Brže od pregledniku!
251 odnosi: Abhazija, Aeroflot, Aleksandar Borodin, Aleksandar II., ruski car, Aleksandar Oparin, Aleksandar Sergejevič Puškin, Aleksandar Solženjicin, Aleksander Aleksandrovič Blok, Aljaska, Ana Politkovskaja, Andrej Rubljov, Anton Pavlovič Čehov, Arktički ocean, Armenci, Armenija, Astronomija, Automobil, Azerbajdžan, Azija, Šangajska organizacija za suradnju, Čečeni, Čečenija, Čeljabinsk, Čeljabinska oblast, Černozem, Čuvaši, Ćirilica, Baškirska, Bajkalsko jezero, Balet, Bangladeš, Bizant, Bjelorusija, Boljševizam, Boris Jeljcin, Boris Pasternak, Brazil, BRIC, Bruto domaći proizvod, Cezar Antonovič Kjui, Crvena armija, Dalekoistočni savezni okrug, Daniil Harms, Dekabristi, Denacionalizacija, Dmitrij Šostakovič, Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, Dmitrij Medvjedev, Drugi svjetski rat, Duma, ..., Eduard Limonov, Ekaterinburg, Estonija, Euroazijska ekonomska zajednica, Europa, Finska, Finski zaljev, Fjodor Mihajlovič Dostojevski, G8, Grčki jezik, Gruzija, Himna Ruske Federacije, Hladni rat, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Iževsk, Igor Stravinski, Ilja Iljič Mečnikov, Indija, Indonezija, Inflacija, Irtiš, Islam, Istočnoeuropska nizina, Ivan Aleksejevič Bunjin, Ivan Andrejevič Krilov, Ivan IV., ruski car, Ivan Petrovič Pavlov, Ivan Turgenjev, Jakutska, Japan, Jenisej, Josif Staljin, Južna Osetija, Južni savezni okrug, Jurij Gagarin, Kalinjingrad, Katarina II. Velika, Kavkaz, Kazahstan, Kazanj, Kazimir Maljevič, Kijev, Kijevska Rus', Kina, Klima, Krasnodar, Krasnodarski kraj, Krasnojarsk, Krasnojarski kraj, Latinica, Latinski jezik, Latvija, Lav Nikolajevič Tolstoj, Lav Trocki, Lena, Litva, Maksim Gorki, Metalurgija, Mihail Aleksandrovič Šolohov, Mihail Ljermontov, Mihail Vasiljevič Lomonosov, Milij Aleksejevič Balakirev, Modest Petrovič Musorgski, Mongoli, Mongolija, Moskva, Nafta, Neva, Nižnjenovgorodska oblast, Nižnji Novgorod, Nigerija, Nikola II., ruski car, Nikolaj Ivanovič Lobačevski, Nikolaj Rimski-Korsakov, Nikolaj Vasiljevič Gogolj, Njemački jezik, Norveška, Novgorod, Novinarstvo, Novosibirsk, Novosibirska oblast, Ob, Oktobarska revolucija, Omsk, Omska oblast, Organizacija Ugovora o zajedničkoj sigurnosti, Pakistan, Perm (Permski kraj, Rusija), Permski kraj, Petar I. Aleksejevič Romanov, Petar Iljič Čajkovski, Poljska, Pravoslavlje, Prirodni plin, Privolški savezni okrug, Promet Rusije, Prvi svjetski rat, Rostov na Donu, Rostovska oblast, Rusi, Ruska akademija znanosti, Ruska pravoslavna Crkva, Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika, Ruski federalni subjekti, Ruski građanski rat, Ruski jezik, Ruski rubalj, Rutenija, Samara, Samarska oblast, Sankt-Peterburg, Saratov, Saratovska oblast, Savez Rusije i Bjelorusije, Sergej Aleksandrovič Jesenjin, Sergej Prokofjev, Sergej Rahmanjinov, Sibir, Sibirski savezni okrug, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Koreja, Sjeverozapadni savezni okrug, Skandinavija, Slaveni, Sovjetski Savez, Središnji savezni okrug, Stepa, Sverdlovska oblast, Talačka kriza u Beslanu, Tatari, Tatarski jezik, Tatarstan, The World Factbook, Tihi ocean, Toljati, Transsibirska pruga, Udmurtska, Ufa, Ukrajina, Ukrajinci, Ukrajinski jezik, Uljanovsk, Uljanovska oblast, Umjetnost, Ural (gorje), Uralski savezni okrug, Vaclav Nižinski, Varjazi, Vasilij Kandinski, Velesila, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, Vladimir I., veliki knez Kijeva, Vladimir Iljič Lenjin, Vladimir Majakovski, Vladimir Nabokov, Vladimir Putin, Vladivostok, Volga, Volgograd, Volgogradska oblast, Voronješka oblast, Voronjež, Zagreb, Zajednica neovisnih država, Zemlja, Znanost, Zračna luka Šeremetjevo, Zračna luka Domodedovo, .ru, .su, 10. listopada, 1462., 1505., 1547., 1584., 1613., 1682., 1703., 1725., 1762., 1796., 1825., 1867., 1881., 1905., 1917., 1918., 1922., 1924., 1953., 1991., 1994., 1996., 1998., 2. travnja, 2000., 2001., 2004., 31. svibnja, 862., 988.. Proširite indeks (201 više) »
Abhazija
Jezero Rica. Picunda na Kavkaz. Crnog mora. Abhazija ili AphazijaAlemko Gluhak, »O nekim imenima zemalja«, Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, god.
Novi!!: Rusija i Abhazija · Vidi više »
Aeroflot
Aeroflot - Ruske Avionlinije (IATA: SU, ICAO: AFL) (rus. 'Аэрофлот — Российские авиалинии') je nacionalna aviokompanija Rusije i bivša nacionalna aviokompanija SSSR-a kada je ujedno bila i najveća aviokompanija u svijetu.
Novi!!: Rusija i Aeroflot · Vidi više »
Aleksandar Borodin
Aleksandar Porfirjevič Borodin (Алекса́ндр Порфи́рьевич Бороди́н, Sankt Peterburg, 12. studenog 1833. - Sankt Peterburg, 27. veljače 1887.), ruski skladatelj i kemičar.
Novi!!: Rusija i Aleksandar Borodin · Vidi više »
Aleksandar II., ruski car
Aleksandar II. Aleksandar II. (17. travnja 1818. Moskva - 13. ožujka 1881. Petrograd) je bio ruski car i veliki vojvoda Finske od 1855 godine.
Novi!!: Rusija i Aleksandar II., ruski car · Vidi više »
Aleksandar Oparin
Aleksandar Oparin (desno) i Andrei Kursanov u laboratoriju enzimologije, 1938. Aleksandr Ivanovič Oparin (ruski: Александр Иванович Опарин; Uglič, 2. ožujka 1894. – Moskva, 21. travnja 1980.) bio je ruski biolog i biokemičar, jedan od najvećih zagovaratelja teorije abiogeneze.
Novi!!: Rusija i Aleksandar Oparin · Vidi više »
Aleksandar Sergejevič Puškin
Aleksandar Sergejevič Puškin (rus. Алекса́ндр Серге́евич Пу́шкин; Moskva, 6. lipnja 1799. - Sankt Peterburg, 10. veljače 1837.), ruski pjesnik, dramatičar i prozaik.
Novi!!: Rusija i Aleksandar Sergejevič Puškin · Vidi više »
Aleksandar Solženjicin
Aleksandar Isajevič Solženjicin (ruski: Александр Исаевич Солженицын, Aleksandr Isaevič Solženicyn; Kislovodsk, 11. prosinca 1918. - Moskva, 3. kolovoza 2008.), ruski prozaist, politički zatvorenik, nanjistaknutije ime književnog otpora Staljinu i sovjetskom totalitarizmu.
Novi!!: Rusija i Aleksandar Solženjicin · Vidi više »
Aleksander Aleksandrovič Blok
'''Aleksander Aleksandrovič Blok''' Aleksander Aleksandrovič Blok (rus. Александр Александрович Блок, (Sankt Peterburg, Rusko Carstvo, 16. studenoga (po julijanskom), 28. studenoga (po gregorijanskom) 1880. - Petrograd, RSFRS, 7. kolovoza 1921.) je bio ruski pjesnik, najznačajniji predstavnik ruskog simbolizma. Odgojen u izrazito intelektualnoj sredini svoje porodice, upoznao se zarana s najboljim dostignućima ruskog i europskog pjesništva kao i modernog lirskog izraza. U književnost ulazi simbolističkim Pjesmama o divnoj dami (Stihi o prekrasnoj dami 1898.-1904.) u kojima obrađuje mistično-religioznu tematiku i u melodioznim stihovima punima nedorečenostiuspijeva izraziti nedefiniranetežnje svoje generacije za nedostižnim idealom. Postepeno se u njegovu poeziju počinje uvlačiti oštar smisao za životnu realnost i tematika se proširuje motivima iz gradskog života. Pod utjecajem revolucionarnih gibanja u Rusiji, pjesnik napušta konačno i svoju društvenu izolaciju, priključuje se naprednim strujama i u svojoj najpoznatijoj poemi Dvanaestorica (Dvenadact, 1918.) daje grandioznu simboličnu viziju revolucije. Stilski, Blok u toj poemi obogaćuje rafiniranu tehniku svog simbolističnog izraza (muzikalnost i ritmička raznolikost stiha, metaforika i simbolika) smionim miješanjem različitih stilova i tehnika (ubacivanjem žargona, parola, satire i parodija, folklornih elemenata itd.), te postaje jednim od preteča moderene europske poezije.
Novi!!: Rusija i Aleksander Aleksandrovič Blok · Vidi više »
Aljaska
Aljaska je poluotok na sjeverozapadu Sjeverne Amerike i 49.
Novi!!: Rusija i Aljaska · Vidi više »
Ana Politkovskaja
Ana Politkovskaja 2005. Ana Politkovskaja (Анна Степановна Политковская) (New York, 30. kolovoza 1958. - Moskva, 7. listopada, 2006.) utjecajna ruska novinarka, dopisnica Novaje Gazete, borac za ljudska prava.
Novi!!: Rusija i Ana Politkovskaja · Vidi više »
Andrej Rubljov
Andrej Rubljov (rus. Андрей Рублёв, oko 1360. - Moskva, 29. siječnja 1430.) - ruski slikar ikona, redovnik, svetac Ruske pravoslavne crkve od 1988.
Novi!!: Rusija i Andrej Rubljov · Vidi više »
Anton Pavlovič Čehov
Anton Pavlovič Čehov (rus. Ант́он П́авлович Ч́ехов, Tanganrog, 29. siječnja 1860. - Badenweiler, Njemačka, 15. srpnja 1904.), ruski književnik.
Novi!!: Rusija i Anton Pavlovič Čehov · Vidi više »
Arktički ocean
Arktički ocean Arktički ocean, dubine do 5.449 m naziva se još i Sjeverno polarno more, Arktik ali i Arktičko sredozemno more.
Novi!!: Rusija i Arktički ocean · Vidi više »
Armenci
Armenci (armenski: Հայեր, Hayer), narod koji živi većinom na području Armenije, više od tri milijuna pripadnika.
Novi!!: Rusija i Armenci · Vidi više »
Armenija
Armenija (armenski Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija je država na južnom Kavkazu.
Novi!!: Rusija i Armenija · Vidi više »
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Novi!!: Rusija i Astronomija · Vidi više »
Automobil
Prvi automobil Automobil (samovoz) je motorno vozilo s karoserijom raznih oblika postavljenom na dvjema osovinama s četirima kotačima, a većinom se koristi za prijevoz putnika.
Novi!!: Rusija i Automobil · Vidi više »
Azerbajdžan
Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan, država je u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero.
Novi!!: Rusija i Azerbajdžan · Vidi više »
Azija
Zemljovid Azije veći prikaz. Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Novi!!: Rusija i Azija · Vidi više »
Šangajska organizacija za suradnju
300px Šangajska organizacija za suradnju je međunarodna organizacija osnovana 2001.
Novi!!: Rusija i Šangajska organizacija za suradnju · Vidi više »
Čečeni
Čečeni ili Čečenci (čečenski: Nohči, Нохчий; ruski: Чеченцы) su najveći narod nahske skupine, nahsko-dagestanske etnolingvističke porodice (nešto manje od 1,000,000) naseljen poglavito u Čečeniji i Ingušetiji (734,000), nadalje u Dagestanu (58,000), Kazahstanu (49,000), Moskvi (2,100), i drugdje u Rusiji.
Novi!!: Rusija i Čečeni · Vidi više »
Čečenija
Čečenija (čečenski Ičkerija, također Čečnja, puni naziv Čečenskaja respublika) je republika u Ruskoj Federaciji smještana na Kavkazu.
Novi!!: Rusija i Čečenija · Vidi više »
Čeljabinsk
Čeljabinsko kazalište Trag meteorita na nebu iznad Čeljabinska, 15. veljače 2013. Čeljabinsk (ruski: Челя́бинск) je ruski grad, smješten istočno od gorja Urala.
Novi!!: Rusija i Čeljabinsk · Vidi više »
Čeljabinska oblast
Čeljabinska oblast (ruski: Челя́бинская о́бласть) je oblast u Ruskoj federaciji.
Novi!!: Rusija i Čeljabinska oblast · Vidi više »
Černozem
Crnica Crnica ili černozem je zonalni tip zemljišta koji je razvijen na lesnoj podlozi.
Novi!!: Rusija i Černozem · Vidi više »
Čuvaši
Čuvaši Čuvaši (Чуваши), narod turkijskog jezičnog roda altajske etnolingvističke porodice nastanjen prvenstveno na području Čuvaške republike u Rusiji a 1989.
Novi!!: Rusija i Čuvaši · Vidi više »
Ćirilica
Ćirilica je pismo koje se rabi u istočnoj Europi, te sjevernoj i središnjoj Aziji.
Novi!!: Rusija i Ćirilica · Vidi više »
Baškirska
Baškirska je republika u Ruskoj Federaciji smještana na južnom Uralu i Zauralju.
Novi!!: Rusija i Baškirska · Vidi više »
Bajkalsko jezero
Bajkalsko jezero (ruski: О́зеро Байка́л) u azijskom dijelu Ruske Federacije najstarije je jezero (oko 25 milijuna godina), i ujedno najdublje (oko 1700 m) jezero na svijetu.
Novi!!: Rusija i Bajkalsko jezero · Vidi više »
Balet
Edgara Degasa Balet Balet je plesna forma koju danas najčešće vidimo u izvođenju profesionalnih plesača u kazalištu ili na nekoj drugoj sceni.
Novi!!: Rusija i Balet · Vidi više »
Bangladeš
Bangladeš, službeno Narodna Republika Bangladeš je država u južnoj Aziji.
Novi!!: Rusija i Bangladeš · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo (grč. Βασιλεία τῶν Ῥωμαίων /Basileía tōn Rhōmaíōn/, lat. Imperium Romanorum – doslovno: „Carstvo Rimljana”; u grčkim izvorima i Βυζαντινή Αυτοκρατορία) – ili, skraćeno, često nazivano još i Bizant – povijesni je naziv za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330.
Novi!!: Rusija i Bizant · Vidi više »
Bjelorusija
Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь – Belarus', ruski: Белоруссия – Belorussia; službeno ime:Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str. 4., ISBN 978-953-7859-03-9 Republika Bjelarus, prije Bjelorusija, BelarusBožidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, 4. izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske, Zagreb, ožujka 2011., str..), država je u istočnoj Europi, koja se proteže istočno od poljske granice prema Rusiji. Na jugu graniči s Ukrajinom, a na sjeverozapadu s Latvijom i Litvom. Bjelorusija se nalazi na prijelazu s njemačko-poljske u istočno-europsku nizinu. Većinom je nizinska zemlja s umjerenom kontinentalnom klimom što u gospodarskom smislu pogoduje razvoju ratarske odnosno stočarske kulture. Kontinentalna je država, što znači da nema izlaza na more, ali je vrlo dobro povezana riječnim tokovima, posebno s Ukrajinom i Rusijom. Trg pobjede u glavnom gradu Minsku Bjelorusija ima staru i kulturno bogatu tisućljetnu povijest, ali je njezina državna neovisnost relativno mlada. Kroz svoju povijest Bjelorusija je u državničkom i kulturološkom smislu duže vrijeme bila vezana sa Ukrajinom u sklopu Kijevske Rusi i Poljsko-Litavske Unije. Obje zemlje tada su u specifičnoj federaciji bile poznatije pod imenom Rutenija odnosno Rus' u lokalnom slaveniziranom obliku, a konkretno u slučaju Bjelorusije - Bijela Rus'. Nakon raspada SSSR-a 1991. godine prestalo je doseljavanje u dotada industrijski i poljoprivredno najrazvijeniju sovjetsku republiku. Teška gospodarska kriza, koja pogađa ovu zemlju započinje još u doba SSSR-a i nastavlja se zbog istočno azijske ekonomske krize sve do 1999. godine. Do drastične ekonomsko-političke promjene dolazi 1994. godine kada stanovnici umorni od privatizacija i siromaštva dotadašnjem predsjedniku daju samo 10 posto glasova, a na vlast dovode Aleksandra Lukašenka koji privatizirane tvrtke vraća pod okrilje države. Od 1999. do danas Bjelorusija bilježi zavidan gospodarski rast koji se kreće između 9 i 10 posto godišnje. Ipak, glavne zamjerke trenutačnom predsjedniku Bjelorusije idu u smjeru optužbi da je zemlju doveo u generalnu izolaciju, a granice države u Europi se i dalje percipiraju politički zatvorene što Bjelorusiju drži u svojevrsnoj stagnaciji kada su u pitanju europski standardi i njihovo usvajanje.
Novi!!: Rusija i Bjelorusija · Vidi više »
Boljševizam
Boljševizam je u izvornom značenju Lenjinovo učenje u pitanjima teorije, organizacije, strategije i taktike partije radničke klase.
Novi!!: Rusija i Boljševizam · Vidi više »
Boris Jeljcin
Boris Nikolajevič Jeljcin (rus. Борис Николаевич Ельцин, Jekaterinburg, 1. veljače 1931. - Moskva, 23. travnja 2007.), ruski političar i predsjednik.
Novi!!: Rusija i Boris Jeljcin · Vidi više »
Boris Pasternak
Boris Leonidovič Pasternak (rus. "Борис Леонидович Пастернак", Moskva, 10. veljače 1890. - Predelkino kraj Moskve, 30. svibnja 1960.) je bio ruski pjesnik, književnik i nobelovac.
Novi!!: Rusija i Boris Pasternak · Vidi više »
Brazil
Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.
Novi!!: Rusija i Brazil · Vidi više »
BRIC
BRIC je je engleska skraćenica i ekonomski pojam koji se odnosi na rastuće ekonomije Brazila, Rusije, Indije i Kine (Brazil, Russia, India, China).
Novi!!: Rusija i BRIC · Vidi više »
Bruto domaći proizvod
BDP po paritetu kupovne moći. MMF-u. Bruto domaći proizvod (BDP, engleski Gross domestic product, GDP) je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama.
Novi!!: Rusija i Bruto domaći proizvod · Vidi više »
Cezar Antonovič Kjui
Cezar Antonovič Kjui (rus. Цезарь Антонович Кюи, 6. siječnja 1835. - 13. ožujka 1918.) je bio ruski skladatelj, član "Petorice".
Novi!!: Rusija i Cezar Antonovič Kjui · Vidi više »
Crvena armija
Amblem Crvene armije Sovjetski vojnici Spomenik Crvenoj armiji u Berlinu Crvena armija je bila vojska Sovjetskog Saveza 1918.-1946., nakon čega je 1946.-1991. nosila naziv Sovjetska armija.
Novi!!: Rusija i Crvena armija · Vidi više »
Dalekoistočni savezni okrug
Dalekoistočni savezni okrug (ruski: Дальневосто́чный федера́льный о́круг) najveći od sedam saveznih okruga Ruske Federacije.
Novi!!: Rusija i Dalekoistočni savezni okrug · Vidi više »
Daniil Harms
Daniil Ivanovič Harms ili pravim imenom Daniil Ivanovič Juvačov (rus. Даниил Хармс, Даниил Иванович Ювачов, Sankt Peterburg, 30. prosinca 1905. - Lenjingrad, 2. veljače 1942.), ruski avangardni književnik, satiričar rane sovjetske ere na čije je stvaralaštvo utjecao nadrealizam, apsurd i zaumno pisanje.
Novi!!: Rusija i Daniil Harms · Vidi više »
Dekabristi
Pobuna dekabrista Dekabristi su bili ruski časnici, koji su tražili promjenu režima u Rusiji i ustavne oblike vlasti.
Novi!!: Rusija i Dekabristi · Vidi više »
Denacionalizacija
Denacionalizacija ili privatizacija je prijenos vlasništva i odgovornosti od javnog ili državnog u privatni sektor.
Novi!!: Rusija i Denacionalizacija · Vidi više »
Dmitrij Šostakovič
Dmitrij Dmitrijevič Šostakovič (rus. Дми́трий Дми́триевич Шостако́вич, Sankt-Peterburg 12./25. rujna 1906. – Moskva, 9. kolovoza 1975.), bio je ruski skladatelj koji je živio i stvarao u doba Sovjetskoga Saveza.
Novi!!: Rusija i Dmitrij Šostakovič · Vidi više »
Dmitrij Ivanovič Mendeljejev
Periodni sustav elemenata. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Originalni periodni sustav elemenata. Mendeljejev kako piše u svojoj sobi. Dmitrij Ivanovič Mendeljejev (rus. Дми́трий Ива́нович Менделе́ев, Tobolsk, 8. veljače 1834. - Sankt Peterburg 2. veljače 1907.), ruski kemičar.
Novi!!: Rusija i Dmitrij Ivanovič Mendeljejev · Vidi više »
Dmitrij Medvjedev
Dmitrij Anatoljevič Medvjedev (Дми́трий Анато́льевич Медве́дев; Sankt Peterburg, 14. rujna 1965.), aktualni je premjer Ruske Federacije.
Novi!!: Rusija i Dmitrij Medvjedev · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. - 2. rujna 1945.) međunarodni je sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Rusija i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Duma
Duma (ruski: Ду́ма) je općenito naziv za savjetodavno tijelo kao što je gradsko vijeće lil komora (Narodne komora) Parlamenta Ruske Federacije u modernoj Rusiji i u ruskoj povijesti.
Novi!!: Rusija i Duma · Vidi više »
Eduard Limonov
Eduard Limonov Eduard Venjaminovič Limonov (ruski: Эдуард Вениаминович Лимонов), 22. veljače 1943., Dzeržinsk, Nižnjenovgorodska oblast, tadašnja Gorkovska oblast) je ruski ultra ekstremni nacionalistički pisac, antisemit, publicist, političar, disident, osnivač i vođa zabranjene Nacional-boljševičke stranke (Национал-большевистская партия). Pravim imenom je Eduard Venjaminovič Savenko. Osuđen je 2002., unatoč prosvjedima nekolicine zastupnika u Dumi, zbog nezakonitog nabavljanja oružja, i odslužio je gotovo dvije godine u zatvoru. Pored ruskog, služi se i engleskim i francuskim jezikom.
Novi!!: Rusija i Eduard Limonov · Vidi više »
Ekaterinburg
Ekaterinburg ili Jekaterinburg (ruski: Екатеринбу́рг) je grad u Rusiji u istočnom podnožju planinskog lanca Ural, oko 1.700 km istočno od Moskve.
Novi!!: Rusija i Ekaterinburg · Vidi više »
Estonija
Republika Estonija (estonski: Eesti Vabariik ili Eesti) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora i Finskog zaljeva. Graniči s Rusijom na istoku i Latvijom na jugu, a od Finske je odvaja Finski zaljev. Estonija je članica Europske unije i NATO-a od 2004. godine.
Novi!!: Rusija i Estonija · Vidi više »
Euroazijska ekonomska zajednica
Međunarodna kovanica objavljena povodom 10. obljetnice osnivanja Euroazijske ekonomske zajednice Predsjednici članica zajednice 2006. godine Euroazijska ekonomska zajednica (EAEC ili EurAsEC) potječe iz Zajednice Neovisnih Država (ZND) carinske unije između Bjelorusije, Rusije i Kazahstana osnovane 29.
Novi!!: Rusija i Euroazijska ekonomska zajednica · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije.
Novi!!: Rusija i Europa · Vidi više »
Finska
Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci, uz jugozapadnu obalu, su pod Finskom vrhovnom vlašću dok uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187,888 jezera (većih od 500 m²) te 179,584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. 1995. godine postala je članica Europske unije.
Novi!!: Rusija i Finska · Vidi više »
Finski zaljev
Baltičko more i Finski zaljev Finski zaljev (finski: Suomenlahti; ruski: Финский залив, Finskii zaliv; švedski: Finska viken; estonski: Soome laht) je zaljev na istočnoj strani Baltičkog mora.
Novi!!: Rusija i Finski zaljev · Vidi više »
Fjodor Mihajlovič Dostojevski
Fjodor Mihajlovič Dostojevski (rus. Фёдор Михайлович Достоевский, Moskva, 11. studenog 1821. - Sankt Peterburg, 9. veljače 1881.), ruski književnik ukrajinskog porijekla, romanopisac, novelist i publicist, jedan od najznačajnijih književnika u povijesti.
Novi!!: Rusija i Fjodor Mihajlovič Dostojevski · Vidi više »
G8
Zemlje članice G8 i EU G8 je skupina industrijski najrazvijenijih i gospodarski najmoćnijih zemalja svijeta.
Novi!!: Rusija i G8 · Vidi više »
Grčki jezik
Grčki jezik je jedna grana indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Rusija i Grčki jezik · Vidi više »
Gruzija
Gruzija (ili Georgija; gruzinski საქართველო) je država u istočnoj Europi,Europska unija,, 17/07/2014: "...pursuant to Article 49 of the Treaty on European Union, Georgia, Moldova and Ukraine – like any other European state – have a European perspective and may apply to become members of the Union provided that they adhere to the principles of democracy, respect fundamental freedoms and human and minority rights and ensure the rule of law..." na sjeveroistoku Crnog mora.
Novi!!: Rusija i Gruzija · Vidi više »
Himna Ruske Federacije
Državna himna Ruske Federacije (ruski: Государственный гимн Российской Федерации, latinično: "Gosudarstvenni Gimn Rossijskoj Federacii") je naslov službene ruske državne himne.
Novi!!: Rusija i Himna Ruske Federacije · Vidi više »
Hladni rat
Antikomunistička gerilska udruženja. Hladni rat bio je politički sukob između zapadnih sila predvođenih SAD-om i istočnih sila predvođenih SSSR-om koji se vodio od 1945. do 1991. Hladni je rat tada vođen svim mogućim sredstvima, no nikada nije prerastao u masivni oružani sukob svjetskih razmjera.
Novi!!: Rusija i Hladni rat · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, nazvana i Hrvatska opća enciklopedija, temeljno je izdanje Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže i jedan od središnjih i trajnih programa nacionalne kulture.
Novi!!: Rusija i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Iževsk
Crkva u Iževsku Iževsk (Иже́вск) je glavni grad i kulturno središte Udmurtske republike u Ruskoj federaciji.
Novi!!: Rusija i Iževsk · Vidi više »
Igor Stravinski
Igor Fjodorovič Stravinski (rus. И́горь Фёдорович Страви́нский, Igor' Fëdorovič Stravinskij; Oranienbaum, 17. lipnja 1882. - New York, 6. travnja 1971.), je bio ruski skladatelj ukrajinskog porijekla kojeg danas mnogi, i na zapadu i u njegovoj rodnoj domovini, smatraju najutjecajnijim skladateljem glazbe XX. stoljeća.
Novi!!: Rusija i Igor Stravinski · Vidi više »
Ilja Iljič Mečnikov
Ilja Iljič Mečnikov Ilja Iljič Mečnikov (kraj Harkova, 15. svibnja 1845. - Pariz, 16. srpnja 1916.), ruski biolog Jedan je od osnivača usporedne patologije, mikrobiologije, embriologije i imunobiologije.
Novi!!: Rusija i Ilja Iljič Mečnikov · Vidi više »
Indija
Države Indije Republika Indija, koja je smještena u Južnoj Aziji i pokriva veći dio Indijskog potkontinenta, je druga najmnogoljudnija država na svijetu, s više od milijardu stanovnika, koji govore više od sto različitih jezika.
Novi!!: Rusija i Indija · Vidi više »
Indonezija
Republika Indonezija je otočna država u jugoistočnoj Aziji i djelomično u Oceaniji.
Novi!!: Rusija i Indonezija · Vidi više »
Inflacija
Stope inflacije u svijetu dinara iz doba SFRJ. dinara iz doba SFRJ. dinara iz doba SFRJ. Inflacija je povećanje agregatne razine cijena u odnosu na vrijednost novca.
Novi!!: Rusija i Inflacija · Vidi više »
Irtiš
Porječje Irtiša. Irtiš (ruski: Ирты́ш, kazaški: Ертіс, kineski: É'ěrqísī hé / 额尔齐斯河) je rijeka u Sibiru i glavni pritok rijeke Ob.
Novi!!: Rusija i Irtiš · Vidi više »
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu) ili muhamedanstvo, monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Novi!!: Rusija i Islam · Vidi više »
Istočnoeuropska nizina
Položaj Istočnoeuropske nizine Volga najveća rijeka u nizini ali i u cijeloj Europi Istočnoeuropska nizina (rus.: Восточно-Европейская равнина, ukr.: Східноєвропейська рівнина, polj.: Nizina Wschodnioeuropejska, bje.: Усходне-Эўрапейская раўніна, est.: Ida-Euroopa lauskmaa, Vene tasandik, kaz.: Шығыс Еуропа жазығы, lit.: Ryţu Europos lyguma, lat.: Austrumeiropas līdzenums, mol.: Cîmpia Europei de Est) poznata i kao Ruska nizina je velika nizina u istočnoj Europi, koja zauzima približno 40% europskog kontinenta i po tome predstavlja njegovu najveću ravničarsku cijelinu.
Novi!!: Rusija i Istočnoeuropska nizina · Vidi više »
Ivan Aleksejevič Bunjin
Ivan Aleksejevič Bunjin, (rus. Ива́н Алексе́евич Бу́нин, Voronjež, 22. listopada 1870. - Pariz, 8. studenog 1953.), ruski književnik.
Novi!!: Rusija i Ivan Aleksejevič Bunjin · Vidi više »
Ivan Andrejevič Krilov
Ivan Andrejevič Krilov Ivan Andrejevič Krilov (rus. Иван Андреевич Крылов, 13. veljače 1768. - 21. studenog 1844. (pristupljeno 19. prosinca 2015.)) bio je ruski basnopisac i komediograf.
Novi!!: Rusija i Ivan Andrejevič Krilov · Vidi više »
Ivan IV., ruski car
'''Ivan IV.''' Ivan IV.
Novi!!: Rusija i Ivan IV., ruski car · Vidi više »
Ivan Petrovič Pavlov
Ivan Petrovič Pavlov (Rjazanj, 14. rujna 1849. - Lenjingrad, 27. veljače 1936.), ruski fiziolog Bio je profesor farmakologije u Lenjingradu na Vojnomedicinskoj akademiji, te je upravljao fiziološkim odjelom Instituta za eksperimentalnu medicinu.
Novi!!: Rusija i Ivan Petrovič Pavlov · Vidi više »
Ivan Turgenjev
Ivan Sergejevič Turgenjev (ruski Ива́н Серге́евич Турге́нев, Orel, 9. studenog 1818. - Bougival, 3. rujna 1883.), ruski književnik.
Novi!!: Rusija i Ivan Turgenjev · Vidi više »
Jakutska
Rijeka Malakatin Jakutska je republika u Ruskoj Federaciji smještena na ruskom Dalekom Istoku.
Novi!!: Rusija i Jakutska · Vidi više »
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Novi!!: Rusija i Japan · Vidi više »
Jenisej
Jenisej (rus. Енисе́й), je rijeka u azijskom dijelu Rusije.
Novi!!: Rusija i Jenisej · Vidi više »
Josif Staljin
Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18. prosinca 1878. - Moskva, 5. ožujka 1953.), bio je sovjetski političar, državnik te komunistički diktator.
Novi!!: Rusija i Josif Staljin · Vidi više »
Južna Osetija
Južna Osetija (osetski: Хуссар Ирыстон, latinično: Xussar Iryston; gruzijski: სამხრეთ ოსეთი, latinično: Samkhret Oseti; ruski: Южная Осетия, latinično: Južnaja Osetija) je ''de facto'' nezavisna republika koja se nalazi unutar međunarodno priznate Gruzije.
Novi!!: Rusija i Južna Osetija · Vidi više »
Južni savezni okrug
Južni savezni okrug (ruski: Ю́жный федера́льный о́круг) je jedan od sedam ruskih saveznih okruga.
Novi!!: Rusija i Južni savezni okrug · Vidi više »
Jurij Gagarin
Jurij Aleksejevič Gagarin (rus. Юрий Алексеевич Гагарин, kraj Gžatska, 9. ožujka 1934. - kraj Moskve, 27. ožujka 1968.), sovjetski astronaut i vojni pilot, ujedno prvi čovjek koji je otputovao u svemir 12. travnja 1961.
Novi!!: Rusija i Jurij Gagarin · Vidi više »
Kalinjingrad
Kalinjingrad (ruski: Калининград, njemački: Königsberg, poljski: Królewiec, a od 14. do 16. stoljeća: Królówgród, zatim litvanski: Karaliaučius, latinski: Regiomontium), lučki grad i glavni grad Kalinjingradske oblasti, ruske eksklave između Poljske i Litve, s pristupom Baltičkom moru.
Novi!!: Rusija i Kalinjingrad · Vidi više »
Katarina II. Velika
'''Katarina II. Velika''' Katarina II.
Novi!!: Rusija i Katarina II. Velika · Vidi više »
Kavkaz
Kavkaski krajolik u Azerbajdžanu Kavkaz je gorje koje tvori prirodnu granicu Europe i Azije, a zemljopisno je smješten između Crnog mora i Kaspijskog jezera.
Novi!!: Rusija i Kavkaz · Vidi više »
Kazahstan
Kazahstan ili Kazakstan (kazaški Қазақстан, latinično Qazaqstan), službeno Republika Kazahstan, je država u središnjoj Aziji.
Novi!!: Rusija i Kazahstan · Vidi više »
Kazanj
Kazanj (rus. Каза́нь) ili Kazan (tat.: Казан) je glavni grad Republike Tatarstan i jedan od najvećih gradova Ruske Federacije.
Novi!!: Rusija i Kazanj · Vidi više »
Kazimir Maljevič
Kazimir Severinovič Maljevič (ukr. Малевич Казимир Северинович, rus. Казимир Северинович Малевич, Kijev, 23. veljače 1879. - Sankt-Peterburg, 15. svibnja 1935.) je bio ukrajinski i ruski slikar poljsko-ukrajinskog podrijetla, teoretičar umjetnosti, pionir geometrijske apstrakcije, te jedan od glavnih predstavnika ukrajinske te ruske avangarde.
Novi!!: Rusija i Kazimir Maljevič · Vidi više »
Kijev
Kijev (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.
Novi!!: Rusija i Kijev · Vidi više »
Kijevska Rus'
Kijevska Rus' - (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь - Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь - Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь - Kieuskaja Rus')je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.
Novi!!: Rusija i Kijevska Rus' · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Rusija i Kina · Vidi više »
Klima
Klima (sa grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Novi!!: Rusija i Klima · Vidi više »
Krasnodar
Krasnodar (ruski: Краснодар) je grad u južnoj Rusiji.
Novi!!: Rusija i Krasnodar · Vidi više »
Krasnodarski kraj
Krasnodarski kraj je kraj u Rusiji, smješten na obalama Azovskog i Crnog mora, odnosno u Predkavkazju i na sjevernim padinama Velikog Kavkaza.
Novi!!: Rusija i Krasnodarski kraj · Vidi više »
Krasnojarsk
Brana hidrocentrale Krasnojarsk Krasnojarsk (ruski: Красноя́рск) je treći po veličini ruski grad u Sibiru, administrativno sjedište Krasnojarskog kraja.
Novi!!: Rusija i Krasnojarsk · Vidi više »
Krasnojarski kraj
Krasnojarski kraj je drugi po veličini federalni subjekt u Ruskoj Federaciji. Nalazi se u Istočnom Sibiru. Kategorija:Ruski krajevi.
Novi!!: Rusija i Krasnojarski kraj · Vidi više »
Latinica
Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.
Novi!!: Rusija i Latinica · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana latinskim pismom Latinski jezik (ISO 639-3) je izumrli jezik koji spada u skupinu italskih jezika, a javlja se kao predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Rusija i Latinski jezik · Vidi više »
Latvija
Latvija, često zvana i Letonija, je pribaltička europska država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, te Litvom na jugu. Na zapadu izlazi na Baltičko more. U hrvatskim izvorima, pored oblika Letonija i Latvija, nailazimo i na starije oblike Letonska te Lotiška.
Novi!!: Rusija i Latvija · Vidi više »
Lav Nikolajevič Tolstoj
Lav Nikolajevič Tolstoj (rus. Лев Никола́евич Толсто́й) Jasnaja Poljana, pokrajina Tula, 9. rujna 1828.
Novi!!: Rusija i Lav Nikolajevič Tolstoj · Vidi više »
Lav Trocki
Lav Davidovič Trocki (rus. Лев Давидович Троцкий, Janovka, 7. studenog 1879 - Coyoacán, 21. kolovoza 1940.), rođen Lav Davidovič Bronstein (Лев Давидович Бронштейн) bio je boljševički i marksistički teoretičar.
Novi!!: Rusija i Lav Trocki · Vidi više »
Lena
Lena (rus. Лена) je rijeka u Rusiji.
Novi!!: Rusija i Lena · Vidi više »
Litva
Litva je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Rusija i Litva · Vidi više »
Maksim Gorki
'''Maksim Gorki''' Maksim Gorki (rus. Максим Горький, pravo ime - Aleksej Maksimovič Pješkov, rus. Алексей Максимович Пешков, Nižnji Novogorod, 28. ožujka 1868. - Moskva, 18. lipnja 1936.), ruski književnik.
Novi!!: Rusija i Maksim Gorki · Vidi više »
Metalurgija
kristalna zrna. antičke Tebe (Grčka), 750. - 700. pr. Kr. Rumunjskoj. Tutankhamonova zlatna posmrtna maska Čelični lijev nakon 12 sati toplinske obrade na temperaturi od 1 200 °C (Goodwin Steel Castings Ltd. - Ujedinjeno kraljevstvo). samurajskog mača ''katane''. Svijetle valovite linije (''nioi'') odvajaju martenzitne krajeve od perlitne osnove. Kovač. kristalnih zrna. Mikroskop. Metalurgija predstavlja znanost, odnosno granu inženjeringa koja se bavi proizvodnjom metalnih legura.Obuhvaća i rafinaciju, proizvodnju legura, oblikovanje, oplemenivanje, kao i proučavanje strukture, sastava i svojstava metala.
Novi!!: Rusija i Metalurgija · Vidi više »
Mihail Aleksandrovič Šolohov
Mihail Aleksandrovič Šolohov (rus. Михаи́л Алекса́ндрович Шо́лохов, (hutor Kružilinski, 24. svibnja 1905. - stanica Vješčenska, 21. veljače 1984.), ruski književnik. Rodio se u carskoj Rusiji u Rostovskoj oblasti, onda dijelom Katerinoslavščine u seljačkoj obitelji, u hutoru Kružilinskom (Кружилінський). Mati mu je bila Ukrajinka iz Černihivskog kraja, Anastarija Danilivna Čornjak. Na trećem skupu književnika iz Ukrajine 1954. godine Šolohov je kazao: "Moja mati mi je još u djetinjstvu usadila ljubav k ukrajinskom narodu." U književnost je ušao zbornikom "Donske pripovijesti". Najbolje mu je djelo roman "Tihi Don" s temom rata i mira u sredini donskih kozaka u vrijeme Prvog svjetskog rata, revolucije i građanskog rata. Vrstan je pejzažist i poznavalac kozačkih običaja, pa su opisi prirode i kozačke sredine dali romanu svježinu. Godine 1965. dobio je Nobelovu nagradu za književnost.
Novi!!: Rusija i Mihail Aleksandrovič Šolohov · Vidi više »
Mihail Ljermontov
Mihail Jurjevič Ljermontov (rus. Михаил Юрьевич Лермонтов, Moskva, 2. listopada 1814. - Pjatigorsk, 27. srpnja 1841.), ruski pjesnik.
Novi!!: Rusija i Mihail Ljermontov · Vidi više »
Mihail Vasiljevič Lomonosov
'''Mihail Vasiljevič Lomonosov''' Mihail Vasiljevič Lomonosov (rus. Михаи́л Васи́льевич Ломоно́сов, Denisovka, 19. studenog 1711. - Petrograd, 15. travnja 1765.), ruski znanstvenik i pjesnik Sa 19 godina odlazi u Moskvu i stupa u Slavensko-grčko-latinsku akademiju, zatim odlazi u Njemačku, u Marburg i Freiburg.
Novi!!: Rusija i Mihail Vasiljevič Lomonosov · Vidi više »
Milij Aleksejevič Balakirev
Milij Aleksejevič Balakirev (rus. Милий Алексеевич Бала́кирев, Nižnji Novgorod, 2. siječnja 1837. - Sankt-Peterburg, 29. svibnja 1910.), ruski skladatelj, pijanist i dirigent Predstavnik je ruskog nacionalnog glazbenog smjera, utemeljitelj i idjeni vođa skladateljske grupe po njemu nazvane Balakirevljev kružok ili Petorica.
Novi!!: Rusija i Milij Aleksejevič Balakirev · Vidi više »
Modest Petrovič Musorgski
Modest Petrovič Musorgski (rus. Моде́ст Петро́вич Му́соргский, Karev, 21. ožujka 1839. - Sankt Peterburg, 28. ožujka 1881.), ruski skladatelj.
Novi!!: Rusija i Modest Petrovič Musorgski · Vidi više »
Mongoli
Pod pojmom Mongoli se, u užem smislu, podrazumijevaju pravi Mongoli, koji se jezično mogu grubo podijeliti na Istočne i Zapadne Mongole.
Novi!!: Rusija i Mongoli · Vidi više »
Mongolija
Mongolija je kontinentalna država u Aziji, između centralne i istočne Azije, rijetko naseljena zemlja bez izlaza na more, graniči s Rusijom na sjeveru i Kinom na jugu.
Novi!!: Rusija i Mongolija · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Rusija i Moskva · Vidi više »
Nafta
Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra (stijena) i lat. oleum (ulje)), kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđezelena do smeđecrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82-0,94, koju većinom nalazimo u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.
Novi!!: Rusija i Nafta · Vidi više »
Neva
Neva Neva (ruski: Нева́) je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Rusije.
Novi!!: Rusija i Neva · Vidi više »
Nižnjenovgorodska oblast
Nižnjenovgorodska oblast (ruski: Нижегоро́дская о́бласть) je oblast u Ruskoj federaciji.
Novi!!: Rusija i Nižnjenovgorodska oblast · Vidi više »
Nižnji Novgorod
Nižnji Novgorod (ruski: Нижний Новгород) — grad u Rusiji, administrativno središte Nižnjenovgorodske oblasti.
Novi!!: Rusija i Nižnji Novgorod · Vidi više »
Nigerija
Nigerija (eng.: Federal Republic of Nigeria, hausa: Jamhuriyar Taraiyar Nijeriya, igbo: Ọ̀hàńjíkọ̀ Ọ̀hànézè Naìjíríyà, joruba: Orílẹ̀-èdè Olómìniira Aláàpapọ̀ Nàìjíríà) je država u zapadnoj Africi.
Novi!!: Rusija i Nigerija · Vidi više »
Nikola II., ruski car
Nikola II., punim imenom Nikolaj Aleksandrovič Romanov (rus. Николай II Алекса́ндрович Романов) (Moskva, 18. svibnja 1868. - Jekaterinburg, 17. srpnja 1918.), je bio posljednji okrunjeni ruski car, kralj Poljske i vojvoda Finske iz dinastije Romanov.
Novi!!: Rusija i Nikola II., ruski car · Vidi više »
Nikolaj Ivanovič Lobačevski
'''Nikolaj Ivanovič Lobačevski''' Nikolaj Ivanovič Lobačevski (Nižnji Novgorod, 20. studenog (1. prosinca) 1793. – Kazan, 12. (24.) veljače 1856.), ruski matematičar.
Novi!!: Rusija i Nikolaj Ivanovič Lobačevski · Vidi više »
Nikolaj Rimski-Korsakov
Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov (rus. Николай Андреевич Римский-Корсаков, Tihvin, 18. ožujka 1844. - Ljubensk, 21. lipnja 1908.), ruski skladatelj i dirigent Po zanimanju je bio mornarički časnik, a godine 1861.
Novi!!: Rusija i Nikolaj Rimski-Korsakov · Vidi više »
Nikolaj Vasiljevič Gogolj
Korice prvog izdanja romana ''Mrtve duše'', iz 1842. u Moskvi. Kamen i križ ponovno su postavljeni 2009. Nikolaj Vasiljevič Gogolj (ukr. Мико́ла Васи́льович Го́голь / Mikola Vasiljovič Gogolj, rus. Никола́й Васи́льевич Го́голь) (prezime po rođenju Janovski, ukr. Яновський; (Ukrajina, Soročinci, 31. ožujka 1809. - Rusija, Moskva, 4. ožujka 1852.); ukrajinski je i ruski (jer je pisao i na ruskom) književnik, utemeljitelj modernog ruskog realizma. Gogolj spada među najznačajnije književnike u svijetu.
Novi!!: Rusija i Nikolaj Vasiljevič Gogolj · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik pripada grupi zapadnogermanskih jezika, spada među svjetske jezike.
Novi!!: Rusija i Njemački jezik · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) je država Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen, te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Rusija i Norveška · Vidi više »
Novgorod
Gradovi u Rusiji.
Novi!!: Rusija i Novgorod · Vidi više »
Novinarstvo
Novinarstvo je struka kojom se bave novinari.
Novi!!: Rusija i Novinarstvo · Vidi više »
Novosibirsk
Novosibirsk (rus. Новосиби́рск) je grad u Rusiji, sa 1 397 213 stanovnika treći grad po veličini zemlji iza Moskve i Sankt Peterburga.
Novi!!: Rusija i Novosibirsk · Vidi više »
Novosibirska oblast
Novosibirska Oblast (rus.
Novi!!: Rusija i Novosibirska oblast · Vidi više »
Ob
Ob (rus. Обь), je rijeka u azijskom dijelu Rusije.
Novi!!: Rusija i Ob · Vidi više »
Oktobarska revolucija
Oktobarska revolucija, Oktobarska socijalistička revolucija ili Listopadska revolucija, revolucija u Rusiji koja je dovela do ukidanja Ruske Republike i stvaranja Saveza Socijalističkih Sovjetskih Republika.
Novi!!: Rusija i Oktobarska revolucija · Vidi više »
Omsk
Omsk je ruski grad i administrativni centar Omske oblasti.
Novi!!: Rusija i Omsk · Vidi više »
Omska oblast
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i Omska oblast · Vidi više »
Organizacija Ugovora o zajedničkoj sigurnosti
Članice Organizacije Ugovora o zajedničkoj sigurnosti su žute boje, a bivše članice zelene Organizacija Ugovora o zajedničkoj sigurnosti međunarodna je organizacija vojno-političke prirode koju su 1992.
Novi!!: Rusija i Organizacija Ugovora o zajedničkoj sigurnosti · Vidi više »
Pakistan
Pakistan (پاکستان); službeno: Islamska Republika Pakistan) je država u južnoj Aziji. Graniči s Indijom, Kinom, Afganistanom i Iranom. Na jugu izlazi na Arapsko more, koje je dio Indijskog oceana. Pakistan je stvoren 1947. godine, od većinski muslimanskog dijela Britanske Indije, dok je ostatak zemlje postao današnja država Indija. Godine 1956., Pakistan se proglasio prvom islamskom republikom na svijetu. Istočni dio Pakistana je od 1971. godine, postao nezavisna država Bangladeš.
Novi!!: Rusija i Pakistan · Vidi više »
Perm (Permski kraj, Rusija)
Perm (ruski: Пермь) je grad u Rusiji, na obalama rijeke Kame, u podnožju gorja Ural - granice Europe i Azije.
Novi!!: Rusija i Perm (Permski kraj, Rusija) · Vidi više »
Permski kraj
Permski kraj (ruski:Пе́рмский край) je federalni subjekt Ruske federacije.
Novi!!: Rusija i Permski kraj · Vidi više »
Petar I. Aleksejevič Romanov
'''Petar I. Aleksejevič Romanov''' Petar I. Aleksejevič Romanov (poznat kao Petar Veliki, ruski: Пётр I Алексеевич, odnosno Пётр Великий), (10. lipnja 1672. - 8. veljače 1725.), ruski vladar.
Novi!!: Rusija i Petar I. Aleksejevič Romanov · Vidi više »
Petar Iljič Čajkovski
Petar Iljič Čajkovski (ukrajinski: Петро́ Іллі́ч Чайко́вський, rus. Пётр Ильич Чайковский, Votkinsk, 7. svibnja 1840. - Sankt Peterburg, 6. studenog 1893.), ruski skladatelj i jedan od najvećih skladatelja romantizma.
Novi!!: Rusija i Petar Iljič Čajkovski · Vidi više »
Poljska
Poljska (polj. Polska), službeno Republika Poljska (polj. Rzeczpospolita Polska), je država u srednjoj Europi. Geopolitički pripada istočnoj Europi. Graniči s Njemačkom na zapadu, Češkom na jugozapadu, Slovačkom na jugu, Ukrajinom na jugoistoku, Bjelorusijom na istoku, Litvom na sjeveroistoku, te Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem na sjeveru. Poljska je članica Europske unije i NATO saveza. Ukupna površina Poljske je 312.679 km², što je čini 69. na spisku najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez sa Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritoriju Poljske su podijelile Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvog svjetskog rata, a ponovo je izgubila početkom Drugog svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u značajno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnog bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Rusija i Poljska · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katolicizam i protestantizam).
Novi!!: Rusija i Pravoslavlje · Vidi više »
Prirodni plin
Prirodni plin izlazi iz zemlje u Tajvanu. molni udjel veći od 90%). Prirodni plin je smjesa nižih alifatskih ugljikovodika, pretežito metana, koja se u prirodnim podzemnim ležištima nalazi u plinovitom stanju (slobodni plin), otopljena u sirovoj nafti ili je s njom u dodiru (vezani ili naftni plin).
Novi!!: Rusija i Prirodni plin · Vidi više »
Privolški savezni okrug
Privolški savezni okrug (ruski: Приво́лжский федера́льный о́круг) je jedan od sedam ruskih saveznih okruga.
Novi!!: Rusija i Privolški savezni okrug · Vidi više »
Promet Rusije
Transsibirska željeznica Ruska prometna mreža prilično je nerazvijena u odnosu na veličinu teritorija.
Novi!!: Rusija i Promet Rusije · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Središnje sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenog 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40 milijuna žrtava, uključujući približno 20 milijuna mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti) i značajna razaranja država i gospodarstava, te se smatra prvim ratom globalnih, svjetskih razmjera.
Novi!!: Rusija i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Rostov na Donu
Rostov na Donu, rus., Ростов-на-Дону, je grad u južnoj Rusiji.
Novi!!: Rusija i Rostov na Donu · Vidi više »
Rostovska oblast
Rostovska oblast (ruski: Росто́вская о́бласть) je federalni subjekt Ruske Federacije.
Novi!!: Rusija i Rostovska oblast · Vidi više »
Rusi
Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 145 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.
Novi!!: Rusija i Rusi · Vidi više »
Ruska akademija znanosti
Glavno sjedište Ruske akademije u Moskvi Ruska akademija znanosti (rus. Российская Академия Наук, PAH), je ruska nacionalna akademija.
Novi!!: Rusija i Ruska akademija znanosti · Vidi više »
Ruska pravoslavna Crkva
Katedralni saborni hram Krista Spasitelja Ruska pravoslavna Crkva (rus. Русская Православная Церковь) je pomjesna autokefalna Crkva.
Novi!!: Rusija i Ruska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika
Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika (rus. Росси́йская Сове́тская Федерати́вная Социалисти́ческая Респу́блика) je bila jedna od 15 republika koje su činile bivši Sovjetski Savez.
Novi!!: Rusija i Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika · Vidi više »
Ruski federalni subjekti
Rusija je federacija od 85 subjekata (ruski:субъект(ы)) ukljućujući Krim.
Novi!!: Rusija i Ruski federalni subjekti · Vidi više »
Ruski građanski rat
Ruski građanski rat je naziv za niz oružanih sukoba na području bivšeg Ruskog Carstva koji su trajali od 1918. do 1922. godine, i koji su svoj korijen imali u pokušajima da se obori boljševički režim u Rusiji stvoren Oktobarskom revolucijom.
Novi!!: Rusija i Ruski građanski rat · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Rusija i Ruski jezik · Vidi više »
Ruski rubalj
Rubalj (ISO 4217: RUB, ruski: рубль, množina: рубли́) je ime ruske valute.
Novi!!: Rusija i Ruski rubalj · Vidi više »
Rutenija
Središnji teritoriji Rutenije (1199.-1349.). Rutenija je latinski naziv za državu Kijevsku Rus' odnosno srednjovjekovnu Rus'.
Novi!!: Rusija i Rutenija · Vidi više »
Samara
Samara (ruski: Сама́ра) je grad u Rusiji na utoku rijeke Samare u Volgu.
Novi!!: Rusija i Samara · Vidi više »
Samarska oblast
Samarska oblast (rus. Сама́рская о́бласть) jedna je od 46 oblasti u Ruskoj Federaciji.
Novi!!: Rusija i Samarska oblast · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus. Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: Rusija i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Saratov
Saratov (ruski) je veliki grad na jugo-istoku europskog dijela Rusije, administrativno središte Saratovske oblasti.
Novi!!: Rusija i Saratov · Vidi više »
Saratovska oblast
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i Saratovska oblast · Vidi više »
Savez Rusije i Bjelorusije
Savez Rusije i Bjelorusije je nad-državni entitet koji se sastoji od Rusije i Bjelorusije, osnovan 1996.
Novi!!: Rusija i Savez Rusije i Bjelorusije · Vidi više »
Sergej Aleksandrovič Jesenjin
Sergej Aleksandrovič Jesenjin (rus. Сергей Александрович Есенин; Konstatinovo, 3. listopada 1895. – Lenjingrad, 28. prosinca 1925.) je bio ruski pjesnik.
Novi!!: Rusija i Sergej Aleksandrovič Jesenjin · Vidi više »
Sergej Prokofjev
Sergej Sergejevič Prokofjev (rus.: Серге́й Серге́евич Проко́фьев, ukr.: Сергі́й Сергі́йович Проко́ф'єв; Soncivka, 23. travnja 1891. - Moskva, 5. ožujka 1953.), ruski skladatelj, pionir neoklasicizma, potomak ruskih doseljnika rođen u manjem ukrajinskom mjestu Soncivka, koji je zbog svog brzog svladavanja skoro svih glazbenih žanrova postao jedan od najpopularnijih i najznačajnijih skladatelja XX. stoljeća.
Novi!!: Rusija i Sergej Prokofjev · Vidi više »
Sergej Rahmanjinov
Sergej Vasiljevič Rahmanjinov (rus. Сергей Васильевич Рахманинов, Semjonovo, 1. travnja 1873. - Beverly Hills, 28. ožujka 1943.), ruski pijanist, dirigent i skladatelj.
Novi!!: Rusija i Sergej Rahmanjinov · Vidi više »
Sibir
Bajkalskog jezera Sibir (ruski: Сиби́рь, ženski rod) je naziv za područje koje pokriva veći dio sjeverne Azije odnosno azijski dio Rusije.
Novi!!: Rusija i Sibir · Vidi više »
Sibirski savezni okrug
Sibirski savezni okrug (ruski: Сиби́рский федера́льный о́круг) je jedan od sedam ruskih saveznih okruga.
Novi!!: Rusija i Sibirski savezni okrug · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Rusija i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sjeverna Koreja
Sjeverna Koreja, službeno Demokratska Narodna Republika Koreja, je država u istočnoj Aziji. Na zapadu izlazi na Žuto more, a na istoku na Japansko more. Na jugu graniči s Južnom Korejom te na sjeveru s Kinom i Rusijom. Zauzima sjeverni dio Korejskog poluotoka.
Novi!!: Rusija i Sjeverna Koreja · Vidi više »
Sjeverozapadni savezni okrug
Sjeverozapadni savezni okrug (ruski: Се́веро-За́падный федера́льный о́круг) je jedan od sedam ruskih saveznih okruga.
Novi!!: Rusija i Sjeverozapadni savezni okrug · Vidi više »
Skandinavija
sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.
Novi!!: Rusija i Skandinavija · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Rusija i Slaveni · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (kratica: SSSR; rus. Сою́з Сове́тских Социалисти́ческих Респу́блик), je bila država u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Rusija i Sovjetski Savez · Vidi više »
Središnji savezni okrug
Središnji savezni okrug (ruski: Центра́льный федера́льный о́круг) je jedan od sedam saveznih okruga Ruske Federacije.
Novi!!: Rusija i Središnji savezni okrug · Vidi više »
Stepa
Stepa u Kirgistanu. Stepa predstavlja uglavnom nizinsku zemljinu površinu za koju je često karakterističan niz međusobno ovisnih biljno-životinjskih zajednica koje stepsku površinu često odlikuju vrlo kvalitetnom zemljom pogodnom za poljoprivrednu obradu, posebno u istočnoj Europi.
Novi!!: Rusija i Stepa · Vidi više »
Sverdlovska oblast
Sverdlovska oblast je jedan od subjekata Ruske Federacije.
Novi!!: Rusija i Sverdlovska oblast · Vidi više »
Talačka kriza u Beslanu
Talačka kriza u Beslanu - jedan od najtežih terorističkih napada koji je pogodio Rusiju u njezinoj povijesti.
Novi!!: Rusija i Talačka kriza u Beslanu · Vidi više »
Tatari
Tatari su narod danas pretežno nastanjen u Tatarstanu (oko 2 milijuna) i drugdje u Ruskoj Federaciji (ukupno oko 5,6 milijuna), s manjim odvjetcima i u drugim zemljama kao su (Bugarska, Rumunjska; stara naselija u Poljskoj, oko 3.000), te na širem području od Krima, preko Kavkaza i Sibira, do Kine (gdje su poznata nacionalna manjina).
Novi!!: Rusija i Tatari · Vidi više »
Tatarski jezik
Tatarski jezik (ISO 639-3), jezik zapadnoturkijske skupine kojim govori 6.496.600 ljudi na području Rusije (5,350,000; 2002), Kine (800; 1999 Z. Chen) i Istanbula u Turskoj.
Novi!!: Rusija i Tatarski jezik · Vidi više »
Tatarstan
Republika Tatarstan, Tatarska ili Tatarija (ruski: Респу́блика Татарста́н, tatarski: Татарстан Республикасы) je republika u Ruskoj Federaciji.
Novi!!: Rusija i Tatarstan · Vidi više »
The World Factbook
The World Factbook (ISSN 1553-8133, također poznat kao CIA World Factbook) je izvor podataka o zemljama svijeta koji svake godine objavljuje CIA u stilu almanaha.
Novi!!: Rusija i The World Factbook · Vidi više »
Tihi ocean
Tihi ocean Obala Tihog oceana u Vina del Maru, Čile. Tihi ocean (od latinskog Mare Pacificum, hrvatski Mirno more), najveća je morska površina na svijetu.
Novi!!: Rusija i Tihi ocean · Vidi više »
Toljati
Toljati (ruski) je veliki grad na jugo-istoku europskog dijela Rusije, u Samarskoj oblasti.
Novi!!: Rusija i Toljati · Vidi više »
Transsibirska pruga
Transsibirska pruga označena crveno i Bajkalsko-Amurska pruga označena zeleno. Spomenik na zadnjem kilometru Transsibirske pruge u Vladivostoku Transsibirska željeznička pruga, skraćeno Transsib, transibírka (rus.: Транссибирская железнодорожная магистраль, skr. Трансси́б), — mreža željezničkih pruga kroz Euroazijski kontinent, spaja europski dio Ruske Federacije, glavna industrijska područja i prijestolnicu sa središnjim (Sibir) i istočnim krajevima (Daleki Istok), Mongolijom, Kinom i Japanskim morem.
Novi!!: Rusija i Transsibirska pruga · Vidi više »
Udmurtska
Udmurtska je republika u Ruskoj Federaciji smještana u porječju rijeke Volge u kojoj živi oko 1,5 mil.
Novi!!: Rusija i Udmurtska · Vidi više »
Ufa
S. M. Prokudina-Gorskog (1910.) Ufa (ruski: Уфа, tatarski: Ufa, Öfä; baškirski: Өфө, čuvaški: Ěпхӳ) je glavni grad Baškirske republika (ili još: Baškirija, Baškorostana), republike u središnjem sjevernom europskom dijelu Rusije.
Novi!!: Rusija i Ufa · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна / Ukrajina / "u-zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Rusija i Ukrajina · Vidi više »
Ukrajinci
Ukrajinci (ukr. Українці / Ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.
Novi!!: Rusija i Ukrajinci · Vidi više »
Ukrajinski jezik
Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва - ukrayins'ka mova; ISO 639-3) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.
Novi!!: Rusija i Ukrajinski jezik · Vidi više »
Uljanovsk
Uljanovsk (ruski: Улья́новск), bivši Simbirsk (ruski: Симби́рск) je grad na rijeci Volgi u Rusiji.
Novi!!: Rusija i Uljanovsk · Vidi više »
Uljanovska oblast
Uljanovska oblast je oblast u Ruskoj Federaciji.
Novi!!: Rusija i Uljanovska oblast · Vidi više »
Umjetnost
Gustav Klimt: "Portret Adele Bloch-Bauer I" Umjetnost je osobita ljudska djelatnost čije se značenje konstituira u složenom komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkog djela i publike.
Novi!!: Rusija i Umjetnost · Vidi više »
Ural (gorje)
Ural je staro gorje koje se prostire u smjeru sjever - jug u dužini od oko 2.000 km od Sjevernog ledenog mora do granice s Kazahstanom.
Novi!!: Rusija i Ural (gorje) · Vidi više »
Uralski savezni okrug
Uralski savezni okrug (ruski: Ура́льский федера́льный о́круг) je jedan od sedam saveznih okruga u Ruskoj federaciji.
Novi!!: Rusija i Uralski savezni okrug · Vidi više »
Vaclav Nižinski
Adolf de Meyer: ''Vaclav Nižinski'', 1912. Vaclav (Vaslav) Fomič Nižinski (Nijinsky) (polj. Wacław Niżyński; Kijev, 12. ožujka 1890. – London, 8. travnja 1950.), ukrajinski plesač i koreograf poljskog podrijetla.
Novi!!: Rusija i Vaclav Nižinski · Vidi više »
Varjazi
Ključni trgovački putevi Vikinga Putevi Varjaga i formiranje države u 9. stoljeću Pojam Varjazi (non. Væringjar, grk. Βάραγγοι / Varangoi, ukr./rus. Варяги / Varyagi / Varyahy) podrazumijeva se kao naziv za srednjovjekovne germanske osvajače Vikinge na prostorima istočne Europe odnosno Rusije, Ukrajine, Bjelorusije i Bizanta.
Novi!!: Rusija i Varjazi · Vidi više »
Vasilij Kandinski
Vasilij Vasiljevič Kandinski (ruski Василий Васильевич Кандинский, Moskva, 16. prosinca 1866. – Neuilly-sur-Seine, 13. prosinca 1944.), ruski slikar.
Novi!!: Rusija i Vasilij Kandinski · Vidi više »
Velesila
Velesila je nacija ili država koja ima sposobnost da vrši svoj utjecaj na globalnoj ljestvici.
Novi!!: Rusija i Velesila · Vidi više »
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda
'''Dvorana Vijeća sigurnosti''' Vijeće sigurnosti UN-a najbitnije je tijelo Ujedinjenih naroda kojemu, prema 24.
Novi!!: Rusija i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda · Vidi više »
Vladimir I., veliki knez Kijeva
Krštenje Vladimira Velikog, autor: Viktor Vasnecov (1848.) Vladimir I. ili Vladimir Svjatoslavič Veliki ili Vladimir Sveti (Budutino kraj Pskova, 962. - Berestovo kraj Kijeva, 15. srpnja 1015.); staroruski i ujedno kijevski knez Kijevske Rusi koji je službeno prihvatio kršćanstvo u gradu Hersonesu 988.
Novi!!: Rusija i Vladimir I., veliki knez Kijeva · Vidi više »
Vladimir Iljič Lenjin
Vladimir Iljič (obiteljsko ime Uljanov), Lenjin (Simbirsk, 22. travnja 1870. – Gorki kraj Moskve, 21. siječnja 1924.), ruski revolucionar, državnik, pravnik, filozof i publicist; predvodnik Oktobarske revolucije 1917.
Novi!!: Rusija i Vladimir Iljič Lenjin · Vidi više »
Vladimir Majakovski
Vladimir Vladimirovič Majakovski (rus. Влади́мир Влади́мирович Маяко́вский, Bagdadi pokraj Kutaisa, 19. srpnja 1893. - Moskva, 14. travnja 1930.), ruski književnik, jedan od začetnika ruskog futurizma.
Novi!!: Rusija i Vladimir Majakovski · Vidi više »
Vladimir Nabokov
Spomenik Nabokovu u Montreuxu Vladimir Vladimirovič Nabokov (rus. Владимир Владимирович Набоков, Sankt Peterburg, 22. travnja 1899. - Montreux, 2. srpnja 1977.), rusko-američki književnik.
Novi!!: Rusija i Vladimir Nabokov · Vidi više »
Vladimir Putin
Vladimir Vladimirovič Putin (rus. Владимир Владимирович Путин, Sankt Peterburg, 7. listopada 1952.) trenutačni je predsjednik Ruske Federacije.
Novi!!: Rusija i Vladimir Putin · Vidi više »
Vladivostok
Vladivostok je ruski grad i najveća ruska luka na Tihom oceanu.
Novi!!: Rusija i Vladivostok · Vidi više »
Volga
Volga je sa svojih 3.534 km najduža rijeka u Europi.
Novi!!: Rusija i Volga · Vidi više »
Volgograd
Volgograd (ruski Волгогра́д) grad je u Rusiji na rijeci Volgi.
Novi!!: Rusija i Volgograd · Vidi više »
Volgogradska oblast
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i Volgogradska oblast · Vidi više »
Voronješka oblast
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i Voronješka oblast · Vidi više »
Voronjež
Voronjež (ruski) je grad u jugozapadnoj Rusiji, administrativno središte Voronješke oblasti.
Novi!!: Rusija i Voronjež · Vidi više »
Zagreb
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i Zagreb · Vidi više »
Zajednica neovisnih država
Zastava ZND-a Zemljovid zemalja članica Zajednica neovisnih država (Zajednica nezavisnih država, ZND), gospodarski, politički i ekonomski savez 12 bivših sovjetskih republika.
Novi!!: Rusija i Zajednica neovisnih država · Vidi više »
Zemlja
Zemlja je treći planet po redoslijedu udaljenosti od Sunca i najveći među unutarnjim planetima.
Novi!!: Rusija i Zemlja · Vidi više »
Znanost
Hrvatskom institutu za povijest. Znanost (grč. episteme - razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia; eng. i fr. science; njem. Wissenschaft) je organizirani sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Rusija i Znanost · Vidi više »
Zračna luka Šeremetjevo
Zračna luka Šeremetjevo (SVO) je međunarodna zračna luka u Moskvi i baza kompanije Aeroflot.
Novi!!: Rusija i Zračna luka Šeremetjevo · Vidi više »
Zračna luka Domodedovo
Predvorje i registracija putnika. Međunarodna zračna luka Domodedovo (rus. Московский аэропорт Домоде́дово) je najveća (od 2005.) međunarodna zračna luka u Rusiji.
Novi!!: Rusija i Zračna luka Domodedovo · Vidi više »
.ru
.ru je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Rusiju.
Novi!!: Rusija i .ru · Vidi više »
.su
.su je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za bivši Sovjetski Savez.
Novi!!: Rusija i .su · Vidi više »
10. listopada
10.
Novi!!: Rusija i 10. listopada · Vidi više »
1462.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1462. · Vidi više »
1505.
1505. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Rusija i 1505. · Vidi više »
1547.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1547. · Vidi više »
1584.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1584. · Vidi više »
1613.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1613. · Vidi više »
1682.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1682. · Vidi više »
1703.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1703. · Vidi više »
1725.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1725. · Vidi više »
1762.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1762. · Vidi više »
1796.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1796. · Vidi više »
1825.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1825. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1867. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1881. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1905. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1917. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1918. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1922. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1924. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1953. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1991. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1994. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1996. · Vidi više »
1998.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1998. · Vidi više »
2. travnja
2.
Novi!!: Rusija i 2. travnja · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Rusija i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Rusija i 2001. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Rusija i 2004. · Vidi više »
31. svibnja
31.
Novi!!: Rusija i 31. svibnja · Vidi više »
862.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 862. · Vidi više »
988.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 988. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Ruska Federacija, Ruska federacija.
