Brže od pregledniku!
32 odnosi: Alvaro Načinović, Anja Andersen, Španjolska, Švedska, Božidar Jović, Bruno Gudelj, Danska, Demetrio Lozano, Fernando Hernández, Goran Perkovac, Hrvatska na OI 1996., Irfan Smajlagić, Iztok Puc, Južna Koreja, Mađarska, Magnus Wislander, Mateo Garralda, Nenad Kljaić, Ola Lindgren, Patrik Ćavar, Raúl González (nogometaš), Rafael Guijosa, Rukomet, Slavko Goluža, Valner Franković, Valter Matošević, Venio Losert, Vladimir Šujster, Vladimir Jelčić, XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996., Zlatko Saračević, Zoran Mikulić.
Alvaro Načinović
Alvaro Načinović (Rijeka, 22. ožujka 1966.), hrvatski rukometaš.
Novi!!: Rukomet na OI 1996. i Alvaro Načinović · Vidi više »
Anja Andersen
Anja Andersen (Odense, Danska, 15. veljače 1969.) bivša je danska rukometašica.
Novi!!: Rukomet na OI 1996. i Anja Andersen · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Rukomet na OI 1996. i Španjolska · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Rukomet na OI 1996. i Švedska · Vidi više »
Božidar Jović
Božidar Jović (Banja Luka, 13. veljače 1972.), hrvatski je rukometaš rođen u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Rukomet na OI 1996. i Božidar Jović · Vidi više »
Bruno Gudelj
Bruno Gudelj, hrvatski je rukometaš, osvajač zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996. godine i zlata na Mediteranskim igrama 1993. u Languedoc-Roussillonu.
Novi!!: Rukomet na OI 1996. i Bruno Gudelj · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Rukomet na OI 1996. i Danska · Vidi više »
Demetrio Lozano
Demetrio Lozano Jarque (Alcalá de Henares, 26. rujna 1975.) je španjolski rukometaš.
Novi!!: Rukomet na OI 1996. i Demetrio Lozano · Vidi više »
Fernando Hernández
Fernando Hernández Casado (Valladolid, 24. veljače 1973.) je španjolski rukometaš.
Novi!!: Rukomet na OI 1996. i Fernando Hernández · Vidi više »
Goran Perkovac
Goran Perkovac (Slatina, 16. rujna 1962.), hrvatski rukometaš i rukometni trener.
Novi!!: Rukomet na OI 1996. i Goran Perkovac · Vidi više »
Hrvatska na OI 1996.
Hrvatska reprezentacija na je Olimpijskim igrama u Atlanti 1996. nastupila s brojnijom ekspedicijom nego li četiri godine ranije na Igrama u Barceloni.
Novi!!: Rukomet na OI 1996. i Hrvatska na OI 1996. · Vidi više »
Irfan Smajlagić
Irfan Smajlagić, (Banja Luka, 16. listopada 1961.) hrvatski je rukometaš i rukometni trener.
Novi!!: Rukomet na OI 1996. i Irfan Smajlagić · Vidi više »
Iztok Puc
Iztok Puc, (Slovenj Gradec, 14. rujna 1966. – San Diego, 20. listopada 2011.), slovenski i hrvatski rukometni reprezentativac.
Novi!!: Rukomet na OI 1996. i Iztok Puc · Vidi više »
Južna Koreja
Južna Koreja (službeno Republika Koreja,; Daehan Minguk) je država u Istočnoj Aziji.
Novi!!: Rukomet na OI 1996. i Južna Koreja · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Rukomet na OI 1996. i Mađarska · Vidi više »
Magnus Wislander
Magnus Wislander (Göteborg, 22. veljače 1964.) je nekadašnji rukometaš reprezentacije Švedske i danas radi kao pomoćni trener u švedskom rukometnom klubu Redbergslids IK.
Novi!!: Rukomet na OI 1996. i Magnus Wislander · Vidi više »
Mateo Garralda
Mateo Garralda Larrumbe (Burlada, 1. prosinca 1969.) je španjolski rukometaš.
Novi!!: Rukomet na OI 1996. i Mateo Garralda · Vidi više »
Nenad Kljaić
Nenad Kljaić (Zagreb, 21. prosinca 1966.), hrvatski je rukometaš i trener, profesor tjelesne kulture, osvajač zlatne medalje na Mediteranskim igrama 1993. u Languedoc-Roussillonu i na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996. godine.
Novi!!: Rukomet na OI 1996. i Nenad Kljaić · Vidi više »
Ola Lindgren
Ola Lindgren (Halmstad, 29. veljače 1964.) je nekadašnji rukometaš reprezentacije Švedske i danas trener.
Novi!!: Rukomet na OI 1996. i Ola Lindgren · Vidi više »
Patrik Ćavar
Patrik Ćavar (Metković, 24. ožujka 1971.), bivši hrvatski rukometni reprezentativac.
Novi!!: Rukomet na OI 1996. i Patrik Ćavar · Vidi više »
Raúl González (nogometaš)
Raúl González Blanco (Madrid, 27. lipnja 1977.), poznatiji kao Raúl, španjolski je umirovljeni nogometaš, napadač.
Novi!!: Rukomet na OI 1996. i Raúl González (nogometaš) · Vidi više »
Rafael Guijosa
Rafael Guijosa Castillo (Alcalá de Henares, 31. siječnja 1969.) je bivši španjolski rukometaš.
Novi!!: Rukomet na OI 1996. i Rafael Guijosa · Vidi više »
Rukomet
Rukomet je ekipni sport s loptom, u kojem se natječu dvije momčadi sa 7 igrača na svakoj strani.
Novi!!: Rukomet na OI 1996. i Rukomet · Vidi više »
Slavko Goluža
Slavko Goluža (Pješivac-Kula u općini Stolac, BiH, 17. rujna 1971.), bivši hrvatski rukometni reprezentativac i trener, odrastao je u Metkoviću.
Novi!!: Rukomet na OI 1996. i Slavko Goluža · Vidi više »
Valner Franković
Valner Franković, hrvatski je rukometaš, osvajač zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996. godine.
Novi!!: Rukomet na OI 1996. i Valner Franković · Vidi više »
Valter Matošević
Valter Matošević (Rijeka, 11. lipnja 1970.) je bivši hrvatski rukometni vratar.
Novi!!: Rukomet na OI 1996. i Valter Matošević · Vidi više »
Venio Losert
Venio Losert (Zavidovići, BiH, 25. srpnja 1976.), bivši hrvatski rukometni vratar, trenutno trener vratara mađarskog Veszpréma i Hrvatske rukometne reprezentacije.
Novi!!: Rukomet na OI 1996. i Venio Losert · Vidi više »
Vladimir Šujster
Vladimir Šujster (Zagreb, 26. svibnja, 1972.) je bivši hrvatski rukometni reprezentativac.
Novi!!: Rukomet na OI 1996. i Vladimir Šujster · Vidi više »
Vladimir Jelčić
Vladimir Jelčić (Čapljina, 10. listopada 1968.), hrvatski je rukometaš, osvajač zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996. godine i na Mediteranskim igrama 1993. u Languedoc-Roussillonu.
Novi!!: Rukomet na OI 1996. i Vladimir Jelčić · Vidi više »
XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996.
XXVI.
Novi!!: Rukomet na OI 1996. i XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996. · Vidi više »
Zlatko Saračević
Zlatan "Zlatko" Saračević (Banja Luka, 5. srpnja 1961. – Koprivnica, 21. veljače 2021.), bio je hrvatski rukometaš i rukometni trener.
Novi!!: Rukomet na OI 1996. i Zlatko Saračević · Vidi više »
Zoran Mikulić
Zoran Mikulić (Travnik, 24. listopada 1965.) hrvatski je rukometaš, osvajač zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996. godine.
Novi!!: Rukomet na OI 1996. i Zoran Mikulić · Vidi više »
