Brže od pregledniku!
274 odnosi: Abhazija, Aeroflot, Aleksandar Borodin, Aleksandar II., ruski car, Aleksandar Oparin, Aleksandar Sergejevič Puškin, Aleksandar Solženjicin, Aleksander Aleksandrovič Blok, Aljaska, Ana Politkovskaja, Andrej Rubljov, Anton Pavlovič Čehov, Arktički ocean, Armenci, Armenija, Astronomija, Automobil, Azerbajdžan, Azija, Šangajska organizacija za suradnju, Čečeni, Čečenija, Čeljabinsk, Čeljabinska oblast, Černozem, Čuvaši, Ćirilica, Baškirija, Baškirski jezik, Bajkalsko jezero, Balet, Bangladeš, Bizant, Bjelorusija, Boljševizam, Boris Jeljcin, Boris Pasternak, Brazil, BRIC, Bruto domaći proizvod, Cezar Antonovič Kjui, Crnogorična šuma, Crvena armija, Dalekoistočni savezni okrug, Daniil Harms, Dekabristi, Denacionalizacija, Dmitrij Šostakovič, Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, Drugi svjetski rat, ..., Duma, Eduard Limonov, Ekaterinburg, Elbrus, Engleski jezik, Estonija, Euroazijska ekonomska zajednica, Europa, Finska, Finski zaljev, Fjodor Mihajlovič Dostojevski, G8, Grčki jezik, Gruzija, Himna Ruske Federacije, Hladni rat, Hrvati u Rusiji, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatsko-ruski odnosi, Iževsk, Igor Stravinski, Ilja Iljič Mečnikov, Indija, Indonezija, Inflacija, Irtiš, Islam, Istočnoeuropska nizina, Ivan Aleksejevič Bunjin, Ivan Andrejevič Krilov, Ivan IV., ruski car, Ivan Petrovič Pavlov, Ivan Turgenjev, Jakutija, Japan, Jenisej, Josif Staljin, Južna Osetija, Južni savezni okrug, Jurij Gagarin, Kalinjingrad, Kamčatka, Kaspijsko jezero, Katarina II. Velika, Kavkaz, Kazahstan, Kazanj, Kazimir Maljevič, Kijev, Kijevska Rus', Kina, Klima, Ključevska Sopka, Kontinentska klima, Krasnodar, Krasnodarski kraj, Krasnojarsk, Krasnojarski kraj, Krim, Latinica, Latinski jezik, Latvija, Lav Nikolajevič Tolstoj, Lav Trocki, Lena, Litva, Maksim Gorki, Metalurgija, Mihail Aleksandrovič Šolohov, Mihail Ljermontov, Mihail Vasiljevič Lomonosov, Milij Aleksejevič Balakirev, Modest Petrovič Musorgski, Mongoli, Mongolija, Moskva, Nadmorska visina, Nafta, Neva, Nižnjenovgorodska oblast, Nižnji Novgorod, Nigerija, Nikola II., ruski car, Nikolaj Ivanovič Lobačevski, Nikolaj Rimski-Korsakov, Nikolaj Vasiljevič Gogolj, Njemački jezik, Norveška, Novgorod, Novinarstvo, Novosibirsk, Novosibirska oblast, Ob, Oceanska klima, Oktobarska revolucija, Omsk, Omska oblast, Organizacija Ugovora o zajedničkoj sigurnosti, Pakistan, Perm (Permski kraj, Rusija), Permski kraj, Petar I. Aleksejevič Romanov, Petar Iljič Čajkovski, Polarna klima, Poljska, Polupustinja, Pravoslavlje, Prirodni plin, Privolški savezni okrug, Prvi svjetski rat, Rostov na Donu, Rostovska oblast, Rus' (narod), Rusi, Ruska akademija znanosti, Ruska pravoslavna Crkva, Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika, Ruski federalni subjekti, Ruski građanski rat, Ruski jezik, Ruski rubalj, Rutenija, Samara, Samarska oblast, Sankt-Peterburg, Saratov, Saratovska oblast, Savez Rusije i Bjelorusije, Sergej Aleksandrovič Jesenjin, Sergej Prokofjev, Sergej Rahmanjinov, Sibir, Sibirski savezni okrug, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Koreja, Sjeverni Kavkaz, Sjeverozapadni savezni okrug, Skandinavija, Slaveni, Sovjetski Savez, Središnji savezni okrug, Srednjosibirska visoravan, Stepa, Sverdlovska oblast, Tajga, Talačka kriza u Beslanu, Tatari, Tatarski jezik, Tatarstan, The World Factbook, Tihi ocean, Toljati, Transsibirska pruga, Tundra, Udmurtija, Ufa, Ukrajina, Ukrajinci, Ukrajinski jezik, Uljanovsk, Uljanovska oblast, Umjetnost, Ural (gorje), Uralski savezni okrug, Vaclav Nižinski, Varjazi, Vasilij Kandinski, Velesila, Velika Kneževina Moskva, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, Vladimir I., veliki knez Kijeva, Vladimir Iljič Lenjin, Vladimir Kosma Zworykin, Vladimir Majakovski, Vladimir Nabokov, Vladimir Putin, Vladivostok, Volga, Volgograd, Volgogradska oblast, Voronješka oblast, Voronjež, Zagreb, Zajednica neovisnih država, Zakavkazje, Zapadnosibirska nizina, Zemlja, Zlatno Altajsko gorje, Znanost, Zračna luka Šeremetjevo, Zračna luka Domodedovo, .ru, .su, 10. listopada, 1462., 1505., 1547., 1584., 1613., 1682., 1703., 1725., 1762., 1796., 1825., 1867., 1881., 1905., 1917., 1918., 1922., 1924., 1953., 1991., 1994., 1996., 1998., 2. travnja, 2000., 2001., 2004., 2014., 31. svibnja, 862.. Proširite indeks (224 više) »
Abhazija
Abhazija ili AphazijaAlemko Gluhak, »O nekim imenima zemalja«, Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, god. 40., br. 4., mjeseca travnja 1993., str. 115.
Novi!!: Rusija i Abhazija · Vidi više »
Aeroflot
Aeroflot - Ruske Avionlinije (IATA: SU, ICAO: AFL) (rus. 'Аэрофлот — Российские авиалинии') je nacionalna aviokompanija Rusije i bivša nacionalna aviokompanija SSSR-a kada je ujedno bila i najveća aviokompanija u svijetu.
Novi!!: Rusija i Aeroflot · Vidi više »
Aleksandar Borodin
Aleksandar Porfirjevič Borodin (Алекса́ндр Порфи́рьевич Бороди́н, Sankt Peterburg, 12. studenog 1833. – Sankt Peterburg, 27. veljače 1887.), ruski skladatelj i kemičar.
Novi!!: Rusija i Aleksandar Borodin · Vidi više »
Aleksandar II., ruski car
Aleksandar II. Aleksandar II. (Moskva, 17. travnja 1818. - Petrograd, 13. ožujka 1881.) je bio ruski car i veliki vojvoda Finske od 1855. godine.
Novi!!: Rusija i Aleksandar II., ruski car · Vidi više »
Aleksandar Oparin
Aleksandr Ivanovič Oparin (ruski: Александр Иванович Опарин; Uglič, 2. ožujka 1894. – Moskva, 21. travnja 1980.) bio je ruski biolog i biokemičar, jedan od najvećih zagovaratelja teorije abiogeneze.
Novi!!: Rusija i Aleksandar Oparin · Vidi više »
Aleksandar Sergejevič Puškin
Aleksandar Sergejevič Puškin (rus. Алекса́ндр Серге́евич Пу́шкин; Moskva, 6. lipnja 1799. – Sankt Peterburg, 10. veljače 1837.), ruski pjesnik, dramatičar i prozaik.
Novi!!: Rusija i Aleksandar Sergejevič Puškin · Vidi više »
Aleksandar Solženjicin
Aleksandar Isajevič Solženjicin (ruski: Александр Исаевич Солженицын, Aleksandr Isaevič Solženicyn; Kislovodsk, 11. prosinca 1918. – Moskva, 3. kolovoza 2008.), ruski prozaist, politički zatvorenik, najistaknutije ime književnog otpora Staljinu i sovjetskom totalitarizmu.
Novi!!: Rusija i Aleksandar Solženjicin · Vidi više »
Aleksander Aleksandrovič Blok
Aleksander Aleksandrovič Blok Aleksander Aleksandrovič Blok (rus. Александр Александрович Блок, (Sankt Peterburg, Rusko Carstvo, 16. studenoga (po julijanskom), 28. studenoga (po gregorijanskom) 1880. – Petrograd, RSFRS, 7. kolovoza 1921.) je bio ruski pjesnik, najznačajniji predstavnik ruskog simbolizma. Odgojen u izrazito intelektualnoj sredini svoje porodice, upoznao se zarana s najboljim dostignućima ruskog i europskog pjesništva kao i modernog lirskog izraza. U književnost ulazi simbolističkim Pjesmama o divnoj dami (Stihi o prekrasnoj dami 1898. – 1904.) u kojima obrađuje mistično-religioznu tematiku i u melodioznim stihovima punima nedorečenostiuspijeva izraziti nedefiniranetežnje svoje generacije za nedostižnim idealom. Postupno se u njegovu poeziju počinje uvlačiti oštar smisao za životnu realnost i tematika se proširuje motivima iz gradskog života. Pod utjecajem revolucionarnih gibanja u Rusiji, pjesnik napušta konačno i svoju društvenu izolaciju, priključuje se naprednim strujama i u svojoj najpoznatijoj poemi Dvanaestorica (Dvenadact, 1918.) daje grandioznu simboličnu viziju revolucije. Stilski, Blok u toj poemi obogaćuje rafiniranu tehniku svog simbolističnog izraza (muzikalnost i ritmička raznolikost stiha, metaforika i simbolika) smionim miješanjem različitih stilova i tehnika (ubacivanjem žargona, parola, satire i parodija, folklornih elemenata itd.), te postaje jednim od preteča moderene europske poezije.
Novi!!: Rusija i Aleksander Aleksandrovič Blok · Vidi više »
Aljaska
Aljaska je 49.
Novi!!: Rusija i Aljaska · Vidi više »
Ana Politkovskaja
Ana Politkovskaja 2005. Ana Politkovskaja (Анна Степановна Политковская) (New York, 30. kolovoza 1958. – Moskva, 7. listopada, 2006.) utjecajna ruska novinarka, dopisnica Novaje Gazete, borac za ljudska prava.
Novi!!: Rusija i Ana Politkovskaja · Vidi više »
Andrej Rubljov
Andrej Rubljov (rus. Андрей Рублёв, oko 1360. – Moskva, 29. siječnja 1430.) - ruski slikar ikona, redovnik, svetac Ruske pravoslavne crkve od 1988. godine.
Novi!!: Rusija i Andrej Rubljov · Vidi više »
Anton Pavlovič Čehov
Anton Pavlovič Čehov (ruski: Ант́он П́авлович Ч́ехов, Taganrog, 29. siječnja 1860. – Badenweiler, Njemačka, 15. srpnja 1904.), ruski književnik.
Novi!!: Rusija i Anton Pavlovič Čehov · Vidi više »
Arktički ocean
Arktički ocean Arktički ocean, dubine do 5449 m naziva se još i Sjeverno polarno more, Arktik ali i Arktičko sredozemno more.
Novi!!: Rusija i Arktički ocean · Vidi više »
Armenci
Armenci (armenski: Հայեր, Hayer), narod koji živi većinom na području Armenije, više od tri milijuna pripadnika.
Novi!!: Rusija i Armenci · Vidi više »
Armenija
Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.
Novi!!: Rusija i Armenija · Vidi više »
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Novi!!: Rusija i Astronomija · Vidi više »
Automobil
Prvi automobil Automobil (samovoz) je motorno vozilo s karoserijom raznih oblika postavljenom na dvjema osovinama s četirima kotačima, a većinom se koristi za prijevoz putnika.
Novi!!: Rusija i Automobil · Vidi više »
Azerbajdžan
Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan, država je u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero.
Novi!!: Rusija i Azerbajdžan · Vidi više »
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Novi!!: Rusija i Azija · Vidi više »
Šangajska organizacija za suradnju
300px Šangajska organizacija za suradnju je međunarodna organizacija osnovana 2001.
Novi!!: Rusija i Šangajska organizacija za suradnju · Vidi više »
Čečeni
Čečeni ili Čečenci (čečenski: Nohči, Нохчий; ruski: Чеченцы) su najveći narod nahske skupine, nahsko-dagestanske etnolingvističke porodice (nešto manje od 1.000.000) naseljen poglavito u Čečeniji i Ingušetiji (734.000), nadalje u Dagestanu (58.000), Kazahstanu (49.000), Moskvi (2100), i drugdje u Rusiji.
Novi!!: Rusija i Čečeni · Vidi više »
Čečenija
Čečenija (čečenski Ičkerija, također Čečnja, puni naziv Čečenskaja respublika) je republika u Ruskoj Federaciji smještana na Kavkazu.
Novi!!: Rusija i Čečenija · Vidi više »
Čeljabinsk
Čeljabinsko kazalište Trag meteorita na nebu iznad Čeljabinska, 15. veljače 2013. Čeljabinsk (ruski: Челя́бинск) je ruski grad, smješten istočno od gorja Urala.
Novi!!: Rusija i Čeljabinsk · Vidi više »
Čeljabinska oblast
Čeljabinska oblast (ruski: Челя́бинская о́бласть) je oblast u Ruskoj Federaciji.
Novi!!: Rusija i Čeljabinska oblast · Vidi više »
Černozem
Crnica Crnica ili černozem je zonalni tip zemljišta koji je razvijen na lesnoj podlozi.
Novi!!: Rusija i Černozem · Vidi više »
Čuvaši
Čuvaši Čuvaši (Чуваши), narod turkijskog jezičnog roda altajske etnolingvističke porodice nastanjen prvenstveno na području Čuvašije (Rusija), a 1989. bilo ih je na području bivšeg Sovjetskog saveza 1.843.300.
Novi!!: Rusija i Čuvaši · Vidi više »
Ćirilica
Ćirilica je pismo koje se rabi u istočnoj Europi, te sjevernoj i središnjoj Aziji.
Novi!!: Rusija i Ćirilica · Vidi više »
Baškirija
Baškirija ili Baškortostan (baškirski: Башҡортостан, ruski: Башки́рия, Башкортоста́н) je republika u Ruskoj Federaciji smještana na južnom Uralu i Zauralju.
Novi!!: Rusija i Baškirija · Vidi više »
Baškirski jezik
Baškirski jezik (baškortski -; ISO 639-3: bak), zapadnoturkijski jezik kojim se govori između rijeke Volge i planine Ural u Ruskoj Federaciji, Baškortostan.
Novi!!: Rusija i Baškirski jezik · Vidi više »
Bajkalsko jezero
Bajkalsko jezero (ruski: О́зеро Байка́л, burjatski: Байгал далай) u azijskom dijelu Ruske Federacije najstarije je jezero (oko 25 milijuna godina), i ujedno najdublje (oko 1700 m) jezero na svijetu.
Novi!!: Rusija i Bajkalsko jezero · Vidi više »
Balet
Edgara Degasa Balet Balet je plesna forma koju danas najčešće vidimo u izvođenju profesionalnih plesača u kazalištu ili na nekoj drugoj sceni.
Novi!!: Rusija i Balet · Vidi više »
Bangladeš
Bangladeš, službeno Narodna Republika Bangladeš je država u južnoj Aziji.
Novi!!: Rusija i Bangladeš · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Rusija i Bizant · Vidi više »
Bjelorusija
Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.
Novi!!: Rusija i Bjelorusija · Vidi više »
Boljševizam
Boljševizam je u izvornom značenju Lenjinovo učenje u pitanjima teorije, organizacije, strategije i taktike partije radničke klase.
Novi!!: Rusija i Boljševizam · Vidi više »
Boris Jeljcin
Boris Nikolajevič Jeljcin (rus. Борис Николаевич Ельцин, Jekaterinburg, 1. veljače 1931. – Moskva, 23. travnja 2007.), ruski političar i predsjednik.
Novi!!: Rusija i Boris Jeljcin · Vidi više »
Boris Pasternak
Boris Leonidovič Pasternak (rus. Борис Леонидович Пастернак, Moskva, 10. veljače 1890. – Predelkino kraj Moskve, 30. svibnja 1960.) je bio ruski pjesnik, književnik i nobelovac.
Novi!!: Rusija i Boris Pasternak · Vidi više »
Brazil
Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.
Novi!!: Rusija i Brazil · Vidi više »
BRIC
BRIC ili BRICS je pokrata koja se na engleskom jeziku odnosi na rastuća državna gospodarstva Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južnoafričke Republike (engl. Brazil, Russia, India, China, South Africa).
Novi!!: Rusija i BRIC · Vidi više »
Bruto domaći proizvod
BDP po paritetu kupovne moći. MMF-u. Bruto domaći proizvod (BDP, engleski gross domestic product, GDP) je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama.
Novi!!: Rusija i Bruto domaći proizvod · Vidi više »
Cezar Antonovič Kjui
Cezar Antonovič Kjui (rus. Цезарь Антонович Кюи, 6. siječnja 1835. – 13. ožujka 1918.) je bio ruski skladatelj, član "Petorice".
Novi!!: Rusija i Cezar Antonovič Kjui · Vidi više »
Crnogorična šuma
Jutarnje svijetlo u crnogoričnoj šumi Crnogoricom odnosno crnogoričnim šumama nazivamo šume s prevladavajućim vrstama drva koje ne odbacuje lišće, nego ga zadržava cijele godine.
Novi!!: Rusija i Crnogorična šuma · Vidi više »
Crvena armija
Amblem Crvene armije Sovjetski vojnici Spomenik Crvenoj armiji u Berlinu Crvena armija je bila vojska Sovjetskog Saveza 1918. – 1946., nakon čega je 1946. – 1991. nosila naziv Sovjetska armija.
Novi!!: Rusija i Crvena armija · Vidi više »
Dalekoistočni savezni okrug
Dalekoistočni savezni okrug (ruski: Дальневосто́чный федера́льный о́круг) najveći od sedam saveznih okruga Ruske Federacije.
Novi!!: Rusija i Dalekoistočni savezni okrug · Vidi više »
Daniil Harms
Daniil Ivanovič Harms ili pravim imenom Daniil Ivanovič Juvačov (rus. Даниил Хармс, Даниил Иванович Ювачов, Sankt Peterburg, 30. prosinca 1905. - Lenjingrad, 2. veljače 1942.), ruski avangardni književnik, satiričar rane sovjetske ere na čije je stvaralaštvo utjecao nadrealizam, apsurd i zaumno pisanje.
Novi!!: Rusija i Daniil Harms · Vidi više »
Dekabristi
Pobuna dekabrista Dekabristi su bili ruski časnici, koji su tražili promjenu režima u Rusiji i ustavne oblike vlasti.
Novi!!: Rusija i Dekabristi · Vidi više »
Denacionalizacija
Denacionalizacija ili privatizacija je prijenos vlasništva i odgovornosti od javnog ili državnog u privatni sektor.
Novi!!: Rusija i Denacionalizacija · Vidi više »
Dmitrij Šostakovič
Dmitrij Dmitrijevič Šostakovič (rus. Дми́трий Дми́триевич Шостако́вич, Sankt-Peterburg 12./25. rujna 1906. – Moskva, 9. kolovoza 1975.), bio je ruski skladatelj koji je živio i stvarao u doba Sovjetskoga Saveza.
Novi!!: Rusija i Dmitrij Šostakovič · Vidi više »
Dmitrij Ivanovič Mendeljejev
Periodni sustav elemenata. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Originalni periodni sustav elemenata. Mendeljejev kako piše u svojoj sobi. Dmitrij Ivanovič Mendeljejev (rus. Дми́трий Ива́нович Менделе́ев, Tobolsk, 8. veljače 1834. – Sankt Peterburg 2. veljače 1907.), ruski kemičar.
Novi!!: Rusija i Dmitrij Ivanovič Mendeljejev · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Rusija i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Duma
Duma (ruski: Ду́ма) je općenito naziv za savjetodavno tijelo kao što je gradsko vijeće lil komora (Narodne komora) Parlamenta Ruske Federacije u modernoj Rusiji i u ruskoj povijesti.
Novi!!: Rusija i Duma · Vidi više »
Eduard Limonov
Eduard Limonov, 2016 Eduard Venjaminovič Limonov (ruski: Эдуард Вениаминович Лимонов), 22. veljače 1943., Dzeržinsk, Nižnjenovgorodska oblast, tadašnja Gorkovska oblast — 17. ožujka 2020., Moskva) bio je ruski ultra ekstremni nacionalistički pisac, antisemit, publicist, političar, disident, osnivač i vođa zabranjene Nacional-boljševičke stranke (Национал-большевистская партия). Pravim imenom je Eduard Venjaminovič Savenko. Osuđen je 2002., unatoč prosvjedima nekolicine zastupnika u Dumi, zbog nezakonitog nabavljanja oružja, i odslužio je gotovo dvije godine u zatvoru. Pored ruskog, služi se i engleskim i francuskim jezikom.
Novi!!: Rusija i Eduard Limonov · Vidi više »
Ekaterinburg
Ekaterinburg ili Jekaterinburg (ruski: Екатеринбу́рг) je grad u Rusiji u istočnom podnožju planinskog lanca Ural, oko 1.700 km istočno od Moskve.
Novi!!: Rusija i Ekaterinburg · Vidi više »
Elbrus
Elbrus, najviši europski i kavkaski vrh s 5642 metra visine.
Novi!!: Rusija i Elbrus · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Rusija i Engleski jezik · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: Rusija i Estonija · Vidi više »
Euroazijska ekonomska zajednica
Međunarodna kovanica objavljena povodom 10. obljetnice osnivanja Euroazijske ekonomske zajednice Predsjednici članica zajednice 2006. godine Euroazijska ekonomska zajednica (EAEC ili EurAsEC) potječe iz Zajednice Neovisnih Država (ZND) carinske unije između Bjelorusije, Rusije i Kazahstana osnovane 29.
Novi!!: Rusija i Euroazijska ekonomska zajednica · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Rusija i Europa · Vidi više »
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Novi!!: Rusija i Finska · Vidi više »
Finski zaljev
Baltičko more i Finski zaljev Finski zaljev (finski: Suomenlahti; ruski: Финский залив, Finskii zaliv; švedski: Finska viken; estonski: Soome laht) je zaljev na istočnoj strani Baltičkog mora.
Novi!!: Rusija i Finski zaljev · Vidi više »
Fjodor Mihajlovič Dostojevski
Fjodor Mihajlovič Dostojevski (rus. Фёдор Михайлович Достоевский; Moskva, 11. studenog 1821. – Sankt Peterburg, 9. veljače 1881.), ruski književnik ukrajinskog porijekla, romanopisac, novelist i publicist, jedan od najznačajnijih književnika u povijesti.
Novi!!: Rusija i Fjodor Mihajlovič Dostojevski · Vidi više »
G8
Zemlje članice G8 i EU G8 bio je naziv skupine industrijski najrazvijenijih i gospodarski najmoćnijih zemalja svijeta.
Novi!!: Rusija i G8 · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Rusija i Grčki jezik · Vidi više »
Gruzija
Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.
Novi!!: Rusija i Gruzija · Vidi više »
Himna Ruske Federacije
Državna himna Ruske Federacije (ruski: Государственный гимн Российской Федерации, latinično: "Gosudarstvenni Gimn Rossijskoj Federacii") je naslov službene ruske državne himne.
Novi!!: Rusija i Himna Ruske Federacije · Vidi više »
Hladni rat
Hladni rat bio je politički sukob između NATO Saveza (predvođenog SAD-om) i Varšavskog pakta (predvođenim Sovjetskim Savezom), koji se vodio od 1945. do 1991. Društveni poredci Istoka (s gospodarstvom u rukama Države i jednopartijskim sustavom) i Zapada (s pravom vlasništva kao temeljem gospodarstva i sklonošću višestranačkoj demokraciji) su bili u jasnoj napetosti, koja je čitavo vrijeme prijetila prerastanjem u otvoreni rat.
Novi!!: Rusija i Hladni rat · Vidi više »
Hrvati u Rusiji
Hrvati u Rusiji su hrvatska iseljenička zajednica u Rusiji koja se služi hrvatskim i ruskim jezikom a po vjeroispovjesti su uglavnom katolici.
Novi!!: Rusija i Hrvati u Rusiji · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Rusija i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Hrvatsko-ruski odnosi
50px Dmitrijem Medvjedevim u Moskvi 2010. godine Hrvatsko veleposlanstvo u Moskvi. Hrvatsko-ruski odnosi odnose se na bilateralne međunarodne odnose između Hrvatske i Ruske Federacije.
Novi!!: Rusija i Hrvatsko-ruski odnosi · Vidi više »
Iževsk
Crkva u Iževsku Iževsk (Иже́вск) je glavni grad i kulturno središte Udmurtije u Ruskoj Federaciji.
Novi!!: Rusija i Iževsk · Vidi više »
Igor Stravinski
Igor Fjodorovič Stravinski (rus. И́горь Фёдорович Страви́нский, Igor' Fëdorovič Stravinskij; Oranienbaum, 17. lipnja 1882. – New York, 6. travnja 1971.), je bio ruski skladatelj ukrajinskog porijekla kojeg danas mnogi, i na zapadu i u njegovoj rodnoj domovini, smatraju najutjecajnijim skladateljem glazbe XX. stoljeća.
Novi!!: Rusija i Igor Stravinski · Vidi više »
Ilja Iljič Mečnikov
Ilja Iljič Mečnikov Ilja Iljič Mečnikov (kraj Harkova, 15. svibnja 1845. – Pariz, 16. srpnja 1916.), ruski biolog Jedan je od osnivača usporedne patologije, mikrobiologije, embriologije i imunobiologije.
Novi!!: Rusija i Ilja Iljič Mečnikov · Vidi više »
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Novi!!: Rusija i Indija · Vidi više »
Indonezija
Indonezija, službeno Republika Indonezija, otočna je država u jugoistočnoj Aziji i djelomično u Oceaniji.
Novi!!: Rusija i Indonezija · Vidi više »
Inflacija
Stope inflacije u svijetu 2019. Inflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vremenskom razdoblju koje obuhvaća cijelo gospodarstvo.
Novi!!: Rusija i Inflacija · Vidi više »
Irtiš
Irtiš (ruski: Ирты́ш, kazaški: Ертіс, kineski: É'ěrqísī hé / 额尔齐斯河) je rijeka u Sibiru i glavni pritok rijeke Ob.
Novi!!: Rusija i Irtiš · Vidi više »
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Novi!!: Rusija i Islam · Vidi više »
Istočnoeuropska nizina
Položaj Istočnoeuropske nizine Volga najveća rijeka u nizini ali i u cijeloj Europi Istočnoeuropska nizina (rus.: Восточно-Европейская равнина, ukr.: Східноєвропейська рівнина, polj.: Nizina Wschodnioeuropejska, bje.: Усходне-Эўрапейская раўніна, est.: Ida-Euroopa lauskmaa, Vene tasandik, kaz.: Шығыс Еуропа жазығы, lit.: Ryţu Europos lyguma, lat.: Austrumeiropas līdzenums, mol.: Cîmpia Europei de Est) poznata i kao Ruska nizina je velika nizina u istočnoj Europi, koja zauzima približno 40% europskog kontinenta i po tome predstavlja njegovu najveću ravničarsku cjelinu.
Novi!!: Rusija i Istočnoeuropska nizina · Vidi više »
Ivan Aleksejevič Bunjin
Ivan Aleksejevič Bunjin, (rus. Ива́н Алексе́евич Бу́нин, Voronjež, 22. listopada 1870. – Pariz, 8. studenoga 1953.), ruski književnik.
Novi!!: Rusija i Ivan Aleksejevič Bunjin · Vidi više »
Ivan Andrejevič Krilov
Ivan Andrejevič Krilov Ivan Andrejevič Krilov (rus. Иван Андреевич Крылов, 13. veljače 1768. – 21. studenog 1844. (pristupljeno 19. prosinca 2015.)) bio je ruski basnopisac i komediograf.
Novi!!: Rusija i Ivan Andrejevič Krilov · Vidi više »
Ivan IV., ruski car
'''Ivan IV.''' Ivan IV.
Novi!!: Rusija i Ivan IV., ruski car · Vidi više »
Ivan Petrovič Pavlov
Ivan Petrovič Pavlov (Rjazanj, 14. rujna 1849. – Lenjingrad, 27. veljače 1936.), ruski fiziolog Bio je profesor farmakologije u Lenjingradu na Vojnomedicinskoj akademiji, te je upravljao fiziološkim odjelom Instituta za eksperimentalnu medicinu.
Novi!!: Rusija i Ivan Petrovič Pavlov · Vidi više »
Ivan Turgenjev
Ivan Sergejevič Turgenjev (ruski Ива́н Серге́евич Турге́нев, Orel, 9. studenog 1818. – Bougival, 3. rujna 1883.), ruski književnik.
Novi!!: Rusija i Ivan Turgenjev · Vidi više »
Jakutija
250px Rijeka Malakatin Jakutija ili Saha (ruski: Якутия; Республика Саха (Яку́тия), jakutski: Саха Сирэ; Саха Өрөспүүбүлүкэтэ) je republika u Ruskoj Federaciji smještena na ruskom Dalekom Istoku.
Novi!!: Rusija i Jakutija · Vidi više »
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Novi!!: Rusija i Japan · Vidi više »
Jenisej
Jenisej (ruski: Енисе́й), je rijeka u azijskom dijelu Rusije.
Novi!!: Rusija i Jenisej · Vidi više »
Josif Staljin
Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18. prosinca 1878. – Moskva, 5. ožujka 1953.), bio je sovjetski političar, državnik te komunistički diktator.
Novi!!: Rusija i Josif Staljin · Vidi više »
Južna Osetija
Južna Osetija (osetski: Хуссар Ирыстон, latinično: Xussar Iryston; gruzijski: სამხრეთ ოსეთი, latinično: Samkhret Oseti; ruski: Южная Осетия, latinično: Južnaja Osetija) je ''de facto'' nezavisna republika koja se nalazi unutar međunarodno priznate Gruzije.
Novi!!: Rusija i Južna Osetija · Vidi više »
Južni savezni okrug
Južni savezni okrug (ruski: Ю́жный федера́льный о́круг) je jedan od sedam ruskih saveznih okruga.
Novi!!: Rusija i Južni savezni okrug · Vidi više »
Jurij Gagarin
Jurij Aleksejevič Gagarin (rus. Юрий Алексеевич Гагарин, Klušino kraj Gžatska, 9. ožujka 1934. – Novosjolovo kraj Moskve, 27. ožujka 1968.), sovjetski astronaut i vojni pilot, ujedno prvi čovjek koji je otputovao u svemir 12. travnja 1961. godine u svemirskoj letjelici Vostok 1.
Novi!!: Rusija i Jurij Gagarin · Vidi više »
Kalinjingrad
Kalinjingrad (ruski: Калининград, njemački: Königsberg, poljski: Królewiec, a od 14. do 16. stoljeća: Królówgród, zatim litavski: Karaliaučius, latinski: Regiomontium), lučki grad i glavni grad Kalinjingradske oblasti, ruske eksklave između Poljske i Litve, s pristupom Baltičkom moru.
Novi!!: Rusija i Kalinjingrad · Vidi više »
Kamčatka
Topografija poluotoka Poluotok Kamčatka (ruski: полуостров Камчатка, poluostrov Kamčatka) je 1250 kilometara dug poluotok na ruskom dalekom istoku.
Novi!!: Rusija i Kamčatka · Vidi više »
Kaspijsko jezero
Kaspijsko jezero je najprostranije jezero na Zemlji, između Europe i Azije, s površinom od 371 800 km2.
Novi!!: Rusija i Kaspijsko jezero · Vidi više »
Katarina II. Velika
'''Katarina II. Velika''' Katarina II.
Novi!!: Rusija i Katarina II. Velika · Vidi više »
Kavkaz
Kavkaski krajolik u Azerbajdžanu Kavkaz je gorje koje tvori prirodnu granicu Europe i Azije, a zemljopisno je smješten između Crnog mora i Kaspijskog jezera.
Novi!!: Rusija i Kavkaz · Vidi više »
Kazahstan
Kazahstan ili Kazakstan (kazaški: Қазақстан, latinično Qazaqstan; ruski: Казахста́н), službeno Republika Kazahstan, država u središnjoj Aziji.
Novi!!: Rusija i Kazahstan · Vidi više »
Kazanj
Kazanj (rus. Каза́нь) ili Kazan (tat.: Казан) je glavni grad Republike Tatarstan i jedan od najvećih gradova Ruske Federacije.
Novi!!: Rusija i Kazanj · Vidi više »
Kazimir Maljevič
Kazimir Severinovič Maljevič (ukr. Малевич Казимир Северинович, rus. Казимир Северинович Малевич, Kijev, 23. veljače 1879. – Sankt-Peterburg, 15. svibnja 1935.) je bio ukrajinski i ruski slikar poljsko-ukrajinskog podrijetla, teoretičar umjetnosti, pionir geometrijske apstrakcije, te jedan od glavnih predstavnika ukrajinskeDo kada će se u Hrvatskoj pisati pogrešno o Kazimiru Maljeviču? - Književna Rijeka - časopis za književnost i književne prosudbe br.3., god.VII., Rijeka, jesen 2002., str.
Novi!!: Rusija i Kazimir Maljevič · Vidi više »
Kijev
Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.
Novi!!: Rusija i Kijev · Vidi više »
Kijevska Rus'
Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.
Novi!!: Rusija i Kijevska Rus' · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Rusija i Kina · Vidi više »
Klima
Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Novi!!: Rusija i Klima · Vidi više »
Ključevska Sopka
Ključevska Sopka u siječnju 2007. Ključevska Sopka (ruski: Ключевская сопка; također poznat kao Ključevskoj, ruski: Ключевской) je stratovulkan, najviša planina na poluotoku Kamčatka u Rusiji i najviši aktivni vulkan Euroazije.
Novi!!: Rusija i Ključevska Sopka · Vidi više »
Kontinentska klima
južnoj polutci. Kontinentska klima je vrsta klime koja se javlja na kontinentskom području središnjega dijela sjeverne polutke.
Novi!!: Rusija i Kontinentska klima · Vidi više »
Krasnodar
Krasnodar (ruski: Краснодар) je grad u južnoj Rusiji.
Novi!!: Rusija i Krasnodar · Vidi više »
Krasnodarski kraj
Krasnodarski kraj je kraj u Rusiji, smješten na obalama Azovskog i Crnog mora, odnosno u Predkavkazju i na sjevernim padinama Velikog Kavkaza.
Novi!!: Rusija i Krasnodarski kraj · Vidi više »
Krasnojarsk
Brana hidrocentrale Krasnojarsk Krasnojarsk (ruski: Красноя́рск) je treći po veličini ruski grad u Sibiru, administrativno sjedište Krasnojarskog kraja.
Novi!!: Rusija i Krasnojarsk · Vidi više »
Krasnojarski kraj
Krasnojarski kraj je drugi po veličini federalni subjekt u Ruskoj Federaciji. Nalazi se u Istočnom Sibiru. Kategorija:Ruski krajevi.
Novi!!: Rusija i Krasnojarski kraj · Vidi više »
Krim
Satelitska snimka Krima Krim je poluotok kod Crnog mora.
Novi!!: Rusija i Krim · Vidi više »
Latinica
Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.
Novi!!: Rusija i Latinica · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Rusija i Latinski jezik · Vidi više »
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
Novi!!: Rusija i Latvija · Vidi više »
Lav Nikolajevič Tolstoj
Lav Nikolajevič Tolstoj (ruski: Лев Никола́евич Толсто́й), (Jasnaja Poljana, pokrajina Tula, 9. rujna 1828. – Astapovo, 7. studenog 1910.), ruski grof, književnik i mislilac, jedan od najvećih svjetskih romanopisaca.
Novi!!: Rusija i Lav Nikolajevič Tolstoj · Vidi više »
Lav Trocki
Lav Davidovič Trocki (rus. Лев Давидович Троцкий, Janovka, 7. studenog 1879. – Coyoacán, 21. kolovoza 1940.), rođen Lav Davidovič Bronstein (Лев Давидович Бронштейн) bio je boljševički i marksistički teoretičar.
Novi!!: Rusija i Lav Trocki · Vidi više »
Lena
Lena (rus. Лена) je rijeka u Rusiji.
Novi!!: Rusija i Lena · Vidi više »
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Rusija i Litva · Vidi više »
Maksim Gorki
'''Maksim Gorki''' Maksim Gorki (ruski: Максим Горький), pravo ime Aleksej Maksimovič Pješkov (ruski: Алексей Максимович Пешков) (Nižnji Novgorod, 28. ožujka 1868. – Moskva, 18. lipnja 1936.) bio je ruski književnik.
Novi!!: Rusija i Maksim Gorki · Vidi više »
Metalurgija
kristalna zrna. antičke Tebe (Grčka), 750. – 700. pr. Kr. Rumunjskoj. Tutankhamonova zlatna posmrtna maska Čelični lijev nakon 12 sati toplinske obrade na temperaturi od 1 200 °C (Goodwin Steel Castings Ltd. - Ujedinjeno kraljevstvo). samurajskog mača ''katane''. Svijetle valovite linije (''nioi'') odvajaju martenzitne krajeve od perlitne osnove. Kovač. kristalnih zrna. Mikroskop. Metalurgija predstavlja znanost, odnosno granu inženjeringa koja se bavi proizvodnjom metalnih legura.
Novi!!: Rusija i Metalurgija · Vidi više »
Mihail Aleksandrovič Šolohov
Mihail Aleksandrovič Šolohov (rus. Михаи́л Алекса́ндрович Шо́лохов, (hutor Kružilinski, 24. svibnja 1905. – stanica Vješčenska, 21. veljače 1984.), ruski književnik. Rodio se u carskoj Rusiji u Rostovskoj oblasti, u to vrijeme dijelom Katerinoslavščine u seljačkoj obitelji, u hutoru Kružilinskom (Кружилінський). Majka mu je bila Ukrajinka iz Černihivskog kraja, Anastasija Danilivna Čornjak. Na trećem skupu književnika iz Ukrajine 1954. godine Šolohov je kazao: "Moja mati mi je još u djetinjstvu usadila ljubav k ukrajinskom narodu." U književnost je ušao zbornikom "Donske pripovijesti". Najbolje mu je djelo roman "Tihi Don" s temom rata i mira u sredini donskih kozaka u vrijeme Prvog svjetskog rata, revolucije i građanskog rata. Vrstan je pejzažist i poznavatelj kozačkih običaja, pa su opisi prirode i kozačke sredine dali romanu svježinu. Godine 1965. dobio je Nobelovu nagradu za književnost.
Novi!!: Rusija i Mihail Aleksandrovič Šolohov · Vidi više »
Mihail Ljermontov
Mihail Jurjevič Ljermontov (rus. Михаил Юрьевич Лермонтов, Moskva, 2. listopada 1814. – Pjatigorsk, 27. srpnja 1841.), ruski pjesnik.
Novi!!: Rusija i Mihail Ljermontov · Vidi više »
Mihail Vasiljevič Lomonosov
'''Mihail Vasiljevič Lomonosov''' Mihail Vasiljevič Lomonosov (rus. Михаи́л Васи́льевич Ломоно́сов, Denisovka, 19. studenog 1711. – Petrograd, 15. travnja 1765.), ruski znanstvenik i pjesnik S 19 godina odlazi u Moskvu i stupa u Slavensko-grčko-latinsku akademiju, zatim odlazi u Njemačku, u Marburg i Freiburg.
Novi!!: Rusija i Mihail Vasiljevič Lomonosov · Vidi više »
Milij Aleksejevič Balakirev
Milij Aleksejevič Balakirev (rus. Милий Алексеевич Бала́кирев, Nižnji Novgorod, 2. siječnja 1837. – Sankt-Peterburg, 29. svibnja 1910.), ruski skladatelj, pijanist i dirigent Predstavnik je ruskog nacionalnog glazbenog smjera, utemeljitelj i idjeni vođa skladateljske grupe po njemu nazvane Balakirevljev kružok ili Petorica.
Novi!!: Rusija i Milij Aleksejevič Balakirev · Vidi više »
Modest Petrovič Musorgski
Modest Petrovič Musorgski (rus. Моде́ст Петро́вич Му́соргский, Karev, 21. ožujka 1839. – Sankt Peterburg, 28. ožujka 1881.), ruski skladatelj.
Novi!!: Rusija i Modest Petrovič Musorgski · Vidi više »
Mongoli
Pod pojmom Mongoli se, u užem smislu, podrazumijevaju pravi Mongoli, koji se jezično mogu grubo podijeliti na Istočne i Zapadne Mongole.
Novi!!: Rusija i Mongoli · Vidi više »
Mongolija
Mongolija je rijetko naseljena kontinenska država u Aziji, između Srednje i Istočne Azije, koja na sjeveru graniči s Rusijom, a na jugu s Kinom.
Novi!!: Rusija i Mongolija · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Rusija i Moskva · Vidi više »
Nadmorska visina
HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.
Novi!!: Rusija i Nadmorska visina · Vidi više »
Nafta
Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.
Novi!!: Rusija i Nafta · Vidi više »
Neva
Neva (ruski: Нева́) je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Rusije.
Novi!!: Rusija i Neva · Vidi više »
Nižnjenovgorodska oblast
Nižnjenovgorodska oblast (ruski: Нижегоро́дская о́бласть) je oblast u Ruskoj Federaciji.
Novi!!: Rusija i Nižnjenovgorodska oblast · Vidi više »
Nižnji Novgorod
Nižnji Novgorod (ruski: Нижний Новгород) – grad u Rusiji, administrativno središte Nižnjenovgorodske oblasti.
Novi!!: Rusija i Nižnji Novgorod · Vidi više »
Nigerija
Nigerija (eng.: Federal Republic of Nigeria, hausa: Jamhuriyar Taraiyar Nijeriya, igbo: Ọ̀hàńjíkọ̀ Ọ̀hànézè Naìjíríyà, joruba: Orílẹ̀-èdè Olómìniira Aláàpapọ̀ Nàìjíríà) je država u zapadnoj Africi.
Novi!!: Rusija i Nigerija · Vidi više »
Nikola II., ruski car
Nikola II., punim imenom Nikolaj Aleksandrovič Romanov (rus. Николай II Алекса́ндрович Романов) (Moskva, 18. svibnja 1868. – Jekaterinburg, 17. srpnja 1918.), je bio posljednji okrunjeni ruski car, kralj Poljske i vojvoda Finske iz dinastije Romanov.
Novi!!: Rusija i Nikola II., ruski car · Vidi više »
Nikolaj Ivanovič Lobačevski
'''Nikolaj Ivanovič Lobačevski''' Nikolaj Ivanovič Lobačevski (Nižnji Novgorod, 20. studenog (1. prosinca) 1793. – Kazan, 12. (24.) veljače 1856.), ruski matematičar.
Novi!!: Rusija i Nikolaj Ivanovič Lobačevski · Vidi više »
Nikolaj Rimski-Korsakov
Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov (rus. Николай Андреевич Римский-Корсаков, Tihvin, 18. ožujka 1844. – Ljubensk, 21. lipnja 1908.), ruski skladatelj i dirigent.
Novi!!: Rusija i Nikolaj Rimski-Korsakov · Vidi više »
Nikolaj Vasiljevič Gogolj
Korice prvog izdanja romana ''Mrtve duše'', iz 1842. Gogoljev grob u Moskvi. Kamen i križ ponovno su postavljeni 2009. Nikolaj Vasiljevič Gogolj (ruski: Никола́й Васи́льевич Го́голь, ukrajinski: Мико́ла Васи́льович Го́голь) (prezime po rođenju: Janovski, ukrajinski: Яновський) (Soročynci, 31. ožujka 1809. – Moskva, 4. ožujka 1852.) ruski je književnik ukrajinskog podrijetla.
Novi!!: Rusija i Nikolaj Vasiljevič Gogolj · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Rusija i Njemački jezik · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Rusija i Norveška · Vidi više »
Novgorod
Gradovi u Rusiji.
Novi!!: Rusija i Novgorod · Vidi više »
Novinarstvo
Novinarstvo je struka kojom se bave novinari.
Novi!!: Rusija i Novinarstvo · Vidi više »
Novosibirsk
Novosibirsk (ruski: Новосиби́рск) je grad u Rusiji, s 1 397 213 stanovnika treći grad po veličini zemlji iza Moskve i Sankt-Peterburga.
Novi!!: Rusija i Novosibirsk · Vidi više »
Novosibirska oblast
Novosibirska Oblast (rus.
Novi!!: Rusija i Novosibirska oblast · Vidi više »
Ob
Ob, je rijeka u azijskom dijelu Rusije.
Novi!!: Rusija i Ob · Vidi više »
Oceanska klima
Karta svijeta s područjima oceanske klime Oceanska klima je vrsta klima, koju karakterizira povećana vlažnost zraka, svježa ljeta i blage zime s malim razlikama u temperaturi između godišnjih doba.
Novi!!: Rusija i Oceanska klima · Vidi više »
Oktobarska revolucija
Oktobarska revolucija, (Ruski: Октя́брьская револю́ция, još i "Velika Oktobarska socijalistička revolucija", Вели́кая Октя́брьская социалисти́ческая револю́ция) Oktobarska socijalistička revolucija ili Listopadska revolucija, revolucija u Rusiji koja je dovela do ukidanja Ruske Republike i stvaranja Saveza Socijalističkih Sovjetskih Republika.
Novi!!: Rusija i Oktobarska revolucija · Vidi više »
Omsk
Omsk je ruski grad i administrativni centar Omske oblasti.
Novi!!: Rusija i Omsk · Vidi više »
Omska oblast
Omska oblast je oblast u Rusiji.
Novi!!: Rusija i Omska oblast · Vidi više »
Organizacija Ugovora o zajedničkoj sigurnosti
Članice Organizacije Ugovora o zajedničkoj sigurnosti su žute boje, a bivše članice zelene Organizacija Ugovora o zajedničkoj sigurnosti međunarodna je organizacija vojno-političke prirode koju su 1992. osnovale pojedine članice bivšeg SSSRa.
Novi!!: Rusija i Organizacija Ugovora o zajedničkoj sigurnosti · Vidi više »
Pakistan
Pakistan (پاکستان); službeno: Islamska Republika Pakistan) je država u južnoj Aziji. Graniči s Indijom, Kinom, Afganistanom i Iranom. Na jugu izlazi na Arapsko more, koje je dio Indijskog oceana. Pakistan je stvoren 1947. godine, od većinski muslimanskog dijela Britanske Indije, dok je ostatak zemlje postao današnja država Indija. Godine 1956., Pakistan se proglasio prvom islamskom republikom na svijetu. Istočni dio Pakistana je od 1971. godine, postao nezavisna država Bangladeš.
Novi!!: Rusija i Pakistan · Vidi više »
Perm (Permski kraj, Rusija)
Perm (ruski: Пермь) je grad u Rusiji, na obalama rijeke Kame, u podnožju gorja Ural - granice Europe i Azije.
Novi!!: Rusija i Perm (Permski kraj, Rusija) · Vidi više »
Permski kraj
Permski kraj (ruski:Пе́рмский край) je federalni subjekt Ruske Federacije.
Novi!!: Rusija i Permski kraj · Vidi više »
Petar I. Aleksejevič Romanov
'''Petar I. Aleksejevič Romanov''' Petar I. Aleksejevič Romanov (poznat kao Petar Veliki, ruski: Пётр I Алексеевич, odnosno Пётр Великий), (9. lipnja 1672. – 8. veljače 1725.), ruski vladar.
Novi!!: Rusija i Petar I. Aleksejevič Romanov · Vidi više »
Petar Iljič Čajkovski
Petar Iljič Čajkovski (ruski: Пётр Ильич Чайковский, Votkinsk, 7. svibnja 1840. – Petrograd, 6. studenoga 1893.) bio je ruski skladatelj i jedan od najvećih skladatelja romantizma.
Novi!!: Rusija i Petar Iljič Čajkovski · Vidi više »
Polarna klima
Ledenjak Huron na Antarktici- u polarnoj klimi Antarktike Polarna klima vlada u polarnim područjima, područjima između polarnih krugova i polova.
Novi!!: Rusija i Polarna klima · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Rusija i Poljska · Vidi više »
Polupustinja
Polupustinja, geomorfološko područje koje opstoji u velikoj oskudici vlage s vrlo slabim vegetacijskim pokrovom.
Novi!!: Rusija i Polupustinja · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Rusija i Pravoslavlje · Vidi više »
Prirodni plin
Prirodni plin izlazi iz zemlje u Tajvanu. molni udjel veći od 90%). Prirodni plin je smjesa nižih alifatskih ugljikovodika, pretežito metana, koja se u prirodnim podzemnim ležištima nalazi u plinovitom stanju (slobodni plin), otopljena u sirovoj nafti ili je s njom u dodiru (vezani ili naftni plin).
Novi!!: Rusija i Prirodni plin · Vidi više »
Privolški savezni okrug
Privolški savezni okrug (ruski: Приво́лжский федера́льный о́круг) je jedan od sedam ruskih saveznih okruga.
Novi!!: Rusija i Privolški savezni okrug · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Rusija i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Rostov na Donu
Rostov na Donu, rus., Ростов-на-Дону, je grad u južnoj Rusiji.
Novi!!: Rusija i Rostov na Donu · Vidi više »
Rostovska oblast
Rostovska oblast (ruski: Росто́вская о́бласть) je federalni subjekt Ruske Federacije.
Novi!!: Rusija i Rostovska oblast · Vidi više »
Rus' (narod)
Nikolaj Rerih: Prekomorski gosti Rus' (ruski, ukrajinski, bjeloruski: Русь) bili su ranosrednjovjekovna etnička skupina u Istočnoj Europi.
Novi!!: Rusija i Rus' (narod) · Vidi više »
Rusi
Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.
Novi!!: Rusija i Rusi · Vidi više »
Ruska akademija znanosti
Glavno sjedište Ruske akademije u Moskvi Ruska akademija znanosti (rus. Российская академия наук, PAH), je ruska nacionalna akademija.
Novi!!: Rusija i Ruska akademija znanosti · Vidi više »
Ruska pravoslavna Crkva
Katedralni saborni hram Krista Spasitelja Ruska pravoslavna Crkva (rus. Русская православная церковь) je pomjesna autokefalna Crkva.
Novi!!: Rusija i Ruska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika
Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika (rus. Росси́йская Сове́тская Федерати́вная Социалисти́ческая Респу́блика) je bila jedna od 15 republika koje su činile bivši Sovjetski Savez.
Novi!!: Rusija i Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika · Vidi više »
Ruski federalni subjekti
Zemljovid upravne podjele Ruske Federacije Rusija je federacija od 85 subjekata (ruski: субъект(ы)) ukljućujući Krim.
Novi!!: Rusija i Ruski federalni subjekti · Vidi više »
Ruski građanski rat
Ruski građanski rat je naziv za niz oružanih sukoba na području bivšeg Ruskog Carstva koji su trajali od 1918. do 1922. godine, i koji su svoj korijen imali u pokušajima da se obori boljševički režim u Rusiji stvoren Oktobarskom revolucijom.
Novi!!: Rusija i Ruski građanski rat · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Rusija i Ruski jezik · Vidi više »
Ruski rubalj
Rubalj (ISO 4217: RUB, ruski: рубль, množina: рубли́) je ime ruske valute.
Novi!!: Rusija i Ruski rubalj · Vidi više »
Rutenija
Središnji teritoriji Rutenije (1199. – 1349.). Rutenija je latinski naziv za državu Kijevsku Rus' odnosno srednjovjekovnu Rus'.
Novi!!: Rusija i Rutenija · Vidi više »
Samara
Samara (ruski: Сама́ра) je grad u Rusiji na utoku rijeke Samare u Volgu.
Novi!!: Rusija i Samara · Vidi više »
Samarska oblast
Samarska oblast (rus. Сама́рская о́бласть) jedna je od 46 oblasti u Ruskoj Federaciji.
Novi!!: Rusija i Samarska oblast · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: Rusija i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Saratov
Saratov (ruski) je veliki grad na jugo-istoku europskog dijela Rusije, administrativno središte Saratovske oblasti.
Novi!!: Rusija i Saratov · Vidi više »
Saratovska oblast
Saratovska oblast je oblast u Rusiji.
Novi!!: Rusija i Saratovska oblast · Vidi više »
Savez Rusije i Bjelorusije
Savez Rusije i Bjelorusije Savez Rusije i Bjelorusije je naddržavni entitet koji se sastoji od Rusije i Bjelorusije, osnovan 1996.
Novi!!: Rusija i Savez Rusije i Bjelorusije · Vidi više »
Sergej Aleksandrovič Jesenjin
Sergej Aleksandrovič Jesenjin (rus. Сергей Александрович Есенин; Konstatinovo, 3. listopada 1895. – Lenjingrad, 28. prosinca 1925.) je bio ruski pjesnik.
Novi!!: Rusija i Sergej Aleksandrovič Jesenjin · Vidi više »
Sergej Prokofjev
Sergej Sergejevič Prokofjev (rus.: Серге́й Серге́евич Проко́фьев, ukr.: Сергі́й Сергі́йович Проко́ф'єв; Soncivka, 27. travnja 1891. – Moskva, 5. ožujka 1953.), ruski skladatelj, pionir neoklasicizma, potomak ruskih doseljnika rođen u manjem ukrajinskom mjestu Soncivka, koji je zbog svog brzog svladavanja skoro svih glazbenih žanrova postao jedan od najpopularnijih i najznačajnijih skladatelja XX. stoljeća.
Novi!!: Rusija i Sergej Prokofjev · Vidi više »
Sergej Rahmanjinov
Sergej Vasiljevič Rahmanjinov (rus. Сергей Васильевич Рахманинов, Semjonovo, 2. travnja 1873. – Beverly Hills, 28. ožujka 1943.), ruski pijanist, dirigent i skladatelj.
Novi!!: Rusija i Sergej Rahmanjinov · Vidi više »
Sibir
Bajkalskog jezera Sibir (ruski: Сиби́рь, ženski rod) je naziv za područje koje pokriva veći dio sjeverne Azije, tj.
Novi!!: Rusija i Sibir · Vidi više »
Sibirski savezni okrug
Sibirski savezni okrug (ruski: Сиби́рский федера́льный о́круг) je jedan od sedam ruskih saveznih okruga.
Novi!!: Rusija i Sibirski savezni okrug · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Rusija i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sjeverna Koreja
Sjeverna Koreja, službeno Demokratska Narodna Republika Koreja (kor. 조선민주주의인민공화국; kratice: DNRK, DNR Koreja, Koreja, DNR), je država u istočnoj Aziji. Na zapadu izlazi na Žuto more, a na istoku na Japansko more. Na jugu graniči s Južnom Korejom te na sjeveru s Kinom i Rusijom. Zauzima sjeverni dio Korejskog poluotoka.
Novi!!: Rusija i Sjeverna Koreja · Vidi više »
Sjeverni Kavkaz
Karta Sjevernoga Kavkaza Sjeverni Kavkaz ili Ciskavkaz (ruski: Се́верный Кавка́з) je regija koja obuhvaća područje sjeverno od Kavkaza, istočno od Azovskoga mora i Crnoga mora te zapadno od Kaspijskoga jezera.
Novi!!: Rusija i Sjeverni Kavkaz · Vidi više »
Sjeverozapadni savezni okrug
Sjeverozapadni savezni okrug (ruski: Се́веро-За́падный федера́льный о́круг) je jedan od sedam ruskih saveznih okruga.
Novi!!: Rusija i Sjeverozapadni savezni okrug · Vidi više »
Skandinavija
sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.
Novi!!: Rusija i Skandinavija · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Rusija i Slaveni · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Rusija i Sovjetski Savez · Vidi više »
Središnji savezni okrug
Središnji savezni okrug (ruski: Центра́льный федера́льный о́круг) je jedan od sedam saveznih okruga Ruske Federacije.
Novi!!: Rusija i Središnji savezni okrug · Vidi više »
Srednjosibirska visoravan
Visoravan Putorana, dio Srednjosibirske visoravni. Srednjosibirska visoravan (ruski: Среднесибирское плоскогорье) zauzima dio Sibira između rijeka Jeniseja i Lene te se sastoji od oštro razgraničenih površina različite nadmorske visine.
Novi!!: Rusija i Srednjosibirska visoravan · Vidi više »
Stepa
Stepa u Kirgistanu. Stepa predstavlja uglavnom nizinsku zemljinu površinu za koju je često karakterističan niz međusobno ovisnih biljno-životinjskih zajednica koje stepsku površinu često odlikuju vrlo kvalitetnom zemljom pogodnom za poljoprivrednu obradu, posebno u istočnoj Europi.
Novi!!: Rusija i Stepa · Vidi više »
Sverdlovska oblast
Sverdlovska oblast je jedan od subjekata Ruske Federacije.
Novi!!: Rusija i Sverdlovska oblast · Vidi više »
Tajga
Rasprostranjenost tajge Tajge su tip zimzelenih šuma četinjača sjevernih dijelova umjerene zone sjeverne polutke koje su cirkupolarno rasprostranjene u Europi, Aziji ("sibirska tajga") i Sjevernoj Americi ("kanadska tajga").
Novi!!: Rusija i Tajga · Vidi više »
Talačka kriza u Beslanu
Talačka kriza u Beslanu - jedan od najtežih terorističkih napada koji je pogodio Rusiju u njezinoj povijesti.
Novi!!: Rusija i Talačka kriza u Beslanu · Vidi više »
Tatari
Tatari su narod danas pretežno nastanjen u Tatarstanu (oko 2 milijuna) i drugdje u Ruskoj Federaciji (ukupno oko 5,6 milijuna), s manjim odvjetcima i u drugim državama (Bugarska, Rumunjska; stara naselja u Poljskoj, oko 3000) te na širem području od Krima, preko Kavkaza i Sibira, do Kine (gdje su poznata nacionalna manjina).
Novi!!: Rusija i Tatari · Vidi više »
Tatarski jezik
Tatarski jezik (ISO 639-3: tat), jezik zapadnoturkijske skupine kojim govori 6 496 600 ljudi na području Rusije (5 350 000; 2002.), Kine (800; 1999.) i Istanbula u Turskoj.
Novi!!: Rusija i Tatarski jezik · Vidi više »
Tatarstan
Republika Tatarstan, Tatarska ili Tatarija (ruski: Респу́блика Татарста́н, tatarski: Татарстан Республикасы) je republika u Ruskoj Federaciji.
Novi!!: Rusija i Tatarstan · Vidi više »
The World Factbook
The World Factbook (ISSN 1553-8133, također poznat kao CIA World Factbook) je izvor podataka o zemljama svijeta koji svake godine objavljuje CIA u stilu almanaha.
Novi!!: Rusija i The World Factbook · Vidi više »
Tihi ocean
Tihi ocean Obala Tihog oceana u Vina del Maru, Čile. Tihi ocean (od latinskog Mare Pacificum, hrvatski Mirno more), najveća je morska površina na svijetu.
Novi!!: Rusija i Tihi ocean · Vidi više »
Toljati
Toljati (ruski) je veliki grad na jugo-istoku europskog dijela Rusije, u Samarskoj oblasti.
Novi!!: Rusija i Toljati · Vidi više »
Transsibirska pruga
Transsibirska pruga označena crveno i Bajkalsko-Amurska pruga označena zeleno. Spomenik na zadnjem kilometru Transsibirske pruge u Vladivostoku Transsibirska željeznička pruga, skraćeno Transsib, transibírka (rus.: Транссибирская железнодорожная магистраль, skr. Трансси́б), — mreža željezničkih pruga kroz Euroazijski kontinent, spaja europski dio Ruske Federacije, glavna industrijska područja i prijestolnicu sa središnjim (Sibir) i istočnim krajevima (Daleki Istok), Mongolijom, Kinom i Japanskim morem.
Novi!!: Rusija i Transsibirska pruga · Vidi više »
Tundra
Tundra je biom koji se prostire u predjelima, gdje je rast drveća onemogućen nižim temperaturama i kratkom vegetacijskom sezonom.
Novi!!: Rusija i Tundra · Vidi više »
Udmurtija
Udmurtija (ruski i udmurtski: Удмуртия) je republika u Ruskoj Federaciji smještana u porječju rijeke Volge u kojoj živi oko 1,5 mil.
Novi!!: Rusija i Udmurtija · Vidi više »
Ufa
S. M. Prokudina-Gorskog (1910.) Ufa (ruski: Уфа, tatarski: Ufa, Öfä; baškirski: Өфө, čuvaški: Ěпхӳ) glavni je grad Baškirije, republike u središnjem sjevernom europskom dijelu Rusije.
Novi!!: Rusija i Ufa · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Rusija i Ukrajina · Vidi više »
Ukrajinci
Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.
Novi!!: Rusija i Ukrajinci · Vidi više »
Ukrajinski jezik
Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.
Novi!!: Rusija i Ukrajinski jezik · Vidi više »
Uljanovsk
Uljanovsk (ruski: Улья́новск), bivši Simbirsk (ruski: Симби́рск) je grad na rijeci Volgi u Rusiji.
Novi!!: Rusija i Uljanovsk · Vidi više »
Uljanovska oblast
Uljanovska oblast je oblast u Ruskoj Federaciji.
Novi!!: Rusija i Uljanovska oblast · Vidi više »
Umjetnost
Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.
Novi!!: Rusija i Umjetnost · Vidi više »
Ural (gorje)
Uralsko gorje Ural je staro gorje koje se prostire u smjeru sjever – jug u dužini od oko 2000 km od Sjevernog ledenog mora do granice s Kazahstanom.
Novi!!: Rusija i Ural (gorje) · Vidi više »
Uralski savezni okrug
Uralski savezni okrug (ruski: Ура́льский федера́льный о́круг) je jedan od sedam saveznih okruga u Ruskoj Federaciji.
Novi!!: Rusija i Uralski savezni okrug · Vidi više »
Vaclav Nižinski
Adolf de Meyer: ''Vaclav Nižinski'', 1912. Vaclav (Vaslav) Fomič Nižinski (Nijinsky) (polj. Wacław Niżyński; Kijev, 12. ožujka 1890. – London, 8. travnja 1950.), ukrajinski plesač i koreograf poljskog podrijetla.
Novi!!: Rusija i Vaclav Nižinski · Vidi više »
Varjazi
Ključni trgovački putevi Vikinga Putevi Varjaga i formiranje države u 9. stoljeću Pojam Varjazi (non. Væringjar, grk. Βάραγγοι / Varangoi, ukr./rus. варяги / varyagi / varyahy) podrazumijeva se kao naziv za srednjovjekovne germanske osvajače Vikinge na prostorima istočne Europe odnosno Rusije, Ukrajine, Bjelorusije i Bizanta.
Novi!!: Rusija i Varjazi · Vidi više »
Vasilij Kandinski
Vasilij Vasiljevič Kandinski (ruski Василий Васильевич Кандинский, Moskva, 16. prosinca 1866. – Neuilly-sur-Seine, 13. prosinca 1944.), ruski slikar.
Novi!!: Rusija i Vasilij Kandinski · Vidi više »
Velesila
Velesila je nacija ili država koja ima sposobnost neovisno djelovati u svoju korist temeljem svojega utjecaja na međunarodnoj razini.
Novi!!: Rusija i Velesila · Vidi više »
Velika Kneževina Moskva
Velika Kneževina Moskva (rus. Великое Княжество Московское) naziv je za srednjovjekovnu rusku državu osnovanu 1283.
Novi!!: Rusija i Velika Kneževina Moskva · Vidi više »
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda
'''Dvorana Vijeća sigurnosti''' Vijeće sigurnosti jedno je od šest glavnih tijela Ujedinjenih naroda kojemu, prema članku 24.
Novi!!: Rusija i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda · Vidi više »
Vladimir I., veliki knez Kijeva
Krštenje Vladimira Velikog, autor: Viktor Vasnecov (1848.) Vladimir I. ili Vladimir Svjatoslavič Veliki ili Vladimir Sveti (Budjatyči kraj Novolynska ili Budutino kraj Pskova, oko 958. – Berestovo kraj Kijeva, 15. srpnja 1015.); staroruski i ujedno kijevski knez Kijevske Rusi koji je službeno prihvatio kršćanstvo u gradu Hersonesu 988.
Novi!!: Rusija i Vladimir I., veliki knez Kijeva · Vidi više »
Vladimir Iljič Lenjin
Vladimir Iljič Uljanov (Simbirsk, današnji Uljanovsk, 22. travnja 1870. – Gorki Lenjinskij kod Moskve, 21. siječnja 1924.), poznatiji kao Vladimir Iljič Lenjin, bio je sovjetski revolucionar, državnik, pravnik, filozof i publicist; predvodnik Oktobarske revolucije 1917.
Novi!!: Rusija i Vladimir Iljič Lenjin · Vidi više »
Vladimir Kosma Zworykin
Zworykinov patent za ikonoskop iz 1931. Kineskop ''PA-302, General Precision Laboratories'' (GPL), (oko 1950. – 1955.). Vladimir Kosma Zworykin (rus.: Влади́мир Козьми́ч Зворы́кин, Vladimir Koz’mič Zvorykin; Murom, Rusija, 30. srpnja 1889. – Princeton, New Jersey, SAD, 29. srpnja 1982.), američki izumitelj ruskoga podrijetla.
Novi!!: Rusija i Vladimir Kosma Zworykin · Vidi više »
Vladimir Majakovski
Vladimir Vladimirovič Majakovski (rus. Влади́мир Влади́мирович Маяко́вский, Bagdadi pokraj Kutaisa, 19. srpnja 1893. – Moskva, 14. travnja 1930.), ruski književnik, jedan od začetnika ruskog futurizma.
Novi!!: Rusija i Vladimir Majakovski · Vidi više »
Vladimir Nabokov
Spomenik Nabokovu u Montreuxu Vladimir Vladimirovič Nabokov (rus. Владимир Владимирович Набоков, Sankt Peterburg, 22. travnja 1899. – Montreux, 2. srpnja 1977.), rusko-američki književnik.
Novi!!: Rusija i Vladimir Nabokov · Vidi više »
Vladimir Putin
Vladimir Vladimirovič Putin (rus. Владимир Владимирович Путин, Sankt Peterburg, 7. listopada 1952.), ruski je političar i bivši obavještajni djelatnik koji služi kao predsjednik Rusije.
Novi!!: Rusija i Vladimir Putin · Vidi više »
Vladivostok
Vladivostok je ruski grad i najveća ruska luka na Tihom oceanu.
Novi!!: Rusija i Vladivostok · Vidi više »
Volga
Volga (ruski: Во́лга) je sa svojih 3534 km najduža rijeka u Europi.
Novi!!: Rusija i Volga · Vidi više »
Volgograd
Volgograd (ruski Волгогра́д) grad je u Rusiji na rijeci Volgi.
Novi!!: Rusija i Volgograd · Vidi više »
Volgogradska oblast
Volgogradska oblast je oblast u Rusiji.
Novi!!: Rusija i Volgogradska oblast · Vidi više »
Voronješka oblast
Voronješka oblast je oblast u Rusiji.
Novi!!: Rusija i Voronješka oblast · Vidi više »
Voronjež
Voronjež (ruski) je grad u jugozapadnoj Rusiji, administrativno središte Voronješke oblasti.
Novi!!: Rusija i Voronjež · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Rusija i Zagreb · Vidi više »
Zajednica neovisnih država
Zastava ZND-a Zemljovid zemalja članica Zajednica neovisnih država (Zajednica nezavisnih država, ZND), gospodarski, politički i ekonomski savez 12 bivših sovjetskih republika.
Novi!!: Rusija i Zajednica neovisnih država · Vidi više »
Zakavkazje
Zemljovid Kavkaza 1994. godine Zakavkazje (rus. Закавказье, arm. Հարավային Կովկաս, gruz. სამხრეთი კავკასია), odnosno "područje iza Kavkaza" je geopolitička subregija na području Kavkaza.
Novi!!: Rusija i Zakavkazje · Vidi više »
Zapadnosibirska nizina
sjeverne Azije Transsibirske pruge Rijeka Vasjugan Zapadnosibirska nizina, poznata i kao Zapadnosibirska ravnica, (ruski: За́падно-Сиби́рская равни́на) je velika nizina koja zauzima zapadni dio Sibira, između gorja Ural na zapadu i rijeke Jenisej na istoku i planina Altaj na jugoistoku.
Novi!!: Rusija i Zapadnosibirska nizina · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Rusija i Zemlja · Vidi više »
Zlatno Altajsko gorje
Zlatno Altajsko gorje je naziv UNESCO-ove svjetske baštine koja se sastoji od planinskog vijenca Altaj, rezervata prirode Katun, Jezera Teleckoje (Озеро Телецкое), Planine Beluha (Белуха) i visoravni Ukok u središnjem Sibiru.
Novi!!: Rusija i Zlatno Altajsko gorje · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Rusija i Znanost · Vidi više »
Zračna luka Šeremetjevo
Zračna luka Šeremetjevo (SVO) je međunarodna zračna luka u Moskvi i baza kompanije Aeroflot.
Novi!!: Rusija i Zračna luka Šeremetjevo · Vidi više »
Zračna luka Domodedovo
Predvorje i registracija putnika. Međunarodna zračna luka Domodedovo (rus. Московский аэропорт Домоде́дово) je najveća (od 2005.) međunarodna zračna luka u Rusiji.
Novi!!: Rusija i Zračna luka Domodedovo · Vidi više »
.ru
.ru je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Rusiju.
Novi!!: Rusija i .ru · Vidi više »
.su
.su je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za bivši Sovjetski Savez.
Novi!!: Rusija i .su · Vidi više »
10. listopada
10.
Novi!!: Rusija i 10. listopada · Vidi više »
1462.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1462. · Vidi više »
1505.
1505. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Rusija i 1505. · Vidi više »
1547.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1547. · Vidi više »
1584.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1584. · Vidi više »
1613.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1613. · Vidi više »
1682.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1682. · Vidi više »
1703.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1703. · Vidi više »
1725.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1725. · Vidi više »
1762.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1762. · Vidi više »
1796.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1796. · Vidi više »
1825.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1825. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1867. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1881. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1905. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1917. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1918. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1922. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1924. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1953. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1991. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1994. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 1996. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Rusija i 1998. · Vidi više »
2. travnja
2.
Novi!!: Rusija i 2. travnja · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Rusija i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Rusija i 2001. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Rusija i 2004. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Rusija i 2014. · Vidi više »
31. svibnja
31.
Novi!!: Rusija i 31. svibnja · Vidi više »
862.
Bez opisa.
Novi!!: Rusija i 862. · Vidi više »
