Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Rumunjski jezik

Indeks Rumunjski jezik

Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.

94 odnosi: Akuzativ, Alibunar, Amerika, Australija, Azija, Žitište, Ćirilica, Bajaški dijalekt, Balkan, Banat, Bela Crkva, Bizant, Bugarska, Dačani, Dačkorumunjski jezik, Dacija, Dativ, Dijalekt, Drugi svjetski rat, Dunav, Etimologija, Europa, Fonetika, Francuski jezik, Genitiv, Goti, Gramatika, Grčki jezik, Hrvatski jezik, Indoeuropljani, Indoeuropski jezici, Istočnoromanski jezici, Istrorumunjski jezik, Italija, Italski jezici, Izrael, Jugoistočna Europa, Kanada, Katalonski jezik, Kazahstan, Komunizam, Kovačica, Kovin, Krčkoromanski dijalekt, Leksikologija, Mađarska, Mađarski jezik, Makedorumunjski jezik, Meglenorumunjski jezik, Moldavija, ..., Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika, Moldavski jezik, Njemačka, Nominativ, Novi Zeland, Portugalski jezik, Pravopis, Pridnjestrovska Moldavska Republika, Rečenica, Retoromanski jezici, Riječ, Rimljani, Rimsko Carstvo, Romanski jezici, Rumunji, Rumunjska, Rusija, Ruski jezik, Sardinski jezici, Sečanj, Sjedinjene Američke Države, Slavenski jezici, Slovački jezik, Sovjetski Savez, Srbija, Srpski jezik, Talijanski jezik, Transilvanija, Ugovor, Ukrajina, Ukrajinski jezik, Ustav, Vlaški jezik, Vlasi, Vojvodina, Vokativ, Vršac, Vulgarni latinski jezik, Zapadnorusinski mikrojezik, Zrenjanin, 1953., 1993., 2005., 275.. Proširite indeks (44 više) »

Akuzativ

Akuzativ u mnogim je jezicima padež imenice koji označava izravni objekt prijelaznog glagola.

Novi!!: Rumunjski jezik i Akuzativ · Vidi više »

Alibunar

Alibunar je grad i sjedište općine Alibunar u Vojvodini, Južnobanatski okrug.

Novi!!: Rumunjski jezik i Alibunar · Vidi više »

Amerika

Zemljovid Amerika je grupno ime za kontinente Sjeverna Amerika, Središnja Amerika i Južna Amerika.

Novi!!: Rumunjski jezik i Amerika · Vidi više »

Australija

Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.

Novi!!: Rumunjski jezik i Australija · Vidi više »

Azija

Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.

Novi!!: Rumunjski jezik i Azija · Vidi više »

Žitište

Žitište (ćirilično: Житиште, mađarski: Bégaszentgyörgy) je naselje u Banatu u Vojvodini u sastavu općine Žitište.

Novi!!: Rumunjski jezik i Žitište · Vidi više »

Ćirilica

Ćirilica je pismo koje se rabi u istočnoj Europi, te sjevernoj i središnjoj Aziji.

Novi!!: Rumunjski jezik i Ćirilica · Vidi više »

Bajaški dijalekt

Bajaški dijalekt, dijalekt rumunjskog jezika kojim govore Romi Bajaši naseljeni na području Rumunjske, Vojvodine, južne Mađarske, Hrvatske.

Novi!!: Rumunjski jezik i Bajaški dijalekt · Vidi više »

Balkan

Balkan (iz turskog balkan.

Novi!!: Rumunjski jezik i Balkan · Vidi više »

Banat

Položaj Banata u Europi Karta Banata Banat (rumunjski: Banat, srpski: Банат ili Banat, mađarski: Bánát ili Bánság, njemački: Banat, slovački: Banát, banatskobugarski: Banát) je pokrajina u Rumunjskoj, Srbiji (Vojvodini) i Mađarskoj.

Novi!!: Rumunjski jezik i Banat · Vidi više »

Bela Crkva

Položaj općine Bela Crkva u Srbiji Bela Crkva je grad i središte istoimene općine u Republici Srbiji.

Novi!!: Rumunjski jezik i Bela Crkva · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Novi!!: Rumunjski jezik i Bizant · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Rumunjski jezik i Bugarska · Vidi više »

Dačani

Dačani 82. pr. Kr. Dačani (latinski: Daci) su Tračka plemena nastanjena pretežno na području današnjih država Rumunjske i Moldavije.

Novi!!: Rumunjski jezik i Dačani · Vidi više »

Dačkorumunjski jezik

Dačkorumunjski jezik je izraz koji se koristi u jezikoslovlju kad je potrebno razlikovati ovu jezičnu skupinu od ostalih istočnoromanskih jezika i govora, a to su (aromunski jezik, meglenski jezik i istrorumunjski jezik).

Novi!!: Rumunjski jezik i Dačkorumunjski jezik · Vidi više »

Dacija

Zemljovid Dacije s rasporedom naseljenih plemena iz 82. pr. Kr. Dacija (lat. Dacia) je europska povijesna pokrajina, prvotno područje pod upravom Dačana, a od 107. do 271. godine jedna od provincija Rimskoga Carstva.

Novi!!: Rumunjski jezik i Dacija · Vidi više »

Dativ

Dativ (lat. dare, datum.

Novi!!: Rumunjski jezik i Dativ · Vidi više »

Dijalekt

Dijalekt (grč. διάλεκτος, dialektos) je naziv za govor određenog područja ili skupine ljudi.

Novi!!: Rumunjski jezik i Dijalekt · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Rumunjski jezik i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Dunav

Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.

Novi!!: Rumunjski jezik i Dunav · Vidi više »

Etimologija

Etimologija ili iskonoslovlje (gr. ἔτυμον, étymon „pravo značenje”, od ἔτυμος, etymos „pravi” i λόγος, lógos „riječ”) jest grana jezikoslovlja koja proučava porijeklo riječi.

Novi!!: Rumunjski jezik i Etimologija · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Rumunjski jezik i Europa · Vidi više »

Fonetika

Fonetika (od grč. phōnētikós: 'glasovni') ili glasoslovlje jezikoslovna je znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem artikulacijskih i akustičkih obilježja glasova i govora.

Novi!!: Rumunjski jezik i Fonetika · Vidi više »

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Novi!!: Rumunjski jezik i Francuski jezik · Vidi više »

Genitiv

Genitiv (lat. genitus - rođen, rodni) lingvistički termin koji označuje jedan od padeža u jezicima s imenskom (ili zamjeničkom) deklinacijom.

Novi!!: Rumunjski jezik i Genitiv · Vidi više »

Goti

Wielbarkske kulture ranog 3. stoljeća, narančasto je područje Černjakove kulture u ranom 4. stoljeću. Ljubičasto područje je Rimsko Carstvo. Goti (gotski: gutans, latinično: Gutans) su germansko pleme, koje potiče iz Skandinavije, točnije iz Götalanda.

Novi!!: Rumunjski jezik i Goti · Vidi više »

Gramatika

Gramatika (slovnica) je proučavanje pravila koja upravljaju uporabom jezika.

Novi!!: Rumunjski jezik i Gramatika · Vidi više »

Grčki jezik

Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Novi!!: Rumunjski jezik i Grčki jezik · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Novi!!: Rumunjski jezik i Hrvatski jezik · Vidi više »

Indoeuropljani

Indoeuropljani - Ime narodima koji se služe jezicima indoeuropske jezične porodice, i čije se porijeklo traži u hipotetičkim Proto-Indoeuropljanima koji su se služili proto-indoeuropskim jezikom.

Novi!!: Rumunjski jezik i Indoeuropljani · Vidi više »

Indoeuropski jezici

Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.

Novi!!: Rumunjski jezik i Indoeuropski jezici · Vidi više »

Istočnoromanski jezici

300px Istočnoromanski jezici (privatni kod) zasebna su grana romanskih jezika.

Novi!!: Rumunjski jezik i Istočnoromanski jezici · Vidi više »

Istrorumunjski jezik

Istrorumunjski jezik (ISO 639-3: ruo) jezik istočnoromanske skupine, kojim na sjeveru Istre u nekoliko sela, poglavito Žejane, Lanišće i Šušnjevica danas govori nekoliko stotina Ćiribiraca (555 do 1500; 1994).

Novi!!: Rumunjski jezik i Istrorumunjski jezik · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Rumunjski jezik i Italija · Vidi više »

Italski jezici

Italski jezici (prvatni kod) pripadaju grani međusobno srodnih indoeuropskih jezika od kojih su se neki govorili u starom vijeku na području Apeninskog poluotoka.

Novi!!: Rumunjski jezik i Italski jezici · Vidi više »

Izrael

Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.

Novi!!: Rumunjski jezik i Izrael · Vidi više »

Jugoistočna Europa

date.

Novi!!: Rumunjski jezik i Jugoistočna Europa · Vidi više »

Kanada

Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.

Novi!!: Rumunjski jezik i Kanada · Vidi više »

Katalonski jezik

Govorno područje katalonskog jezika Katalonski jezik (katalonsko-valencijsko-balearski; ISO 639-3: cat) spada u grupu romanskih jezika.

Novi!!: Rumunjski jezik i Katalonski jezik · Vidi više »

Kazahstan

Kazahstan ili Kazakstan (kazaški: Қазақстан, latinično Qazaqstan; ruski: Казахста́н), službeno Republika Kazahstan, država u središnjoj Aziji.

Novi!!: Rumunjski jezik i Kazahstan · Vidi više »

Komunizam

Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.

Novi!!: Rumunjski jezik i Komunizam · Vidi više »

Kovačica

Naselja u Hrvatskoj.

Novi!!: Rumunjski jezik i Kovačica · Vidi više »

Kovin

+ Kovin (općina), općina u Srbiji.

Novi!!: Rumunjski jezik i Kovin · Vidi više »

Krčkoromanski dijalekt

Krčkoromanski dijalekt (krčkoromanski, veljotski, staroveljotski; prema Veglia, talijanskom nazivu za otok Krk), izumrli zapadnoitalski dijalekt dalmatskog, kojim su na otoku Krku govorile skupine stočarskih morlačkih Vlaha.

Novi!!: Rumunjski jezik i Krčkoromanski dijalekt · Vidi više »

Leksikologija

Leksikologija je grana jezikoslovlja koja proučava lekseme.

Novi!!: Rumunjski jezik i Leksikologija · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Rumunjski jezik i Mađarska · Vidi više »

Mađarski jezik

mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Novi!!: Rumunjski jezik i Mađarski jezik · Vidi više »

Makedorumunjski jezik

Makedorumunjski jezik (aromunski, arumunjski, vlaški; ISO 639-3: rup), jezik Aromuna ili Arumunja, nevelikog raspršenog naroda kojim govori oko 200 000 od 700 000 etničkih Aromuna u Grčkoj, 50 000 u Albaniji (400 000 etničkih; Korçë, Lushnjë, Pernët, Gjirokastër, Sarandë, Berat, Durrës, Kavajë i Tiranë), 4 770 u Bugarskoj (2000 WCD; Peštera, Velingrad, Dupnica, Rakitovo i Blagoevgrad), 8 467 u Makedoniji (1994; Skopje, Štip, Bitola, Kruševo, Struga, Ohrid, Kočani-Vinica, Sveti Nikole, Kumanovo i Gevgelija), 28 000 u Rumunjskoj (Dobrudža) i 15 000 u Srbiji i Kosovu.

Novi!!: Rumunjski jezik i Makedorumunjski jezik · Vidi više »

Meglenorumunjski jezik

Meglenorumunjski jezik (meglenski; ISO 639-3: ruq), istočnoromanski jezik kojim se služe Meglenski Vlasi, oko 5 000 govornika u području Grčke i Makedonije.

Novi!!: Rumunjski jezik i Meglenorumunjski jezik · Vidi više »

Moldavija

Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske. Službeni jezik u Moldaviji je Rumunjski, ali je područje došlo 1812. godine pod vlast Ruskog Carstva, te je do danas ostalo pod snažnim utjecajem Ruske Federacije - koja se oštro protivi idejama za priključenje područja Moldavije Rumunjskoj. I 30 godina nakon odvajanja od SSSR-a, Ruska Federacija ostaje glavni gospodarski partner Moldavije, te ostvaruje snažan utjecaj na njen politički život. 2022. godine, moldavska predsjednica Maia Sandu naznačuje kako je priključenje Rumunjskoj (uključenoj u Europsku uniju i znatno prosperitetnijoj) ipak moguće "ako to narod podrži". Nakon odvajanja od SSSR-a, na području Pridnjestrovlja je nastala pobuna u redovima gradskog stanovništva ruskog jezika, te je od ožujka do lipnja 1992. godine vođen Rat u Pridnjestrovlju, s nešto više od 1.000 poginulih. Nakon sklapanja primirja, ostaju u Pridnjestrovlju trajno raspoređene vojne snage Ruske Federacije s oko 1.500 vojnika, a Moldavija u cjelosti ostaje znatno gospodarski ovisna o Rusiji; nakon 30 godina neovisnosti bilježi se da je Moldavija s vremenom ipak uspjela ostvariti značajniju suradnju također i s Rumunjskom i drugim zemljama.

Novi!!: Rumunjski jezik i Moldavija · Vidi više »

Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika

Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika (moldavski: Република Советикэ Сочиалистэ Молдовеняскэ; ruski: Молда́вская Сове́тская Социалисти́ческая Респу́блика, akronim: MSSR) bila je jedna od 15 republika Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika.

Novi!!: Rumunjski jezik i Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »

Moldavski jezik

Moldavski jezik je naziv za moldavski standard rumunjskoga jezika.

Novi!!: Rumunjski jezik i Moldavski jezik · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Rumunjski jezik i Njemačka · Vidi više »

Nominativ

Nominativ (lat. nominare.

Novi!!: Rumunjski jezik i Nominativ · Vidi više »

Novi Zeland

Novi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije.

Novi!!: Rumunjski jezik i Novi Zeland · Vidi više »

Portugalski jezik

thumb Portugalski jezik (ISO 639-3: por; a língua portuguesa) je romanski jezik kojim se služi oko 200 milijuna ljudi.

Novi!!: Rumunjski jezik i Portugalski jezik · Vidi više »

Pravopis

Broza, kojeg je priredio D. Boranić; izdanje iz 1911. Unutar pravopisa Broza i Boranića; odmah se prelazi na zapisivanje ''ije/je'' Pravopis hrvatskoga jezika Vladimira Anića i Josipa Silića iz 2001. godine Pravopis (ili ortografija od grč. ὀρθός (orthos) pravilno i γράφειν (grafein) pisati) je naziv za skup pravila koji određuje način pisanja nekog jezika.

Novi!!: Rumunjski jezik i Pravopis · Vidi više »

Pridnjestrovska Moldavska Republika

Pridnjestrovska Moldavska Republika ili kraće Pridnjestrovlje (spominje se i pod nazivom Transdnjestarska Republika) je dio teritorija Moldavije smješten uz lijevu obalu Dnjestra, koja je na mjestima široka i do 15 km.

Novi!!: Rumunjski jezik i Pridnjestrovska Moldavska Republika · Vidi više »

Rečenica

Rečenica je niz riječi ili jedna riječ kojom prenosimo cjelovitu obavijest.

Novi!!: Rumunjski jezik i Rečenica · Vidi više »

Retoromanski jezici

Retoromanski jezici (retijski jezici), jezici kojima se danas služe potomci romaniziranih Retijaca, poznatih sada kao Retoromani.

Novi!!: Rumunjski jezik i Retoromanski jezici · Vidi više »

Riječ

Riječ je glas ili skup glasova kojem je pridruženo neko značenje te je osnovna jedinica svakog jezika; odgovara posebnosti najosnovnije pojedinosti u jeziku.

Novi!!: Rumunjski jezik i Riječ · Vidi više »

Rimljani

Rimljanin je naziv za sve ljude koji su bili građani grada Rima sve od vremena nastanka toga grada pa do pada Zapadnog Rimskog Carstva.

Novi!!: Rumunjski jezik i Rimljani · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Novi!!: Rumunjski jezik i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Romanski jezici

''Romanski jezici'' u svijetuPlavo-francuski, zeleno-španjolski, narančasto-portugalski, žuto-talijanski, crveno-rumunjski Romanski jezici (Privatni kod:; također poznati i kao novolatinski jezici) su podskupina italskih jezika, posebno onih koji su se razvili iz narječja latinskog jezika, odnosno tzv.

Novi!!: Rumunjski jezik i Romanski jezici · Vidi više »

Rumunji

Rumunji romanski narod srodan Moldavcima i Vlasima naseljen poglavito u Rumunjskoj i Moldaviji.

Novi!!: Rumunjski jezik i Rumunji · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Rumunjski jezik i Rumunjska · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Rumunjski jezik i Rusija · Vidi više »

Ruski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Novi!!: Rumunjski jezik i Ruski jezik · Vidi više »

Sardinski jezici

Sardinski jezici (Sardu, Saldu ISO 639) skupina su južnoromanskih jezika s otoka Sardinije, kojoj pripadaju kampidanski, logudorski, sasarski (sasareški) i galurski (galureški).

Novi!!: Rumunjski jezik i Sardinski jezici · Vidi više »

Sečanj

Sečanj (srpski: Сечањ, mađarski: Szécsány, njemački: Setschan ili Petersheim), mjesto u Banatu, središte općine Sečanj; godine 1981.

Novi!!: Rumunjski jezik i Sečanj · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Rumunjski jezik i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Slavenski jezici

Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika.

Novi!!: Rumunjski jezik i Slavenski jezici · Vidi više »

Slovački jezik

Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W. Brown, 1996.). Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u 10. stoljeće.

Novi!!: Rumunjski jezik i Slovački jezik · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Rumunjski jezik i Sovjetski Savez · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Rumunjski jezik i Srbija · Vidi više »

Srpski jezik

Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.

Novi!!: Rumunjski jezik i Srpski jezik · Vidi više »

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Novi!!: Rumunjski jezik i Talijanski jezik · Vidi više »

Transilvanija

Transilvanija na karti Rumunjske right right right U povijesti su se za Transilvaniju (rumunjski Transilvania) upotrebljavala još i imena Sedmogradska (njemački Siebenbürgen) i Erdelj (mađarski Erdély).

Novi!!: Rumunjski jezik i Transilvanija · Vidi više »

Ugovor

Ugovor je pravni posao zaključen suglasnim očitovanjem volja dviju ili više osoba usmjerenim na proizvođenje pravom dopuštenih pravnih učinaka koji se sastoje u postanku, prestanku ili promjeni pravnih odnosa.

Novi!!: Rumunjski jezik i Ugovor · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.

Novi!!: Rumunjski jezik i Ukrajina · Vidi više »

Ukrajinski jezik

Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.

Novi!!: Rumunjski jezik i Ukrajinski jezik · Vidi više »

Ustav

Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.

Novi!!: Rumunjski jezik i Ustav · Vidi više »

Vlaški jezik

Vlaški jezik je materinski jezik Vlaha Srbije i predstavlja nekodifcirani skup dako-romanskih narječja, koji pripadaju balkanskom latinitetu.

Novi!!: Rumunjski jezik i Vlaški jezik · Vidi više »

Vlasi

Vlaška područja. Vlasi (Rumâni, Rumîńi, Români, Rumâri, Armăni, Arumunji, Aromuni) su skupni naziv za više manjih srodnih etničkih grupa iz jugoistočne Europe, potomke rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira i Tračana.

Novi!!: Rumunjski jezik i Vlasi · Vidi više »

Vojvodina

Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.

Novi!!: Rumunjski jezik i Vojvodina · Vidi više »

Vokativ

Vokativ (lat. vocare.

Novi!!: Rumunjski jezik i Vokativ · Vidi više »

Vršac

Vršac (srp. Вршац, mađ.: Versec, Versecz, nje.: Werschetz, rum.: Vârşeţ, tur.: Virşac) je grad u autonomnoj pokrajini Vojvodini, u Republici Srbiji.

Novi!!: Rumunjski jezik i Vršac · Vidi više »

Vulgarni latinski jezik

Vulgarni latinski jezik (lat. sermo vulgaris) označava dijalekte latinskog jezika koji su se govorili prvenstveno u zapadnim provincijama Rimskog Carstva, sve dok se ti dijalekti, sve se više međusobno udaljavajući, u 9. stoljeću nisu razvili u zasebne romanske jezike.

Novi!!: Rumunjski jezik i Vulgarni latinski jezik · Vidi više »

Zapadnorusinski mikrojezik

Zapadnorusinski mikrojezik (Руски язик / Русински язик) naziv koji se ponekad koristi za rusinski govor u sjevernoj Srbiji (Vojvodina) i istočnoj Hrvatskoj, u Srijemu i Slavoniji, koji Aleksandar Duličenko kvalificira kao jedan od slavenskih literarnih mikrojezika.

Novi!!: Rumunjski jezik i Zapadnorusinski mikrojezik · Vidi više »

Zrenjanin

Zrenjanin (srp. Зрењанин, mađ. Nagybecskerek, slk. Zreňanin, rum. Becicherecul Mare, njem. Großbetschkerek) treći je najveći grad Vojvodine po broju stanovnika, sjedište Srednjobanatskog upravnog okruga i značajan industrijski i kulturni centar Banata.

Novi!!: Rumunjski jezik i Zrenjanin · Vidi više »

1953.

Bez opisa.

Novi!!: Rumunjski jezik i 1953. · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: Rumunjski jezik i 1993. · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Rumunjski jezik i 2005. · Vidi više »

275.

Bez opisa.

Novi!!: Rumunjski jezik i 275. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Rumunjski.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »