više »
Lipanj
Lipanj Lipanj (lat. junius) šesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Roland Garros i Lipanj · Vidi više »
Margaret Court
Margaret Court (djevojački Margaret Smith; Albury, Australija, 16. srpnja 1942.) - australska tenisačica Godine 1970. postala je prva žena u Open eri i druga žena u povijesti tenisa, koja je osvojila sva četiri Grand slam turnira u istoj kalendarskoj godini.
Novi!!: Roland Garros i Margaret Court · Vidi više »
Marin Čilić
Marin Čilić (Međugorje, BIH, 28. rujna 1988.) profesionalni je hrvatski tenisač, osvajač US Opena 2014. Najbolji rezultat na ATP-ovoj ljestvici u karijeri bilo mu je treće mjesto.
Novi!!: Roland Garros i Marin Čilić · Vidi više »
Martina Hingis
Martina Hingis (Košice, Slovačka, 30. rujna 1980.) umirovljena je švicarska tenisačica i bivši svjetski broj 1.
Novi!!: Roland Garros i Martina Hingis · Vidi više »
Martina Navrátilová
Martina Navrátilová (Řevnice kraj Praga, 18. listopada 1956.) je bivša igračica broj 1 koja je nastupala za Čehoslovačku i SAD.
Novi!!: Roland Garros i Martina Navrátilová · Vidi više »
Mary Pierce
Mary Pierce (Montreal, Kanada, 15. siječnja 1975.) je francusko-američka profesionalna tenisačica.
Novi!!: Roland Garros i Mary Pierce · Vidi više »
Mónika Szeles
Mónika Szeles (srp. Monika Seleš) (Novi Sad, 2. prosinca 1973.), bivša teniska reprezentativka SFR Jugoslavije, SR Jugoslavije i SAD-a mađarskog porijekla.
Novi!!: Roland Garros i Mónika Szeles · Vidi više »
Michael Chang
Michael Chang (Hoboken, New Jersey 22. veljače 1972.) bivši je profesionalni američki tenisač tajvanskog podrijetla.
Novi!!: Roland Garros i Michael Chang · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Roland Garros i Pariz · Vidi više »
Pete Sampras
Pete Sampras (Washington, 12. kolovoza 1971.) bivši je profesionalni američki tenisač, grčkog podrijetla i dugogodišnji svjetski broj 1.
Novi!!: Roland Garros i Pete Sampras · Vidi više »
Philippe Chatrier
Philippe Chatrier Philippe Chatrier (2. veljače 1926. – 22. lipnja 2000.) bio je francuski tenisač.
Novi!!: Roland Garros i Philippe Chatrier · Vidi više »
Pobjednice Roland Garrosa (pojedinačno)
Popis pobjednika Roland Garrosa u ženskoj pojedinačnoj konkurenciji: Kategorija:Roland Garros Kategorija:Teniski popisi.
Novi!!: Roland Garros i Pobjednice Roland Garrosa (pojedinačno) · Vidi više »
Pobjednici Roland Garrosa (pojedinačno muškarci)
Popis pobjednika Roland Garrosa u muškoj pojedinačnoj konkurenciji.
Novi!!: Roland Garros i Pobjednici Roland Garrosa (pojedinačno muškarci) · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Roland Garros i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Rafael Nadal
Nadal na meču Rafael "Rafa" Nadal Parera (Manacor, Mallorca, Španjolska, 3. lipnja 1986.) profesionalni je španjolski tenisač i trenutačno svjetski broj 2.
Novi!!: Roland Garros i Rafael Nadal · Vidi više »
Roger Federer
Roger Federer (Basel, Švicarska, 8. kolovoza 1981.), umirovljeni je švicarski tenisač.
Novi!!: Roland Garros i Roger Federer · Vidi više »
Roland Garros (osoba)
Roland Garros (Saint-Denis, Réunion, 6. listopada 1888. - pored gradića Vouizers 25. listopada 1918.), francuski avijatičar.
Novi!!: Roland Garros i Roland Garros (osoba) · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Roland Garros i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Roland Garros i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Svibanj
Svibanj Svibanj (lat. maius) peti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Roland Garros i Svibanj · Vidi više »
Tenis
Tenisač kod servisa Tenis je sportska igra u kojoj se pomoću reketa i loptice dva ili četiri igrača nadmeću na označenom terenu.
Novi!!: Roland Garros i Tenis · Vidi više »
Udruga teniskih profesionalaca
Udruga teniskih profesionalaca (eng. Association of Tennis Professionals, ATP) je udruga koju su 1972. osnovali Donald Dell, Jack Kramer i Cliff Drysdale, radi zaštite interesa profesionalnih tenisača.
Novi!!: Roland Garros i Udruga teniskih profesionalaca · Vidi više »
US Open
Američka tenisačica Raveena Kingsley na US Openu 2015. US Open, punim nazivom The United States Open Tennis Championships (Otvoreno prvenstvo SAD-a), je dvotjedni godišnji teniski turnir na tvrdoj podlozi koji se održava potkraj kolovoza i početkom rujna, moderna inačica najstarijega teniskoga prvenstva na svijetu, Državnoga prvenstva Sjedinjenih Država, za čiju se titulu tenisači natječu još od 1881. godine.
Novi!!: Roland Garros i US Open · Vidi više »
Wimbledon
Court No.1, Wimbledon 2004. godine Trofeji Wimbledon (engl. The Championships, Wimbledon) najstariji je i najugledniji turnir u tenisu.
Novi!!: Roland Garros i Wimbledon · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: Roland Garros i 1891. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Roland Garros i 1925. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Roland Garros i 1928. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Roland Garros i 1968. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Roland Garros i 1972. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Roland Garros i 1983. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Roland Garros i 1986. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Roland Garros i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Roland Garros i 1990. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Roland Garros i 1997. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Roland Garros i 2000. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Roland Garros i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Roland Garros i 2006. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
French Open, Otvoreno prvenstvo Francuske.
