Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Romanika

Indeks Romanika

tornjem u pozadini. Romanička crkva Sv. Marije Magdalene. Romanika (prema latinskom Romanus: „rimski”) je prvi stil u europskoj umjetnosti koji se razvija u razdoblju od 1000.

98 odnosi: Arapi, Škotska, Španjolska, Bačvasti svod, Barbari, Barcelona, Bazilika, Benediktinci, Bjelokost, Bogoslužje, Branič-kula, Brod (arhitektura), Burgundija, Capua, Cisterciti, Cluny, Crvena, Dinastija Capet, Dvorac, Emajl, Engleska, Europa, Francuska, Freska, Gotika, Grad, Grgur VII., Grofovija, Hildesheim, Ikonografija, Italija, Jadranka Damjanov, Kapitel, Karlo Veliki, Karolinška renesansa, Köln, Kölnska katedrala, Kneževina, Kosi toranj u Pisi, Kraljevina, Kršćanstvo, Križarski ratovi, Kripta, Krstionica, Latinski jezik, Liège, Luk (arhitektura), Marija (majka Isusova), Monah, Mozaik, ..., Nakit, Narteks, Normani, Oksidacija, Oltar, Opatija Vézelay, Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe, Oslikani rukopisi, Otonska renesansa, Papa, Perspektiva, Poitiers, Poljska, Portal, Portik, Predromanika, Put Svetog Jakova, Radovan Ivančević, Rajna, Ranokršćanska umjetnost, Razdoblja i pravci zapadne umjetnosti, Reljef, Rimsko Carstvo, Romanička arhitektura, Salijska dinastija, Samostan, Skandinavija, Smeđa, Srednji vijek, Srednjovjekovna umjetnost, Staklo, Stil, Sudnji dan, Sveto Rimsko Carstvo, Svod, Tapiserija, Timpani, Toulouse, Umjetnost starog Rima, Utvrdno graditeljstvo, Vall de Boi, Vitraj, Zabat, Zapadna Europa, Zid, 11. stoljeće, 5. stoljeće, 9. stoljeće. Proširite indeks (48 više) »

Arapi

Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.

Novi!!: Romanika i Arapi · Vidi više »

Škotska

Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.

Novi!!: Romanika i Škotska · Vidi više »

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Novi!!: Romanika i Španjolska · Vidi više »

Bačvasti svod

Dioklecijanovoj palači u Splitu, sagrađen početkom 4. stoljeća. rozetni prozor na jednom kraju svoda. New York City Bačvasti svod je arhitektonski element formiran povlačenjem jedne krivulje (ili para krivulja, u slučaju šiljastog bačvastog svoda) duž zadane udaljenosti.

Novi!!: Romanika i Bačvasti svod · Vidi više »

Barbari

Barbari (grčki: βάρβαρος), je bio naziv u starogrčkom za sve koji su slabo ili nikako govorili grčki.

Novi!!: Romanika i Barbari · Vidi više »

Barcelona

Barcelona, glavni grad španjolske autonomne pokrajine Katalonije i glavno trgovačko i industrijsko središte u Španjolskoj, jedna od najvećih luka i najveći grad na Sredozemnom moru.

Novi!!: Romanika i Barcelona · Vidi više »

Bazilika

Tlocrt '''Maksencijeve (Konstantinove) bazilike''' u Rimu iz 4. st. Stara '''Bazilika sv. Petra''' (izgled iz 1450. godine). '''Bazilika sv. Petra''' u Rimu. Bazilika (grč.: βασιλική στοά (basiliké) - kraljeva dvorana) je rani oblik kršćanske bogomolje.

Novi!!: Romanika i Bazilika · Vidi više »

Benediktinci

Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.

Novi!!: Romanika i Benediktinci · Vidi više »

Bjelokost

Slonove kljove pripremljene za prijevoz. Bjelokost (slonovača) je koštana tvar što izgrađuje kljove slona, mamuta, vodenkonja, morža, ulješure, divlje svinje i dr.; također predmeti od slonove kosti.

Novi!!: Romanika i Bjelokost · Vidi više »

Bogoslužje

Benediktom XVI. Bogoslužje, također i liturgija, naziv je za bilo koji čin slavljenja božanstva kojim se obilježava neki važan trenutak u životu čovjeka.

Novi!!: Romanika i Bogoslužje · Vidi više »

Branič-kula

Branič-kula starog grada Dubovca Gjuri Szabu Branič-kula (donžon kula, donjon), objekt utvrdnog graditeljstva.

Novi!!: Romanika i Branič-kula · Vidi više »

Brod (arhitektura)

Romanički brod opatijske crkve u Saint-Georges-de-Boschervilleu (Francuska) ima triforijski prolaz iznad svoda pobočnog broda Šematski prikaz tlocrta katedrale. Obojeno područje označava '''brod''' Brod ili lađa (od srednjovjekovnog latinskog navis) je središnji prilaz glavnom oltaru u crkvenoj arhitekturi.

Novi!!: Romanika i Brod (arhitektura) · Vidi više »

Burgundija

* Povijesne regije.

Novi!!: Romanika i Burgundija · Vidi više »

Capua

Capua u sumrak. Capua je grad u pokrajini Caserti, regija Kampanija (južna Italija), s 18.979 stanovnika (2007.). Capua se nalazi na rtu Volturnu, 26 km sjeverno od Napulja.

Novi!!: Romanika i Capua · Vidi više »

Cisterciti

Grb reda cistercita. Cisterciti ili lat. Ordo Cisterciensis je rimokatolički crkveni red.

Novi!!: Romanika i Cisterciti · Vidi više »

Cluny

* Cluny (Saône-et-Loire), općina u departmanu Saône-et-Loire u Francuskoj;.

Novi!!: Romanika i Cluny · Vidi više »

Crvena

Crvena boja Crvena boja.

Novi!!: Romanika i Crvena · Vidi više »

Dinastija Capet

Dinastija Capet, udomaćeno Kapetovići (fr. Les Capétiens), francuska kraljevska dinastija, jedna od najstarijih i najrazgranatijih europskih vladarskih obitelji.

Novi!!: Romanika i Dinastija Capet · Vidi više »

Dvorac

Dvorac Trakošćan engleskoj grofoviji Berkshire Dvorac označava povijesnu građevinu stambene i obrambene funkcije i bogatije arhitektonske koncepcije, u kojoj su boravili vladari, pripradnici plemstva, odnosno u imućniji posjednici.

Novi!!: Romanika i Dvorac · Vidi više »

Emajl

Emajlirano posuđe Emajl je u prah mljeveno staklo koje se taljenjem veže za metalnu podlogu pri temperaturi od 750-850 stupnjeva (pokrovni emajl na čeličnom limu), odnosno 800-900 stupnjeva (temeljni emajl na čeličnom limu).

Novi!!: Romanika i Emajl · Vidi više »

Engleska

Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.

Novi!!: Romanika i Engleska · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Romanika i Europa · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Romanika i Francuska · Vidi više »

Freska

Berma, Istra, 1474. god. Freska je tehnika zidnog slikarstva.

Novi!!: Romanika i Freska · Vidi više »

Gotika

bazilike Saint Denis'' u Parizu, koju je zamislio opat Suger Gotika (njem. Gotik, od kasnolat. gothicus: koji pripada Gotima) je umjetničko razdoblje koje je trajalo oko tri stotine godina, odnosi se na doba kasnog srednjeg vijeka tijekom 13.

Novi!!: Romanika i Gotika · Vidi više »

Grad

Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.

Novi!!: Romanika i Grad · Vidi više »

Grgur VII.

Grgur VII. (Sovana, tada Soana, oko 1020. – Salerno, 25. svibnja 1085.), poznat i kao Hildebrand iz Soane bio je papa od 22. travnja 1073. godine, pa sve do svoje smrti.

Novi!!: Romanika i Grgur VII. · Vidi više »

Grofovija

Grofovija izvorno, u franačkoj državi od doba Merovinga označava upravno područje na čijem čelu u ulozi suca stoji grof.

Novi!!: Romanika i Grofovija · Vidi više »

Hildesheim

Grb grada Hildesheima Hildesheim je grad u Donjoj Saskoj, Njemačka.

Novi!!: Romanika i Hildesheim · Vidi više »

Ikonografija

Ikonografija (grč., slika;, pisati) je grana povijesti umjetnosti koja je bavi opisom, identifikacijom i interpretacijom sadržaja prikazanog u likovnom umjetničkom djelu.

Novi!!: Romanika i Ikonografija · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Romanika i Italija · Vidi više »

Jadranka Damjanov

Jadranka Damjanov (Subotica, 5. siječnja 1934. Zagreb, 13. svibnja 2016.), hrvatska povjesničarka umjetnosti,, Hrvatska enciklopedija LZMK.

Novi!!: Romanika i Jadranka Damjanov · Vidi više »

Kapitel

Perzija Rokoko kapitel ukrašen štukaturom iz crkve Wallfahrtskirche Steinhausen, Austrija. Kapitel (latinski capitellum) je arhitektonski element, sastavni dio stupa, njegov gornji istaknuti i često ukrašen (biljnim ili figuralnim ukrasima); dio koji nosi teret grede ili luka.

Novi!!: Romanika i Kapitel · Vidi više »

Karlo Veliki

Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.

Novi!!: Romanika i Karlo Veliki · Vidi više »

Karolinška renesansa

samostana Lorsch (Hessen). Karolinškom renesansom se naziva kulturni uzlet (obrazovanja, pjesništva, pisanja knjiga, graditeljstva) u rano vrijeme dinastije Karolinga, pokrenut na dvoru Karla Velikog.

Novi!!: Romanika i Karolinška renesansa · Vidi više »

Köln

Köln (ripuarski dijalekt: Kölle, francuski: Cologne) je grad u Njemačkoj, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.

Novi!!: Romanika i Köln · Vidi više »

Kölnska katedrala

Kölnska katedrala (njemački: Kölner Dom), službenog imena: Katedralna crkva Svetog Petra i Djevice Marije (Hohe Domkirche St. Peter und Maria) je rimokatolička crkva u Kölnu, Njemačka.

Novi!!: Romanika i Kölnska katedrala · Vidi više »

Kneževina

Kneževina odnosi se na oblik vlasti države, na čelu s knezom.

Novi!!: Romanika i Kneževina · Vidi više »

Kosi toranj u Pisi

Kosi toranj u Pisi Kosi toranj je zvonik romaničke katedrale u Pisi, dio katedralnog kompleksa u Pisi.

Novi!!: Romanika i Kosi toranj u Pisi · Vidi više »

Kraljevina

Kraljevina je društveno uređenje u kojem državom vladaju kralj i kraljica.

Novi!!: Romanika i Kraljevina · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Novi!!: Romanika i Kršćanstvo · Vidi više »

Križarski ratovi

Prvoga križarskoga rata (srednjovjekovna slika) Križarski ratovi bili su srednjovjekovni sveti ratovi u kojima su pretežito sudjelovali kršćanski vitezovi iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva.

Novi!!: Romanika i Križarski ratovi · Vidi više »

Kripta

katedrale u Canterburyju Kripta (grčki κρυπτη, kryptē) je prostorija ispod posvećene ili javne građevine.

Novi!!: Romanika i Kripta · Vidi više »

Krstionica

Baptisterij u Firenci Udbini Krstionica ili baptisterij izvorno je krsni zdenac, to jest mali bazen u kojem su se obavljala krštenja.

Novi!!: Romanika i Krstionica · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Romanika i Latinski jezik · Vidi više »

Liège

Liège (francuski izgovor:; nizozemski: Luik,; valonski: Lidje; njemački: Lüttich; latinski: Leodium, do 1949. ime grada se pisalo „Liége”) je grad u belgijskoj regiji Valoniji, pokrajina Liège, čije je i administrativno središte.

Novi!!: Romanika i Liège · Vidi više »

Luk (arhitektura)

Luk u Saint Louisu znan i kao "Ulazni luk" (Jefferson National Expansion Memorialin), Saint Louis; skulptura osnovana na paraboličnom luku. Elea, Italija. Konstantina I. 312. godine Aldžaferiji, Španjolska. Luk je konstruktivni i dekorativni element u arhitekturi.

Novi!!: Romanika i Luk (arhitektura) · Vidi više »

Marija (majka Isusova)

Marija (aram. מרים Maryām "gorka"; arap. مريم(Maryam); grč. Μαριαμ, Mariam, Μαρια, Maria) bila je majka Isusova.

Novi!!: Romanika i Marija (majka Isusova) · Vidi više »

Monah

Monah (lat. monachus.

Novi!!: Romanika i Monah · Vidi više »

Mozaik

Eufrazijevoj bazilici Puli, 2. ili 3. st. Mozaik je odavna poznata slikarska zidna tehnika, koja se izvodi slaganjem raznobojnih, manje ili više pravilnih kockica kamena, obojenog stakla, glazirane keramike.

Novi!!: Romanika i Mozaik · Vidi više »

Nakit

Jantarov privjesak. Nakit je vrijedan predmet koji se upotrebljava kao ukras i često je umjetnički izrađen od plemenitih kovina i dragulja.

Novi!!: Romanika i Nakit · Vidi više »

Narteks

katedrale s potamnjenim prostorom narteksa Narteks (grčki: Νάρθηκας) je u antičkoj Grčkoj bila drvena kutijica ili ormarić za čuvanje lijekova, no od ranokršćanstva to je uvriježen naziv za ulazni trijem bazilike (armenski: gavit, srpski: priprata); tj.

Novi!!: Romanika i Narteks · Vidi više »

Normani

Viktorijanski (1837. – 1901.) prikaz Normana. Normani, germanski narod (zvani i Vikinzi).

Novi!!: Romanika i Normani · Vidi više »

Oksidacija

oksidira, a fluor reducira. Osim toga, natrij je reducens, a fluor oksidans. željezne rude. izgaranje). Galvanijev pokus sa žabljim kracima, slika iz kasnih 1780-tih godina. Alessandru Volti. cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Oksidacija i redukcija (prema franc. oxyde, prema grč. ὀξύς: oštar; kiseo; lat. reductio: vraćanje natrag) su kemijske reakcije pri kojima kemijska tvar što se oksidira otpušta elektrone, a tvar koja se reducira prima elektrone.

Novi!!: Romanika i Oksidacija · Vidi više »

Oltar

Helenistički ''Pergamonski oltar'' u Berlinskom muzeju. Eufrazijeve bazilike u Poreču. Oltar (latinski: altare) ili žrtvenik je svako mjesto gdje se prinosi žrtva, vrši bogoslužje ili bilo koja druga vrsta religijske ceremonije.

Novi!!: Romanika i Oltar · Vidi više »

Opatija Vézelay

Opatija Vézelay, znana i kao Bazilika Svete Marije Magdalene (francuski: Basilique Sainte-Marie-Madeleine) je bila samostan (benediktinaca iz Clunyja) u Vézelayu u francuskom departmanu Yonne u pokrajini Burgundiji.

Novi!!: Romanika i Opatija Vézelay · Vidi više »

Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe

Romanička opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe, znana i kao “Sikstinska kapela romanike”, nalazi se u Saint-Savin-sur-Gartempe u francuskoj pokrajini Poitou-Charentes.

Novi!!: Romanika i Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe · Vidi više »

Oslikani rukopisi

minijatura ''Sv. Ivan iz Kölnskog evanđelja'', pergament na papiru, 1532., Knjižnica sveučilišta John Rylands, Manchester. Oslikani rukopisi su rukopisi urešeni zlatom izrađenim ornamentima, inicijalima, minijaturama i vinjetama.

Novi!!: Romanika i Oslikani rukopisi · Vidi više »

Otonska renesansa

Crkva Svetog Mihovila u Hildesheimu Otonska renesansa je razdoblje preporoda za vrijeme vladavine prva tri cara Otonske dinastije.

Novi!!: Romanika i Otonska renesansa · Vidi više »

Papa

Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).

Novi!!: Romanika i Papa · Vidi više »

Perspektiva

'''Linearna perspektiva s dva nedogleda''' na crtežu Henricusa Hondiusa (1597. – 1651.) Perspektiva dolazi od latinske riječi prospicere što znači vidjeti ili razabrati.

Novi!!: Romanika i Perspektiva · Vidi više »

Poitiers

sv. Hilarija izgrađena je u 11. stoljeću. Poitiers je grad u Francuskoj.

Novi!!: Romanika i Poitiers · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Romanika i Poljska · Vidi više »

Portal

Portal''' trogirske katedrale, djelo majstora Radovana iz 1240. Portal (njem. Portal ← srlat. portale.

Novi!!: Romanika i Portal · Vidi više »

Portik

Vicenze, 16. stoljeće Portik (latinski: porticus) je ulazni trijem koji vodi do vrata u zgradu, ili natkriveni prolaz sa stupovima - arkada.

Novi!!: Romanika i Portik · Vidi više »

Predromanika

vizigotskog kralja iz 7. st., zlato, Nacionalni arheološki muzej Španjolske, Madrid. Predromanika je umjetnost iz vremena velike seobe naroda u Europi, iz vremena prodiranja barbarskih plemena (lat. izv. barbar.

Novi!!: Romanika i Predromanika · Vidi više »

Put Svetog Jakova

Put za Santiago (galješki: Camiño de Santiago španjolski: Camino de Santiago) je ruta koju prelaze hodočasnici iz Španjolske i cijele Europe koji vodi u Santiago de Compostelu, grad u kojem se nalaze moći svetog apostola Jakova.

Novi!!: Romanika i Put Svetog Jakova · Vidi više »

Radovan Ivančević

Radovan Ivančević (Banja Luka, 13. veljače 1931. – Zagreb, 17. siječnja 2004.), hrvatski povjesničar umjetnosti.

Novi!!: Romanika i Radovan Ivančević · Vidi više »

Rajna

Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe.

Novi!!: Romanika i Rajna · Vidi više »

Ranokršćanska umjetnost

grčkom) s kamenog oltara iz Khirbet Um El’Amada u Alžiru, 4. st. Ranokršćanska umjetnost (također kasnoantička ili starokršćanska umjetnost) je umjetničko razdoblje starorimske umjetnosti nakon usvajanja kršćanstva 314.

Novi!!: Romanika i Ranokršćanska umjetnost · Vidi više »

Razdoblja i pravci zapadne umjetnosti

renesansna slika ''Atenska škola'' iz oko 1510. god. je primjer razvoja zapadnoeuropske umjetnosti na antičkim temeljima. Zapadna umjetnost je izraz za umjetničku produkciju zapadne Europe i Sjeverne Amerike koja ima korijene u umjetnosti Antičke Grčke i Rima, te se karakterno razlikuje od istočne umjetnosti Bizantskih i Islamskih korijena, kao i od Indijske, Kineske, Japanske, Afričke umjetnosti i umjetnosti pretkolumbovske Amerike.

Novi!!: Romanika i Razdoblja i pravci zapadne umjetnosti · Vidi više »

Reljef

Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.

Novi!!: Romanika i Reljef · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Novi!!: Romanika i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Romanička arhitektura

kosog tornja u Pisi, Toskana (Italija), 11. – 12. st. Romanika je stil arhitekture koji dolazi nakon predromanike.

Novi!!: Romanika i Romanička arhitektura · Vidi više »

Salijska dinastija

Salijska dinastija (njem. Salier), poznata i kao Frankonska dinastija, po obiteljskim posjedima u Frankoniji, dinastija njemačkih kraljeva i rimskih careva koja je vladala od 1024. do 1125. godine.

Novi!!: Romanika i Salijska dinastija · Vidi više »

Samostan

Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.

Novi!!: Romanika i Samostan · Vidi više »

Skandinavija

sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.

Novi!!: Romanika i Skandinavija · Vidi više »

Smeđa

Smeđe boje Smeđa boja nastaje miješanjem narančaste, žute, narančaste ili crvene boje s crnom ili sivom.

Novi!!: Romanika i Smeđa · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Romanika i Srednji vijek · Vidi više »

Srednjovjekovna umjetnost

arapsko-bizantske kulture poznate kao sicilijanska romanika, veličanstven primjer prožimanja srednjovjekovne umjetnosti. Srednjovjekovna umjetnost je razdoblje europske zapadne umjetnosti između antike i novog vijeka.

Novi!!: Romanika i Srednjovjekovna umjetnost · Vidi više »

Staklo

StakloStaklo je uglavnom amorfni silicijev dioksid.

Novi!!: Romanika i Staklo · Vidi više »

Stil

Stil (lat. stilus od gr. stylos — držak, pisaljka) je način izražavanja, koji karakteriziraju sve one značajke po kojima se razlikuje od ostalih; tj.

Novi!!: Romanika i Stil · Vidi više »

Sudnji dan

Michelangelo: Posljednji sud Sudnji dan, posljednji sud ili paruzija u eshatološkim religijama predstavlja vjerovanje u posljednji i konačni sud koji će biti na kraju povijesti, nakon Isusovoga drugoga dolaska, tako da razdvoji pravedne od zlih, nakon čega će pravedni zadobiti vječni život kao nagradu, a zli konačnu propast kao kaznu.

Novi!!: Romanika i Sudnji dan · Vidi više »

Sveto Rimsko Carstvo

Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.

Novi!!: Romanika i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »

Svod

''Bačvasti svod'' s prikazom potisaka. ''Križni svod'' Svod ili strop (francuski: voute; talijanski: volta; njemački: gewölbe; poljski: sklepienie; španjolski: bóveda) je konstruktivni element koji zatvara gornje granice unutrašnjeg prostora zaobljenim (sfernim) plohama i oslanja se na okolne zidove, lukove ili stupove.

Novi!!: Romanika i Svod · Vidi više »

Tapiserija

Vikinška tapiserija kraljice Matilde iz Bayeuxa, 11 st., 50 x 700 cm. Tapiserija je posebna slikarska tehnika.

Novi!!: Romanika i Tapiserija · Vidi više »

Timpani

Timpani su glazbeni instrumenti iz grupe opnozvučnih udaraljki.

Novi!!: Romanika i Timpani · Vidi više »

Toulouse

Toulouse (oks. Tolosa) je grad na jugozapadu Francuske na obali rijeke Garonne, na pola puta između Atlanskog oceana i Sredozemnog mora.

Novi!!: Romanika i Toulouse · Vidi više »

Umjetnost starog Rima

'''Kolosej''' u Rimu iz 1. st. UNESCOva svjetska baština i jedno od novih sedam svjetskih čuda. Rimska umjetnost podrazumijeva umjetničku produkciju starih Rimljana od 9.

Novi!!: Romanika i Umjetnost starog Rima · Vidi više »

Utvrdno graditeljstvo

Dubrovačke gradske zidine Tvrđava Nehaj (16. st.) iznad Senja Rijeci Utvrde ili fortifikacije su vojne građevine i konstrukcije namijenjene obrambenom ratovanju.

Novi!!: Romanika i Utvrdno graditeljstvo · Vidi više »

Vall de Boi

Vall de Boi (španjolski: Valle de Bohí) je uska dolina i visoravan (1.111 m visine i površine 219,49 km²) te općina u pokrajini Lleida, u zajednici Kataloniji u sjevernoj Španjolskoj.

Novi!!: Romanika i Vall de Boi · Vidi više »

Vitraj

Rovišću Vitraj ili vitraž (franc. vitrail) je posebnim načinom oslikano staklo, najčešće na crkvenim prozorima, povezano olovnim okvirićima.

Novi!!: Romanika i Vitraj · Vidi više »

Zabat

Zabat je naziv koji ima više različitih značenja.

Novi!!: Romanika i Zabat · Vidi više »

Zapadna Europa

tko kaže? Zapadna Europa Srednja i istočna Europa Zapadna Europa je najrazvijenija regija Europe.

Novi!!: Romanika i Zapadna Europa · Vidi više »

Zid

kameni zid Zidine grada Dubrovnika Kineski zid Zid općenito označava uspravan dio zgrade koji nosi krovište ili pregrađuje unutarnji prostor, ili jednostavno vanjsku zidanu ogradu.

Novi!!: Romanika i Zid · Vidi više »

11. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Romanika i 11. stoljeće · Vidi više »

5. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Romanika i 5. stoljeće · Vidi više »

9. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Romanika i 9. stoljeće · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »