Komunikacija

329 odnosi: Afrika, Američki dolar, Anatolij Tymoščuk, Arsenij Jacenjuk, Ateizam, Atila, Australija, Austro-Ugarska, Autohtonost, Automobil, Autonomna Republika Krim, Avion, Azovsko more, Đuro Vidmarović, Šče ne vmerla Ukrajiny, Španjolska, Šuma, Švedska, Švicarska, Židovi, Žitomir (Ukrajina), Žitomirska oblast, Čerkaška oblast, Čerkasy, Černihiv, Černihivska oblast, Černobilska katastrofa, Černovačka oblast, Černovci, Baltički narodi, Bijela garda, Bizant, Bjelorusi, Bjelorusija, Bogdan Hmeljnicki, Boljševizam, Brazil, Brončano doba, Bugari, Bukovina, Crno more, Crvena armija, Daleki istok, Dekomunizacija, Demokracija, Denis Šmigalj, Deportacija, Desni sektor, Dmytro Jaroš, Dnjepar, ..., Dnjestar, Dnjipro (grad), Dnjipropetrovska oblast, Don, Donjeck, Donjecka oblast, Državni grb, Drugi svjetski rat, Drvo (materijal), Duhovnost, Dunav, Estonija, Euromajdan, Europa, Europska unija, Filozofski fakultet u Zagrebu, Finska, Galičko-Volinjsko Kraljevstvo, Galicija (srednja Europa), Geografija, Germani, Gospodarstvo, Goti, Građevinarstvo, Grafit, Grci, Grkokatolička Crkva, Harkiv, Harkivska oblast, Herson, Hersonska oblast, Hetman, Hmeljnička oblast, Hmeljnicki, Holodomor, Hoverla, Hrvatska, Hrvatsko slovo, Humus, Huni, Indoarijski narodi, Industrija, Inflacija, Irpin, Islam, Island, Istočna Europa, Istočni Slaveni, Ivano-Frankovsk, Ivano-Frankovska oblast, Józef Piłsudski, Jezik, Josif Staljin, Južni Bug, Judaizam, Kanada, Karpati, Katoličanstvo, Kazahstan, Kemijska industrija, Kijev, Kijevo-pečerska lavra, Kijevska oblast, Kijevska Rus', Kijevsko nacionalno sveučilište Taras Ševčenko, Kimerijci, Kirovogradska oblast, Koks, Kolhoz, Kolonizacija, Komunizam, Kontinentska klima, Koordinirano svjetsko vrijeme, Korupcija, Kršćanstvo, Krim, Krimski Tatari, Krimskotatarski jezik, Kroatistika, Kropyvnyckyj, Kubanski kozaci, Kultura, Labinština, Latinski jezik, Lavov, Lavovska oblast, Lebensraum, Litva, Luck, Lugansk, Luganska oblast, Mađari, Mađarska, Magnezij, Mangan, Mariupolj, Međunarodni monetarni fond, Mentalitet, Mihail Gorbačov, Mikolajiv, Mikolajivska oblast, Mineralne sirovine, Minsk, Mir u Brest-Litovsku, Mitologija, Močvara, Moldavci, Moldavija, Molitva za Ukrajinu, Mongoli, Moskva, Nacionalna manjina, Nafta, Narančasta revolucija, NATO, Nikal, Njemačko Carstvo, Njemačko-sovjetska invazija na Poljsku, Odcjepljenje, Odeška oblast, Odesa, Oktobarska revolucija, Oleh Tjahnibok, Ornament, Pavlo Skoropadskij, Petar I. Aleksejevič Romanov, Pilip Orlik, Poljaci, Poljani (istočni), Poljska, Poljsko-Litavska Unija, Poltava, Poltavska oblast, Portugal, Povijest, Povijest Litve, Povijest Poljske, Povijest Rusije, Povijest Ukrajine, Pravoslavlje, Pripjat (rijeka), Prirodni plin, Protestantizam, Prvi svjetski rat, Rat u istočnoj Ukrajini, Recesija, Religija, Republika, Rijeka (vodotok), Rim, Rivanjska oblast, Rivne, Ros, Rumunji, Rumunjska, Rusi, Rusifikacija, Rusija, Rusini, Ruska pravoslavna Crkva, Ruski jezik, Rusko Carstvo, Rutenija, Sarmati, Sevastopolj, Simbol, Simferopolj, Simon Petljura, Sinonim, Sjedinjene Američke Države, Sjeverni Donjec, Skandinavija, Skiti, Slaveni, Slobodno tržište, Slovačka, Sovjetski Savez, Sovjetsko-poljski rat, Sredozemna klima, Stara Grčka, Strojogradnja, Sumi, Sumpor, Sumska oblast, Sunce, Suržik, Svijet, Svjetonazor, Svjetska banka, Svjetska trgovinska organizacija, Tatari, Termometar, Ternopolj, Ternopoljska oblast, Titanij, Tradicija, Traktor, Tri podjele Poljske, Tripiljska kultura, Trozubac, Turizam u Ukrajini, Tvrtka, Užgorod, Ugljen, Ujedinjeni narodi, Ukrajinci, Ukrajinci u Rusiji, Ukrajinska autokefalna pravoslavna Crkva, Ukrajinska grivnja, Ukrajinska grkokatolička Crkva, Ukrajinska kultura, Ukrajinska Narodna Republika, Ukrajinska pravoslavna Crkva, Ukrajinska pravoslavna Crkva Kijevske patrijaršije, Ukrajinska pravoslavna Crkva Moskovske patrijaršije, Ukrajinska rimokatolička Crkva, Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika, Ukrajinski jezik, Ukrajinski kozaci, Ulja, Umjetnost, UNESCO, Vatra, Verhovna Rada, Vikinzi, Viktor Janukovič, Viktor Juščenko, Vinička oblast, Vinica (Ukrajina), Visla, Vitalij Kličko, Vladimir I., veliki knez Kijeva, Voda, Volinjska oblast, Volodimir Zelenski, Zagreb, Zajednica neovisnih država, Zakarpatje, Zakarpatska oblast, Zaporiška oblast, Zaporižja, Zaporoška Republika, Zaporoški kozaci, Zelena Ukrajina, Zlatna Horda, Znanstvena literatura, .ua, 10. stoljeće, 11. stoljeće, 1187., 13. stoljeće, 14. stoljeće, 15. stoljeće, 1619., 1654., 19. stoljeće, 1918., 1921., 1932., 1933., 1944., 1991., 2. stoljeće, 2. stoljeće pr. Kr., 2000., 2004., 2005., 24. kolovoza, 3. stoljeće, 3. stoljeće pr. Kr., 375., 4. stoljeće, 4. stoljeće pr. Kr., 4. tisućljeće pr. Kr., 451., 5. stoljeće, 7. stoljeće pr. Kr., 9. stoljeće, 9. stoljeće pr. Kr.. Proširite indeks (279 više) » « Stisni indeks

Afrika

Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.

Novi!!: Ukrajina i Afrika · Vidi više »

Američki dolar

Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene u SAD-u. Odmah poslije rata za nezavisnost 1785. godine, prvi ministar financija nove vlade, Alexander Hamilton, je kao sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene predložio dolar.

Novi!!: Ukrajina i Američki dolar · Vidi više »

Anatolij Tymoščuk

Anatolij Oleksandrovič Timoščuk (ukr. Анатолій Олександрович Тимощук) (Luck, 30. ožujka 1979.) je bivši ukrajinski nogometaš i reprezentativac.

Novi!!: Ukrajina i Anatolij Tymoščuk · Vidi više »

Arsenij Jacenjuk

Arsenij Petrovič Jacenjuk (ukr. Арсеній Петрович Яценюк); (Ukrajina, Černivci, 22. svibnja 1974.); bio je ukrajinski premijer od veljače 2014 do 2016., političar, ekonomist i pravnik.

Novi!!: Ukrajina i Arsenij Jacenjuk · Vidi više »

Ateizam

Ateizam (hrv. bezboštvo ili bezvjerstvo) je, u širem smislu, odsutnost vjerovanja u postojanje božanstava, a u užem smislu je odbijanje vjerovanja u postojanje božanstava, odnosno specifično stajalište prema kojemu ona ne postoje.

Novi!!: Ukrajina i Ateizam · Vidi više »

Atila

Atila (procjena godine rođenja od 395. do  406. – smrt 453.) bio je vladar Huna od 434. do svoje smrti u ožujku 453. Bio je i vođa plemenskog carstva u Srednjoj i Istočnoj Europi koje je obuhvaćalo Hune, Ostrogote, Alane i Bugare.

Novi!!: Ukrajina i Atila · Vidi više »

Australija

Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.

Novi!!: Ukrajina i Australija · Vidi više »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Novi!!: Ukrajina i Austro-Ugarska · Vidi više »

Autohtonost

hrvatski tradicijski suvenir. Hrvatski vezovi Lirica iz Kaštela Izraz autohton (od grč. autos »sâm, isti« i chthon »tlo, zemlja«), kojemu u hrvatskom jeziku najbolje odgovara značenje samonikao ne upotrebljava se svagda u posve istom značenju.

Novi!!: Ukrajina i Autohtonost · Vidi više »

Automobil

Prvi automobil Automobil (samovoz) je motorno vozilo s karoserijom raznih oblika postavljenom na dvjema osovinama s četirima kotačima, a većinom se koristi za prijevoz putnika.

Novi!!: Ukrajina i Automobil · Vidi više »

Autonomna Republika Krim

Autonomna Republika Krim (ukr. Крим, Автономна Республіка Крим, rus. Крым, Автономная Республика Крым, krim. Qırım, Qırım Muhtar Cumhuriyeti) je jedina ukrajinska autonomna republika smještena na gornjoj obali Crnog mora, na istoimenom poluotoku.

Novi!!: Ukrajina i Autonomna Republika Krim · Vidi više »

Avion

Putnički mlazni avion Airbus A-320 Avion je zrakoplov teži od zraka, pokretan motorom, koji uzgon u letu dobiva dinamičkom reakcijom zraka oko svojih učvršćenih (nepomičnih) krila.

Novi!!: Ukrajina i Avion · Vidi više »

Azovsko more

Azovsko more (krimski tatarski: Azaq deñizi; rus.: Азовское море; ukr.: Азовське море) je more u istočnoj Europi povezano s Crnim morem uskim Kerčkim vratima (oko 4 km), a ponekad se smatra sjevernim produžetkom Crnog mora.

Novi!!: Ukrajina i Azovsko more · Vidi više »

Đuro Vidmarović

Đuro Vidmarović (1947.) je hrvatski književnik, povjesničar i likovni kritičar iz Zagreba.

Novi!!: Ukrajina i Đuro Vidmarović · Vidi više »

Šče ne vmerla Ukrajiny

Autor glazbe ukrajinske himne Mihajlo Mihajlovič Verbickij (1815. – 1870.) Šče ne vmerla Ukrajiny i slava, i volja (ukr. Ще не вмерла України і слава, і воля); je ukrajinska himna čiji tekst je napisao pjesnik Pavlo Platonovič Čubinskij 1862.

Novi!!: Ukrajina i Šče ne vmerla Ukrajiny · Vidi više »

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Novi!!: Ukrajina i Španjolska · Vidi više »

Šuma

Mješovita šuma u Samoboru. Šumska tabla s natpisom: "Šume i šumska zemljišta, dobra su od interesa za Republiku (Hrvatsku) i imaju njenu osobitu zaštitu." Šuma je životna zajednica drveća, grmlja i šumskih životinja.

Novi!!: Ukrajina i Šuma · Vidi više »

Švedska

Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Novi!!: Ukrajina i Švedska · Vidi više »

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Novi!!: Ukrajina i Švicarska · Vidi više »

Židovi

Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.

Novi!!: Ukrajina i Židovi · Vidi više »

Žitomir (Ukrajina)

Žitomir (ukrajinski: Житомир, ruski: Житомир, njemački: Schytomyr, poljski: Żytomierz, hebrejski: זשיטאָמיר) je grad u središnjoj Ukrajini, ujedno središte Žitomirske oblasti.

Novi!!: Ukrajina i Žitomir (Ukrajina) · Vidi više »

Žitomirska oblast

Žitomirska (ukrajinski: Житомирська область, poljski: Obwód żytomierski) administrativna je oblast koja se nalazi se u sjevernoj Ukrajini na granici s Bjelorusijom.

Novi!!: Ukrajina i Žitomirska oblast · Vidi više »

Čerkaška oblast

Čerkaška oblast (ukrajinski: Черкаська область, Cherkas’ka oblast’,Cherkashchyna) administrativna je oblast koja se nalazi se u središnjoj Ukrajini na rijeci Dnjepar.

Novi!!: Ukrajina i Čerkaška oblast · Vidi više »

Čerkasy

Čerkasi, Čerkasy (ukrajinski: Черкаси, ruski: Черкассы, njemački Tscherkassy, poljski: Czerkasy, hebrejski: צ'רקסי) je grad u središnjoj Ukrajini središte Čerkaške oblasti.

Novi!!: Ukrajina i Čerkasy · Vidi više »

Černihiv

Černihiv ili Černigov (ukrajinski: Чернігів, ruski: Чернигов) grad je u sjevernoj Ukrajini.

Novi!!: Ukrajina i Černihiv · Vidi više »

Černihivska oblast

Černihivska oblast (ukrajinski: Чернігівська область) oblast je koja se nalazi se u sjeveroistočnoj Ukrajini.

Novi!!: Ukrajina i Černihivska oblast · Vidi više »

Černobilska katastrofa

Područja pogođena većim količinama radioaktivne prašine odmah nakon nesreće Fotografija prikazuje jedan od ulaza u Zonu isključenja (Ukrajina) Napuštena kuća u Zoni isključenja (Ukrajina) Černobilska nesreća; Černobyljska nesreća; poznata kao i Černobilska katastrofa sovjetska je nuklearna nesreća koja se 1986.

Novi!!: Ukrajina i Černobilska katastrofa · Vidi više »

Černovačka oblast

Černovačka oblast (ukrajinski: Чернівецька область, Černivec’ka oblast’) administrativna je oblast koja se nalazi se u zapadnoj Ukrajine na granici s Rumunjskom i Moldovom.

Novi!!: Ukrajina i Černovačka oblast · Vidi više »

Černovci

Černovci, Černjivci ili Černivci (ukr. Чернівці, rus. Черновцы;, njem. Czernowitz, rum. Cernăuţi) je grad u zapadnoj Ukrajini središte Černjivecke oblasti.

Novi!!: Ukrajina i Černovci · Vidi više »

Baltički narodi

Baltički narodi (Balti; ruski, Балтийские народы, Балты), skupina indoeuropskih naroda nastanjenih uz istočnu obalu Baltičkog mora i njegovog zaleđa na područjima sve od donjeg toka Visle na jugu pa do Riškog zaljeva na sjeveru.

Novi!!: Ukrajina i Baltički narodi · Vidi više »

Bijela garda

Bijela garda ili Bijeli pokret (rus. Белое движение), vojnopolitička organizacija, koja je osnovana 1917. godine, tijekom Ruskog građanskog rata.

Novi!!: Ukrajina i Bijela garda · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Novi!!: Ukrajina i Bizant · Vidi više »

Bjelorusi

Povijesni prostor nastanjen Bjelorusima Bjelorusi (bjeloruski: беларусы / belarus'i) su indoeuropski narod iz grupe Istočnih Slavena naseljen uglavnom na teritoriju današnje Bjelorusije, nešto manje Ukrajine i Rusije.

Novi!!: Ukrajina i Bjelorusi · Vidi više »

Bjelorusija

Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.

Novi!!: Ukrajina i Bjelorusija · Vidi više »

Bogdan Hmeljnicki

Ukrajinski hetman Bogdan Hmeljnickij (1595. – 1657.) Spomenik Bogdanu Hmeljnickom u Kijevu Obiteljski grb ukrajinske plemićke obitelji Hmeljnicki Bogdan Hmeljnicki (ukrajinski: Богдан Зиновій Михайлович Хмельницький - Bogdan Zynovij Myhajlovyč Hmeljnyc'kyj) (Ukrajina, Subotiv, 27. prosinca 1595. - Ukrajina, Čyhyryn, 6. kolovoza 1657.) je bio ukrajinski hetman i veleposjednik plemićkog roda u Poljsko-Litavskoj uniji.

Novi!!: Ukrajina i Bogdan Hmeljnicki · Vidi više »

Boljševizam

Boljševizam je u izvornom značenju Lenjinovo učenje u pitanjima teorije, organizacije, strategije i taktike partije radničke klase.

Novi!!: Ukrajina i Boljševizam · Vidi više »

Brazil

Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.

Novi!!: Ukrajina i Brazil · Vidi više »

Brončano doba

Rumunjskoj. nenaseljeno Brončano doba je prapovijesno razdoblje obilježeno uporabom bronce za izradu oružja, oruđa, nakita i posuđa.

Novi!!: Ukrajina i Brončano doba · Vidi više »

Bugari

Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.

Novi!!: Ukrajina i Bugari · Vidi više »

Bukovina

'''Grb Bukovine''' '''Grb pokrajine Bukovine unutar Austro-Ugarske''' '''Zastava Bukovine u Austro-Ugarskoj''' '''Položaj Bukovine u današnjoj Rumunjskoj i Ukrajini''' '''Etnički sastav Bukovine''' '''Podijela Bukovine 1940. godine između SSSR-a i Rumunjske''' Bukovina (ukrajinski: Буковина/Bukovyna, rumunjski: Bucovina, njemački: Bukowina) je povijesna pokrajina smještena na granici Rumunjske i Ukrajine.

Novi!!: Ukrajina i Bukovina · Vidi više »

Crno more

Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.

Novi!!: Ukrajina i Crno more · Vidi više »

Crvena armija

Amblem Crvene armije Sovjetski vojnici Spomenik Crvenoj armiji u Berlinu Crvena armija je bila vojska Sovjetskog Saveza 1918. – 1946., nakon čega je 1946. – 1991. nosila naziv Sovjetska armija.

Novi!!: Ukrajina i Crvena armija · Vidi više »

Daleki istok

Tokyo, Japan Shanghai, Kina Central business district u Singapuru Daleki istok je naziv za istočnoazijske zemlje uz Tihi ocean.

Novi!!: Ukrajina i Daleki istok · Vidi više »

Dekomunizacija

Dekomunizacija je naziv za inicijativu oslobađanja različitih postsocijalističkih i tranzicijskih društava u procesu restauraciije kapitalizma od utjecaja komunističkh ideja.

Novi!!: Ukrajina i Dekomunizacija · Vidi više »

Demokracija

Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.

Novi!!: Ukrajina i Demokracija · Vidi više »

Denis Šmigalj

Denis Šmigalj (ukr. Денис Шмигаль; Krivij Rih, Ukrajina; 15. listopada 1975.) ukrajinski je političar i izabrani premijer Ukrajine.

Novi!!: Ukrajina i Denis Šmigalj · Vidi više »

Deportacija

Deportacija židova, 1940. Deportacija Nijemaca iz Šleske Deportacija (iz lat. deportare "ukloniti") označava primjerice prisilnu deložaciju, premještanje, preseljenje ili nasilni prijevozu jedne ili više osoba.

Novi!!: Ukrajina i Deportacija · Vidi više »

Desni sektor

Desni sektor; (ukr. Правий сектор, eng. Right Sector); društveni pokret i politička stranka koji od studenog 2013.

Novi!!: Ukrajina i Desni sektor · Vidi više »

Dmytro Jaroš

Dmytro Jaroš (ukr. Дмитро Ярош); rođen 30.

Novi!!: Ukrajina i Dmytro Jaroš · Vidi više »

Dnjepar

Dnjepar (bjeloruski: Дняпро/Dnjapro, ruski: Днепр/Dnjepr, ukrajinski: Дніпро/Dnipro) rijeka je u Istočnoj Europi koja izvire u Rusiji, teče kroz Bjelorusiju a u Ukrajini se ulijeva u Crno more.

Novi!!: Ukrajina i Dnjepar · Vidi više »

Dnjestar

Dnjestar (rumunjski: Nistru, ukrajinski: Дністер) rijeka je u Istočnoj Europi dugačka 1352 km.

Novi!!: Ukrajina i Dnjestar · Vidi više »

Dnjipro (grad)

Dnjipro (ukr. Дніпро), do prije 19.

Novi!!: Ukrajina i Dnjipro (grad) · Vidi više »

Dnjipropetrovska oblast

Dnjipropetrovska oblast (ukrajinski: Дніпропетровська область, Dnipropetrovs’ka oblast, Dnipropetrovshchyna) administrativna je oblast koja se nalazi se u središnjoj Ukrajini.

Novi!!: Ukrajina i Dnjipropetrovska oblast · Vidi više »

Don

Don je rijeka u europskom dijelu Rusije.

Novi!!: Ukrajina i Don · Vidi više »

Donjeck

Donjeck (ukr. Донецьк / Donec'k, rus. Доне́цк / Donjeck) je najveći grad istočne Ukrajine, koji leži na rijeci Kaljmius.

Novi!!: Ukrajina i Donjeck · Vidi više »

Donjecka oblast

Donjecka oblast (ukrajinski: Донецька область, Donec’ka oblast’) administrativna je oblast koja se nalazi se u jugoistočnoj Ukrajini na granici s Rusijom.

Novi!!: Ukrajina i Donjecka oblast · Vidi više »

Državni grb

Državni grb je službeni grb određene države, i kao takav je propisan ustavom, obično u prvim činovima i uz propisivanje zastave.

Novi!!: Ukrajina i Državni grb · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Ukrajina i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Drvo (materijal)

Vrste drva Drvo je prirodni materijal koji se dobiva od drvenastih biljaka, uglavnom od debla stabala, iako se za neke primjene koriste i drvo grana.

Novi!!: Ukrajina i Drvo (materijal) · Vidi više »

Duhovnost

Duhovnost ili latinizam spiritualnost (lat. spiritus: udah, disanje, duh), stanje je svijesti u kojemu se čovjek predaje razvoju vlastita duha kroz vjersku posvećenost Bogu, odnosno, čovjekovo osobno traganje za odgovorima na pitanja života, smrti, smisla, postojanja i odnosa s nadnaravnim.

Novi!!: Ukrajina i Duhovnost · Vidi više »

Dunav

Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.

Novi!!: Ukrajina i Dunav · Vidi više »

Estonija

Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.

Novi!!: Ukrajina i Estonija · Vidi više »

Euromajdan

Euromajdan (ukr. Євромайдан); u prijevodu "Eurotrg"; u Ukrajini poznatiji kao Revolucija dostojanstva (ukr. Революція гідності) je masovni prosvjed protiv vlade u Ukrajini započet na ulicama Kijeva u studenom 2013. godine i djelomično završen širom Ukrajine krajem veljače u 2014.

Novi!!: Ukrajina i Euromajdan · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Ukrajina i Europa · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Novi!!: Ukrajina i Europska unija · Vidi više »

Filozofski fakultet u Zagrebu

Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.

Novi!!: Ukrajina i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »

Finska

Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.

Novi!!: Ukrajina i Finska · Vidi više »

Galičko-Volinjsko Kraljevstvo

Galičko-Volinjsko Kraljevstvo (staroruski: Галицко-Волинскоє Королѣвство, latinski: Regnum Galiciæ et Lodomeriæ, ukrajinski: Галицько-Волинське князівство) predstavlja srednjovjekovnu ukrajinsku državu nastalu nakon napada Mongola na Kijevsku Rus'.

Novi!!: Ukrajina i Galičko-Volinjsko Kraljevstvo · Vidi više »

Galicija (srednja Europa)

Karta Galicije 1836. godine Galicija, ili prema izvornom nazivu Galičina odnosno Haličina (ukr. Галичина (Halyčyna/Galičina), polj. Galicja, rus. Галиция (Galicija), njem. Galizien, mađ. Halics, češ. Halič), zemljopisna je regija u istočnom dijelu srednje Europe, smještena između zapadne Ukrajine i istočne Poljske.

Novi!!: Ukrajina i Galicija (srednja Europa) · Vidi više »

Geografija

Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.

Novi!!: Ukrajina i Geografija · Vidi više »

Germani

Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).

Novi!!: Ukrajina i Germani · Vidi više »

Gospodarstvo

Gospodarstvo (privreda), ljudska djelatnost koju čine tri osnovna čimbenika: proizvodnja, potrošnja i razmjena, a može biti samoopskrbno, što je svojstveno plemenskim i nerazvijenim zajednicama, i tržišno gospodarstvo u razvijenim zemljama.

Novi!!: Ukrajina i Gospodarstvo · Vidi više »

Goti

Wielbarkske kulture ranog 3. stoljeća, narančasto je područje Černjakove kulture u ranom 4. stoljeću. Ljubičasto područje je Rimsko Carstvo. Goti (gotski: gutans, latinično: Gutans) su germansko pleme, koje potiče iz Skandinavije, točnije iz Götalanda.

Novi!!: Ukrajina i Goti · Vidi više »

Građevinarstvo

Gizi, jedna od najstarijih sačuvanih građevina Građevinarstvo ili građevina je primijenjena znanost, najstarija i najznačajnija grana tehnike.

Novi!!: Ukrajina i Građevinarstvo · Vidi više »

Grafit

Grafit Grafit (njem. Graphit, od grč. γράφεıν: pisati), heksagonska modifikacija ugljika, znatno raširenija od kubične modifikacije – dijamanta.

Novi!!: Ukrajina i Grafit · Vidi više »

Grci

Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.

Novi!!: Ukrajina i Grci · Vidi više »

Grkokatolička Crkva

Metliki, Slovenija Grkokatoličanstvo ili Unijatska Crkva.

Novi!!: Ukrajina i Grkokatolička Crkva · Vidi više »

Harkiv

Harkiv ili Harkov (ukrajinski: Харків, ruski: Харьков) drugi je po veličini grad u Ukrajini.

Novi!!: Ukrajina i Harkiv · Vidi više »

Harkivska oblast

Harkovska oblast (ukrajinski: Харківська область, Kharkivs’ka oblast’; Kharkivshchyna) administrativna je oblast koja se nalazi se u istočnoj Ukrajini na granici s Rusijom.

Novi!!: Ukrajina i Harkivska oblast · Vidi više »

Herson

Herson(Ukrajinski: Херсон) je grad u južnoj Ukrajini.

Novi!!: Ukrajina i Herson · Vidi više »

Hersonska oblast

Hersonska oblast (ukrajinski: Херсонська область, Khersons’ka oblast’, Khersonshchyna) oblast je koja se nalazi se u južnoj Ukrajini.

Novi!!: Ukrajina i Hersonska oblast · Vidi više »

Hetman

Hetman (njem. Häuptmann; polj. hetman, ukr. гетьман - het'man, rus. - ataman) je riječ, najvjerojatnije, njemačkog porijekla koja označava kapetana ili vrhovnog vojnog zapovjednika.

Novi!!: Ukrajina i Hetman · Vidi više »

Hmeljnička oblast

Hmeljnička oblast (ukrajinski: Хмельницька область, Khmeljnyts’ka oblast, Khmeljnycchyna) oblast je koja se nalazi se u zapadnoj Ukrajine.

Novi!!: Ukrajina i Hmeljnička oblast · Vidi više »

Hmeljnicki

Hmeljnicki (ukr.: Хмельницький / Hmeljnyc'kyj, polj.: Chmielnicki); grad smješten u zapadnoj Ukrajini, u regiji Podilja.

Novi!!: Ukrajina i Hmeljnicki · Vidi više »

Holodomor

Umjetnički plakat u spomen na žrtve Holodomora 1932/1933, autor: Leonid Denisenko Obilježavanje Holodomora na ulicama Kijeva, 2006. Holodomor, poznat i kao Gladomor; (prema ukr.: Голодомор, голод (holod) – glad i морити (moryty) - umoriti; Holodomor (Gladomor) - umorstvo umjetno izazvanom glađu); umjetno stvorena glad koja je obuhvatila stanovništvo sovjetske Ukrajine, sjevernog Kavkaza te područje oko donjeg toka rijeke Volge između 1932. – 1933. godine.

Novi!!: Ukrajina i Holodomor · Vidi više »

Hoverla

Hoverla (ukr. Говерла, Hoverla; mađ. Hóvár; rum. Hovârla; Goverla, polj. Howerla) je s 2.016 metara nadmorske visine najviša ukrajinska planina, dio je karpatskog gorja.

Novi!!: Ukrajina i Hoverla · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Ukrajina i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatsko slovo

Hrvatsko slovo bio je hrvatski tjednik za kulturu sa sjedištem u Zagrebu.

Novi!!: Ukrajina i Hrvatsko slovo · Vidi više »

Humus

Humus Humus (lat. zemlja) je gornji sloj zemlje koji je sastavljen od razgrađenih organskih tvari.

Novi!!: Ukrajina i Humus · Vidi više »

Huni

Upad Huna u Europu Huni su bili nomadski narod koji su živjeli u Istočnoj Europi, Kavkazu i Središnjoj Aziji između 4.

Novi!!: Ukrajina i Huni · Vidi više »

Indoarijski narodi

Indoarijski narodi (Indoarijci), jedan od dva glavna ogranka indoiranskih naroda (drugi su Iranski narodi), koji svoje ime nose po svome lokalitetu (Indijski poluotok) i arijskom (iranskom porijeklu).

Novi!!: Ukrajina i Indoarijski narodi · Vidi više »

Industrija

Industrija je skup ljudskih djelatnosti koje su okrenute proizvodnji robe i usluga.

Novi!!: Ukrajina i Industrija · Vidi više »

Inflacija

Stope inflacije u svijetu 2019. Inflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vremenskom razdoblju koje obuhvaća cijelo gospodarstvo.

Novi!!: Ukrajina i Inflacija · Vidi više »

Irpin

* Irpin (grad), grad u Ukrajini.

Novi!!: Ukrajina i Irpin · Vidi više »

Islam

Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.

Novi!!: Ukrajina i Islam · Vidi više »

Island

Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.

Novi!!: Ukrajina i Island · Vidi više »

Istočna Europa

Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.

Novi!!: Ukrajina i Istočna Europa · Vidi više »

Istočni Slaveni

Istočni Slaveni su zbirni naziv za Ruse, Bjeloruse i Ukrajince.

Novi!!: Ukrajina i Istočni Slaveni · Vidi više »

Ivano-Frankovsk

Ivano-Frankovsk, Ivano-Frankivsk, nekada Stanislaviv (ukr. Івано-Франківськ nekada Станиславів) je grad u jugozapadnoj Ukrajini, središte Ivano-Frankovske oblast.

Novi!!: Ukrajina i Ivano-Frankovsk · Vidi više »

Ivano-Frankovska oblast

Ivano-Frankovska oblast (ukrajinski: Івано-Франківська область) administrativna je oblast koja se nalazi se u zapadnoj Ukrajini.

Novi!!: Ukrajina i Ivano-Frankovska oblast · Vidi više »

Józef Piłsudski

'''Maršal Piłsudski''' Józef Klemens Piłsudski (5. prosinca 1867., Zułów, Litva – 12. svibnja 1935., Varšava), poljski revolucionar, socijalist, državnik, šef države (1918. – 1922.), predsjednik vlade i diktator (1926. – 1935.) II.

Novi!!: Ukrajina i Józef Piłsudski · Vidi više »

Jezik

Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.

Novi!!: Ukrajina i Jezik · Vidi više »

Josif Staljin

Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18. prosinca 1878. – Moskva, 5. ožujka 1953.), bio je sovjetski političar, državnik te komunistički diktator.

Novi!!: Ukrajina i Josif Staljin · Vidi više »

Južni Bug

Južni Bug (ukr. Південний Буг, Pivdennyj Buh, rus. Южный Буг, Yuzhny Bug, tur. Aksu, starogrčki jezik: Hypanis) je rijeka u Ukrajini.

Novi!!: Ukrajina i Južni Bug · Vidi više »

Judaizam

Judaizam je religija koja propovijeda vjeru u jednog, bestjelesnog i samo duhovnog Boga, stvoritelja svega.

Novi!!: Ukrajina i Judaizam · Vidi više »

Kanada

Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.

Novi!!: Ukrajina i Kanada · Vidi više »

Karpati

Karpati su planinski lanac u srednjoj Europi.

Novi!!: Ukrajina i Karpati · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: Ukrajina i Katoličanstvo · Vidi više »

Kazahstan

Kazahstan ili Kazakstan (kazaški: Қазақстан, latinično Qazaqstan; ruski: Казахста́н), službeno Republika Kazahstan, država u središnjoj Aziji.

Novi!!: Ukrajina i Kazahstan · Vidi više »

Kemijska industrija

Rijeke - primjer kemijske industrije. Kemijska industrija grana je industrije, koja kemijskim putem prerađuje biljne, životinjske i mineralne sirovine, kao i razne otpatke.

Novi!!: Ukrajina i Kemijska industrija · Vidi više »

Kijev

Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.

Novi!!: Ukrajina i Kijev · Vidi više »

Kijevo-pečerska lavra

Kijevo-pečerska lavra (ukr. Києво-Печерська лавра) je najstarije pravoslavno svetište Istočnih Slavena osnovano 1051.

Novi!!: Ukrajina i Kijevo-pečerska lavra · Vidi više »

Kijevska oblast

Kijevska oblast (ukrajinski: Київська область, Kyivs’ka oblast’, Kyivshchyna) administrativna je oblast koja se nalazi se u središnjoj Ukrajini.

Novi!!: Ukrajina i Kijevska oblast · Vidi više »

Kijevska Rus'

Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.

Novi!!: Ukrajina i Kijevska Rus' · Vidi više »

Kijevsko nacionalno sveučilište Taras Ševčenko

Knjižnica Kijevskoga nacionalnoga sveučilišta Taras Ševčenko Kijevsko nacionalno sveučilište Taras Ševčenko (ukr.:Київський національний університет імені Тараса Шевченка) je treće najstarije sveučilište u Ukrajini, koje se nalazi u glavnom gradu Kijevu.

Novi!!: Ukrajina i Kijevsko nacionalno sveučilište Taras Ševčenko · Vidi više »

Kimerijci

Kimerijci ili Kimerani (grč. Κιμμέριοι - Kimmerioi), drevni nomadski narod koji je tijekom starog vijeka naseljavao sjeverne obale Crnog mora.

Novi!!: Ukrajina i Kimerijci · Vidi više »

Kirovogradska oblast

Kirovogradska oblast (ukrajinski: Кіровоградська область, Kirovograds’ka oblast’, Kirovogradščyna) administrativna je oblast koja se nalazi se u središnjoj Ukrajini.

Novi!!: Ukrajina i Kirovogradska oblast · Vidi više »

Koks

Sirovi koks. Ljevaonički koks. Koksna peć. Koks je visokokalorično umjetno kruto gorivo, dobiveno suhom destilacijom kamenog ugljena ili lignita, uz potpuni ili djelomični nedostatak zraka.

Novi!!: Ukrajina i Koks · Vidi više »

Kolhoz

Kolhoz (ruski: колхоз) je bio oblik poljoprivrednog zadrugarstva u Sovjetskom Savezu, koji je koegzistirao s državnim poljoprivrednim gospodarstvom sovhozom.

Novi!!: Ukrajina i Kolhoz · Vidi više »

Kolonizacija

Kolonizacija je izraz koji označava doseljavanje ili dolazak određenih organizama (biljnih i životinjskih vrsta) na područje na kome prethodno nisu trajno živjeli.

Novi!!: Ukrajina i Kolonizacija · Vidi više »

Komunizam

Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.

Novi!!: Ukrajina i Komunizam · Vidi više »

Kontinentska klima

južnoj polutci. Kontinentska klima je vrsta klime koja se javlja na kontinentskom području središnjega dijela sjeverne polutke.

Novi!!: Ukrajina i Kontinentska klima · Vidi više »

Koordinirano svjetsko vrijeme

PretvaranjeKoordiniranog univerzalnog vremenau standardno (zimsko) lokalno vrijeme PST / Tihooceansko vrijemeUTC -8 Stjenjačko vrijemeUTC -7 Central Standard TimeUTC -6 EST / Eastern Standard TimeUTC -5 GMT / Greenwichko središnje vrijeme (Greenwich Mean Time)UTC CET / Srednjoeuropsko vrijemeUTC +1 Istočnoeuropsko vrijemeUTC +2 Moskovsko vrijemeUTC +3 Iransko standardno vrijemeUTC +3:30 Indijsko vrijemeUTC +5:30 Australsko zapadno vrijeme UTC +8 Japansko-korejsko vrijemeUTC +9 Australsko istočno vrijemeUTC +10 Svjetsko vrijeme, univerzalno vrijeme, (kratice UT ili GMT)Željko Andreić: Gimnazija Požega.

Novi!!: Ukrajina i Koordinirano svjetsko vrijeme · Vidi više »

Korupcija

Korupcija u međunarodnoj usporedbi (godine 2010.) Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije Korupcija (lat. corruptus – potplaćen) ili podmitljivost u pravnom smislu kazneno djelo zlouporabe povjerenja ili dužnosti koju se obnaša u upravi, sudskoj vlasti, gospodarstvu, politici, školstvu, kulturi i umjetnosti te u negospodarskim subjektima ili organizacijama, radi stjecanja materijalne ili nematerijalne koristi na koju nema pravnu osnovu.

Novi!!: Ukrajina i Korupcija · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Novi!!: Ukrajina i Kršćanstvo · Vidi više »

Krim

Satelitska snimka Krima Krim je poluotok kod Crnog mora.

Novi!!: Ukrajina i Krim · Vidi više »

Krimski Tatari

Zastava Krimskih Tatara Krimski Kanat na vrhuncu moći 1600. godine Krimski Tatari (krim.: qırımtatarlar, qırımlar ili qırımlılar; ukr.: кримські татари ili кримці / krimci; rus.: крымские татары ili крымцы / kr'imc'i); narod turkijske jezične skupine altajske porodice naroda, podrijetlom od tatarskih skupina pristiglih na poluotok Krim u sklopu Zlatne Horde tijekom 13.

Novi!!: Ukrajina i Krimski Tatari · Vidi više »

Krimskotatarski jezik

Krimskotatarski (krimski) jezik (ISO 639-3: crh Qırımtatar tili, Къырымтатар тили; Qırım tili, Къырым тили), narodni jezik Krimskih Tatara, koji se govori na području Krima u Ukrajini i nekim drugim zemljama; ukupno 483 990 govornika.

Novi!!: Ukrajina i Krimskotatarski jezik · Vidi više »

Kroatistika

Kroatistika (njem.: Kroatistik; lat.: Croatistica) je znanost koja se u prvom redu bavi hrvatskim jezikom i hrvatskom književnošću, dok se Fakultet hrvatskih studija (kroatologija) uz navedeno bavi primarno sustavom proučavanja hrvatske kulture.

Novi!!: Ukrajina i Kroatistika · Vidi više »

Kropyvnyckyj

Kropyvnyckyj (ukrajinski: Кропивницький / Kropyvnyc'kyj; do 1924 g. Jelisavetgrad, od 1924. do 1934. – Zinovjevsk, od 1934. do 1939. – Kirovo, od 1939. do 2016. - Kirovohrad) grad je u središnjoj Ukrajini središte Kirovogradske oblasti.

Novi!!: Ukrajina i Kropyvnyckyj · Vidi više »

Kubanski kozaci

Zaporoški kozaci su preci Kubanskih kozaka Kubanski kor ukrajinskog glazbenika Vasilja Jemeca (1913.) Zastava Kubanske Narodne Republike (1918. – 1920.) Naseljenost ukrajinske populacije na prostoru Kubana (1926.) Kubanski kozaci su možda najvještiji konjanici na svijetu Kubanski kozaci (ukr. Кубанське козацьке військо, rus. Кубанские казаки) su pripadnici ukrajinske narodnosti koji su prostore današnje Kubanske regije u Ruskoj Federaciji naselili krajem 18.

Novi!!: Ukrajina i Kubanski kozaci · Vidi više »

Kultura

Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.

Novi!!: Ukrajina i Kultura · Vidi više »

Labinština

Labinština (Labinšćina) je zemljopisno-povijesni naziv istočnog dijela Istre.

Novi!!: Ukrajina i Labinština · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Ukrajina i Latinski jezik · Vidi više »

Lavov

LavovŠkolski atlas, Alpha, Zagreb, 2007.,, str.

Novi!!: Ukrajina i Lavov · Vidi više »

Lavovska oblast

Lavovska oblast (ukrajinski: Львівська область, L’vivs’ka oblast’, L’vivshchyna) oblast je koja se nalazi se u zapadnoj Ukrajine na granici s Poljskom.

Novi!!: Ukrajina i Lavovska oblast · Vidi više »

Lebensraum

Lebensraum - njemačka riječ za "životni prostor" - je bila jedna od glavnih političkih ciljeva Adolfa Hitlera, te vrlo važna stavka za nacionalsocijalističke ideologije.

Novi!!: Ukrajina i Lebensraum · Vidi više »

Litva

Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Ukrajina i Litva · Vidi više »

Luck

Luck (ukr. Луцьк / Luc'k, polj.: Łuck) je grad u sjeverozapadnoj Ukrajini, središte Volinjske oblasti.

Novi!!: Ukrajina i Luck · Vidi više »

Lugansk

Luhansk,»Lugansk«.

Novi!!: Ukrajina i Lugansk · Vidi više »

Luganska oblast

Luganska oblast (ukrajinski: Луганська область, Luhans’ka oblast’; ruski: Луга́нська о́бласть, Luganska oblast) administrativna je oblast koja se nalazi se u istočnoj Ukrajini na granici s Rusijom.

Novi!!: Ukrajina i Luganska oblast · Vidi više »

Mađari

Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Novi!!: Ukrajina i Mađari · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Ukrajina i Mađarska · Vidi više »

Magnezij

Hrvatski stari naziv za magnezij je gorčik.

Novi!!: Ukrajina i Magnezij · Vidi više »

Mangan

Mangan je kemijski element 7.

Novi!!: Ukrajina i Mangan · Vidi više »

Mariupolj

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajina i Mariupolj · Vidi više »

Međunarodni monetarni fond

Međunarodni monetarni fond (MMF) je osnovan u srpnju 1944. godine s ciljem promoviranja međunarodne monetarne suradnje, sigurne razmjene i pouzdanih dogovora o razmjeni te kako bi poticao ekonomski rast i povećanje zaposlenosti, i osigurao privremenu financijsku pomoć zemljama kojima je potrebno olakšati izravnanje platnih bilanca.

Novi!!: Ukrajina i Međunarodni monetarni fond · Vidi više »

Mentalitet

Mentalitet ili mentalni sklop (lat. mens, "u vezi duha") označava pretežna razmišljanja i sklopove ponašanja jedne osobe ili jedne društvene grupe osoba, a odnosi se i na cijele narode.

Novi!!: Ukrajina i Mentalitet · Vidi više »

Mihail Gorbačov

Mihail Sergejevič Gorbačov (rus. Михаил Сергеевич Горбачёв, Privoljnoje, Stavropoljski kraj, 2. ožujka 1931. – 30. kolovoza 2022.) posljednji predsjednik SSSR-a.

Novi!!: Ukrajina i Mihail Gorbačov · Vidi više »

Mikolajiv

Mikolajiv ili Nikolajev (ukr. Миколаїв, rus. Николаев) je grad i luka u južnoj Ukrajini i središte Mikolajivske oblasti.

Novi!!: Ukrajina i Mikolajiv · Vidi više »

Mikolajivska oblast

Mikolajivska oblast (ukrajinski: Миколаївська область, Mykolayivs’ka oblast’, Mykolajivščyna) administrativna je oblast koja se nalazi se u južnoj Ukrajini.

Novi!!: Ukrajina i Mikolajivska oblast · Vidi više »

Mineralne sirovine

Ruda srebra Zlatna ruda Željezna ruda Ruda bakra Sve mineralne sirovine koje se pojavljuju u Zemljinoj kori mogu se grupirati u 3 glavne grupe.

Novi!!: Ukrajina i Mineralne sirovine · Vidi više »

Minsk

Minsk (bjeloruski: Minsk/Мінск, bjeloruski-taraškevica: Менск, ruski: Minsk/Минск) je glavni i najveći grad Bjelorusije (2 milijuna stanovnika).

Novi!!: Ukrajina i Minsk · Vidi više »

Mir u Brest-Litovsku

Granice podijeljene u Brest-Litovsku Mir u Brest- Litovsku, poznatiji kao Brestlitovski mir jest sporazum kojeg je 3. ožujka 1918. u gradu Brest-Litovsk (današnji Brest u Bjelorusiji) sklopila boljševička vlada Rusije s predstavnicima Središnjih sila.

Novi!!: Ukrajina i Mir u Brest-Litovsku · Vidi više »

Mitologija

Mitologija je ukupnost mitova nekog naroda, kulture, civilizacije, religije, etničke skupine ili geografskih cjelina.

Novi!!: Ukrajina i Mitologija · Vidi više »

Močvara

Litvi Močvare su plitke vode stajaćice, odnosno tlo natopljeno najčešće slatkom vodom, koje se odlikuje niskom pH vrijednošću (odnosno kiselošću) i bioraznolikošću staništa za mnoge biljne i životinjske vrste, kao što su vodozemci, ribe, ptice, kukci, gmazovi i sisavci.

Novi!!: Ukrajina i Močvara · Vidi više »

Moldavci

Moldavci (u vlastitom jeziku Moldoveni), romanski narod srodan Rumunjima, naseljen je u Republici Moldaviji (2 719 000) i drugim susjednm zemljama, u Ukrajini (294 000) i Rusiji (169 000).

Novi!!: Ukrajina i Moldavci · Vidi više »

Moldavija

Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske. Službeni jezik u Moldaviji je Rumunjski, ali je područje došlo 1812. godine pod vlast Ruskog Carstva, te je do danas ostalo pod snažnim utjecajem Ruske Federacije - koja se oštro protivi idejama za priključenje područja Moldavije Rumunjskoj. I 30 godina nakon odvajanja od SSSR-a, Ruska Federacija ostaje glavni gospodarski partner Moldavije, te ostvaruje snažan utjecaj na njen politički život. 2022. godine, moldavska predsjednica Maia Sandu naznačuje kako je priključenje Rumunjskoj (uključenoj u Europsku uniju i znatno prosperitetnijoj) ipak moguće "ako to narod podrži". Nakon odvajanja od SSSR-a, na području Pridnjestrovlja je nastala pobuna u redovima gradskog stanovništva ruskog jezika, te je od ožujka do lipnja 1992. godine vođen Rat u Pridnjestrovlju, s nešto više od 1.000 poginulih. Nakon sklapanja primirja, ostaju u Pridnjestrovlju trajno raspoređene vojne snage Ruske Federacije s oko 1.500 vojnika, a Moldavija u cjelosti ostaje znatno gospodarski ovisna o Rusiji; nakon 30 godina neovisnosti bilježi se da je Moldavija s vremenom ipak uspjela ostvariti značajniju suradnju također i s Rumunjskom i drugim zemljama.

Novi!!: Ukrajina i Moldavija · Vidi više »

Molitva za Ukrajinu

Molitva za Ukrajinu (ukr.: "Молитва за Україну", "Molytva za Ukrainu") je duhovna himna Republike Ukrajine.

Novi!!: Ukrajina i Molitva za Ukrajinu · Vidi više »

Mongoli

Pod pojmom Mongoli se, u užem smislu, podrazumijevaju pravi Mongoli, koji se jezično mogu grubo podijeliti na Istočne i Zapadne Mongole.

Novi!!: Ukrajina i Mongoli · Vidi više »

Moskva

Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.

Novi!!: Ukrajina i Moskva · Vidi više »

Nacionalna manjina

Rumunjskoj. Nacionalna manjina je dio određenog naroda i/ili nacije koji ne živi u svojoj nacionalnoj državi, već kao manjina u nekoj drugoj državi, zajedno s drugim narodima.

Novi!!: Ukrajina i Nacionalna manjina · Vidi više »

Nafta

Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.

Novi!!: Ukrajina i Nafta · Vidi više »

Narančasta revolucija

Narančasta vrpca - simbol ukrajinske ''Narančaste revolucije''. Takve su vrpce uobičajeno obilježje mirnih prosvjeda. Narančasta revolucija je naziv za niz prosvjeda i političkih događaja u Ukrajini koji su se odvijali od kraja listopada 2004. godine do siječnja 2005. Uslijedili su nakon drugoga glasačkog kruga za izbor novoga predsjednika, kad su ustanovljene nepravilnosti prilikom brojanja glasačkih listića.

Novi!!: Ukrajina i Narančasta revolucija · Vidi više »

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.

Novi!!: Ukrajina i NATO · Vidi više »

Nikal

Nikal je kemijski element 10.

Novi!!: Ukrajina i Nikal · Vidi više »

Njemačko Carstvo

Njemačko Carstvo (njem. Deutsches Reich) bio je naziv za njemačku državu u vremenu od 47 godina, počevši od proglasa Vilima I. od Pruske, njemačkog cara (18. siječnja 1871.) te završivši abdikacijom Vilima II. (9. studenoga 1918.). Službeno ime države u to doba, Deutsches Reich (Njemački Reich), koristilo se sve do 1943. i ne označava striktno period carske vladavine.

Novi!!: Ukrajina i Njemačko Carstvo · Vidi više »

Njemačko-sovjetska invazija na Poljsku

Invaziju na Poljsku 1939.

Novi!!: Ukrajina i Njemačko-sovjetska invazija na Poljsku · Vidi više »

Odcjepljenje

Secesija nasuprot disembraciji Odcjepljenje ili secesija (lat. secessio „odcjepljenje“) označava političko odvajanje pojedinih dijelova zemlje iz postojeće države radi stvranja nove suverene države.

Novi!!: Ukrajina i Odcjepljenje · Vidi više »

Odeška oblast

Odeška oblast (ukrajinski: Одеська область, Odes’ka oblast’, Odeshchyna) administrativna je oblast koja se nalazi se u jugozapadnoj Ukrajini na granici s Rumunjskom i Moldovom i na obalama Crnog mora.

Novi!!: Ukrajina i Odeška oblast · Vidi više »

Odesa

Odesa ili Odessa (ukr.: Odesa / Одеса, rus.: Odessa / Одесса, grč.: Οδησσός) je ukrajinski grad i pomorska luka, značajno povijesno i kulturno središte bivšeg Ruskog carstva i današnje Ukrajine.

Novi!!: Ukrajina i Odesa · Vidi više »

Oktobarska revolucija

Oktobarska revolucija, (Ruski: Октя́брьская револю́ция, još i "Velika Oktobarska socijalistička revolucija", Вели́кая Октя́брьская социалисти́ческая револю́ция) Oktobarska socijalistička revolucija ili Listopadska revolucija, revolucija u Rusiji koja je dovela do ukidanja Ruske Republike i stvaranja Saveza Socijalističkih Sovjetskih Republika.

Novi!!: Ukrajina i Oktobarska revolucija · Vidi više »

Oleh Tjahnibok

Oleh Tjahnibok (ukr. Олег Тягнибок); (Ukrajina, Ljviv, 7. studenog 1968.); je ukrajinski političar krajnje desne orijentacije.

Novi!!: Ukrajina i Oleh Tjahnibok · Vidi više »

Ornament

Renesansni ornamenti po "Priručniku o ornametima" Franza Salesa Meyera iz 1898. god. Ornament (latinski) je, u likovnim umjetnostima, ukras, dekoracija sazdana od biljnih, životinjskih, geometrijskih ili antropomorfnih motiva.

Novi!!: Ukrajina i Ornament · Vidi više »

Pavlo Skoropadskij

Posljednji ukrajinski hetman Pavlo Skoropadskij Pavlo Petrovič Skoropadskij (ukr. Павло Петрович Скоропадський, rus. Павел Петрович Скоропадский, de. Paul Petrowitsch Skoropadskyj); (Njemačka, Wiesbaden, 3. svibnja 1873. - Njemačka, Bavarska, 26. travnja 1945.) je ukrajinski vojni i politički dužnosnik, jedan od ukrajinskih generala u službi vojske Ruskog Carstva i hetman neovisne Ukrajinske Države pod njemačkim protektoratom.

Novi!!: Ukrajina i Pavlo Skoropadskij · Vidi više »

Petar I. Aleksejevič Romanov

'''Petar I. Aleksejevič Romanov''' Petar I. Aleksejevič Romanov (poznat kao Petar Veliki, ruski: Пётр I Алексеевич, odnosno Пётр Великий), (9. lipnja 1672. – 8. veljače 1725.), ruski vladar.

Novi!!: Ukrajina i Petar I. Aleksejevič Romanov · Vidi više »

Pilip Orlik

Portret ukrajinskog hetmana Pilipa Orlika Pilip Orlik (ukr. Пилип Орлик); (Bjelorusija, Košuta, 11. listopad 1672. - Rumunjska, Iaşi, 26. svibanj 1742.); je ukrajinski vojni i politički dužnosnik, hetman Rusi-Ukrajine, diplomatski dužnosnik i bliski suradnik hetmana Ivana Mazepe.

Novi!!: Ukrajina i Pilip Orlik · Vidi više »

Poljaci

Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.

Novi!!: Ukrajina i Poljaci · Vidi više »

Poljani (istočni)

Poljani (ukr. Поляни), istočnoslavensko pleme koje je od 5.

Novi!!: Ukrajina i Poljani (istočni) · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Ukrajina i Poljska · Vidi više »

Poljsko-Litavska Unija

Poljsko-Litavska Unija (pol. Rzeczpospolita Obojga Narodów, lit. Žečpospolita ili Abiejų tautų respublika, bje. Рэч Паспалітая ili Рэч Паспалітая АбодвухНародаў, ukr. Річ Посполита) povijesna je država nastala 1569. unijom Kraljevine Poljske i Velike Kneževine Litve (u kojoj su pretežni dio stanovništva i vladajuće elite bili Bjelorusi i Ukrajinci).

Novi!!: Ukrajina i Poljsko-Litavska Unija · Vidi više »

Poltava

Poltava (ukr. Полтава) je grad u sjeveroistočnoj Ukrajini, središte Poltavske oblasti.

Novi!!: Ukrajina i Poltava · Vidi više »

Poltavska oblast

Poltavska oblast (ukrajinski: Полтавська область, Poltavs’ka oblast’, Poltavshchyna) administrativna je oblast koja se nalazi se u središnjoj Ukrajini.

Novi!!: Ukrajina i Poltavska oblast · Vidi više »

Portugal

Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.

Novi!!: Ukrajina i Portugal · Vidi više »

Povijest

Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.

Novi!!: Ukrajina i Povijest · Vidi više »

Povijest Litve

lijevo lijevo Antički "Put jantara" Povijest Litve je povijest prostora današnje Republike Litve i naroda Litvanaca od prapovijesti do danas.

Novi!!: Ukrajina i Povijest Litve · Vidi više »

Povijest Poljske

Poljska povijest ne počinje ujedinjenjem poljskih plemena u 10. stoljeću, već u 15. stoljeću prije Krista dolaskom Lužičke kulture koja se zadržala do 4. stoljeća pr. Kr., a okupljala je stanovnike oko grada Biskupina.

Novi!!: Ukrajina i Povijest Poljske · Vidi više »

Povijest Rusije

Slikovni prikaz Velikoga grba Ruskoga Carstva.Presented drawing of Artist Igor Barbe, 2006, http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/af/Greater_coat_of_arms_of_the_Russian_empire_IGOR_BARBE_1500x1650jpg.jpg "Greater Coat of Arms of the Russian Empire" 1882-1917 '' Ovo je pregled povijesti Rusije do 1917. Za daljnju rusku povijest vidi članke Sovjetski Savez i Rusija.

Novi!!: Ukrajina i Povijest Rusije · Vidi više »

Povijest Ukrajine

Zastava Ukrajine Grb Ukrajine Nacionalni muzej povijesti Ukrajine, Kijev Ruskom Carstvu (19. st.) Rurik (9.-14. st.) Povijest Ukrajine je povijest prostora današnje Ukrajine i naroda Ukrajinaca od prapovijesti do danas.

Novi!!: Ukrajina i Povijest Ukrajine · Vidi više »

Pravoslavlje

Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).

Novi!!: Ukrajina i Pravoslavlje · Vidi više »

Pripjat (rijeka)

Pripjat (ukrajinski: Прип'ять, bjeloruski: Прыпяць, ruski: Припять, poljski: Prypeć, litavski: Pripetė) je rijeka u južnoj Bjelorusiji i sjevernoj Ukrajini, najveći pritoka Dnjepra, dug 775 km.

Novi!!: Ukrajina i Pripjat (rijeka) · Vidi više »

Prirodni plin

Prirodni plin izlazi iz zemlje u Tajvanu. molni udjel veći od 90%). Prirodni plin je smjesa nižih alifatskih ugljikovodika, pretežito metana, koja se u prirodnim podzemnim ležištima nalazi u plinovitom stanju (slobodni plin), otopljena u sirovoj nafti ili je s njom u dodiru (vezani ili naftni plin).

Novi!!: Ukrajina i Prirodni plin · Vidi više »

Protestantizam

Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.

Novi!!: Ukrajina i Protestantizam · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Ukrajina i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Rat u istočnoj Ukrajini

Rat u istočnoj Ukrajini (ukr. Війна на сході України) ili ranije Oružani sukob na istoku Ukrajine (rus. "Вооружённый конфликт на востоке Украины") je oružani sukob koji se od proljeća 2014. u istočnim područjima Ukrajine vodi između ukrajinskih vojnih i paravojnih formacija na jednoj, te proruskih separatističkih paravojnih postrojba samoproglašene Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike na drugoj strani, u početku predvođene ruskim državljaninom Igorom Strelkovom.

Novi!!: Ukrajina i Rat u istočnoj Ukrajini · Vidi više »

Recesija

Recesija (iz latinskog recessio: uzmicanje) je faza pada unutar poslovnog ciklusa u kojemu dolazi do općeg smanjenja gospodarske aktivnosti.

Novi!!: Ukrajina i Recesija · Vidi više »

Religija

Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat. religio, od religare - povezivati, okupljati) je, prema ''Hrvatskoj enciklopediji'' „sustav vjerovanja, etičkih vrijednosti i čina kojima čovjek izražava svoj odnos prema svetomu” enciklopedija.hr.

Novi!!: Ukrajina i Religija · Vidi više »

Republika

Republika (od lat. res publica.

Novi!!: Ukrajina i Republika · Vidi više »

Rijeka (vodotok)

Molvi. Mure. Rijeka je veliki prirodni vodotok.

Novi!!: Ukrajina i Rijeka (vodotok) · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Ukrajina i Rim · Vidi više »

Rivanjska oblast

Rivanjska oblast (ukrajinski: Рівненська область, Rivnens’ka oblast’, Rivnenshchyna) oblast je koja se nalazi se u sjeverozapadnoj Ukrajine.

Novi!!: Ukrajina i Rivanjska oblast · Vidi više »

Rivne

Rivne (ukrajinski: Рівне, ruski: Ровно, njemački Röwne, poljski: Równe, hebrejski: ראוונע) je grad u sjeverozapadnoj Ukrajini središte Rivanjske oblasti.

Novi!!: Ukrajina i Rivne · Vidi više »

Ros

Ros (ukrajinski: Рось, ruski: Рось) je rijeka u središnjoj Ukrajini desna pritoka Dnjepra, duga 346 km.

Novi!!: Ukrajina i Ros · Vidi više »

Rumunji

Rumunji romanski narod srodan Moldavcima i Vlasima naseljen poglavito u Rumunjskoj i Moldaviji.

Novi!!: Ukrajina i Rumunji · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Ukrajina i Rumunjska · Vidi više »

Rusi

Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.

Novi!!: Ukrajina i Rusi · Vidi više »

Rusifikacija

Rusifikacija uglavnom označava prisilno usvajanje ruskog jezika i kulture, ili nekog drugog elementa vezanog za rusku kulturu, na prostorima gdje u većini ne žive etnički Rusi.

Novi!!: Ukrajina i Rusifikacija · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Ukrajina i Rusija · Vidi više »

Rusini

Grb Rusina Područja s kojih su Rusini doselili u današnju Hrvatsku Drvena crkva iz muzeja na otvorenom Drvena crkva Rusina Muzej na otvorenom Narodna nošnja iz Petrovaca Rusinska kuća Rusinska kuća Rusinski vez Rusinski vez Rusinski vez Sokolski slet Uskrsna hrana: sirac i uskrsni kruh Rusini (Rusnaci, Ruteni), maleni narod iz grupe Istočnih Slavena čija se stara postojbina nalazila u Zakarpatju, odnosno dijelu Ukrajine, na granici s Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunjskom.

Novi!!: Ukrajina i Rusini · Vidi više »

Ruska pravoslavna Crkva

Katedralni saborni hram Krista Spasitelja Ruska pravoslavna Crkva (rus. Русская православная церковь) je pomjesna autokefalna Crkva.

Novi!!: Ukrajina i Ruska pravoslavna Crkva · Vidi više »

Ruski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Novi!!: Ukrajina i Ruski jezik · Vidi više »

Rusko Carstvo

Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.

Novi!!: Ukrajina i Rusko Carstvo · Vidi više »

Rutenija

Središnji teritoriji Rutenije (1199. – 1349.). Rutenija je latinski naziv za državu Kijevsku Rus' odnosno srednjovjekovnu Rus'.

Novi!!: Ukrajina i Rutenija · Vidi više »

Sarmati

Položaj Sarmata i Skita u 1. st. pr. Kr. Sarmati (lat. Sarmatæ, grč. Σαρμάται); su starovjekovni iranski narod.

Novi!!: Ukrajina i Sarmati · Vidi više »

Sevastopolj

Sevastopolj, Sevastopol, u hrvatskim izvorima također i kao Sebastopolje i Sebastopolj (ukr./rus.: Севастополь, krimski tatarski: Aqyar) je grad na zapadnoj obali poluotoka Krima u središtu Crnog mora.

Novi!!: Ukrajina i Sevastopolj · Vidi više »

Simbol

Religiozni simboli Simbol je svaki fenomen kojemu je društveno ili kulturalno pripisano neko značenje, to je mehanizam komunikacije kojeg koriste samo ljudi.

Novi!!: Ukrajina i Simbol · Vidi više »

Simferopolj

Simferopolj, Simferopol ili Simferopol'(ukr.: Сімферополь, rus.: Симферополь, krim.: Aqmescit) je glavni grad Autonomne Republike Krim u Ukrajini.

Novi!!: Ukrajina i Simferopolj · Vidi više »

Simon Petljura

Simon Petljura (ukr. Симон Васильович Петлюра, čita se Symon Vasyljovyč Petljura); (Poltava, 10. svibnja 1879. – Pariz, 25. svibnja 1926.) bio je ukrajinski publicist, pisac i novinar, te jedan od glavnih ukrajinskih vojnih i političkih vođa i zagovaratelja ukrajinske neovisnosti u vrijeme Ruske revolucije 1917.

Novi!!: Ukrajina i Simon Petljura · Vidi više »

Sinonim

Sinonimi (grč. synóymos) su leksemi koji pripadaju istoj vrsti riječi, imaju različite izraze, a sadržaj im se potpuno ili djelomično podudara.

Novi!!: Ukrajina i Sinonim · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Ukrajina i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sjeverni Donjec

Sjeverni Donjec (ukrajinski: Сіверський Донець, ruski: Северский Донец) je četvrta po duljini rijeka u Ukrajini, te desni pritok Dona.

Novi!!: Ukrajina i Sjeverni Donjec · Vidi više »

Skandinavija

sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.

Novi!!: Ukrajina i Skandinavija · Vidi više »

Skiti

Skiti (grčki: Σκύθες, Σκύθοι), nomadski narodi i plemena iranskog porijekla koja u 8.

Novi!!: Ukrajina i Skiti · Vidi više »

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Novi!!: Ukrajina i Slaveni · Vidi više »

Slobodno tržište

Slobodno tržište je po suvremenoj definiciji, tržište bez državne ekonomske intervencije i regulacije, osim za slučaje kada se regulira da bi se spriječile nezakonske radnje.

Novi!!: Ukrajina i Slobodno tržište · Vidi više »

Slovačka

Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.

Novi!!: Ukrajina i Slovačka · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Ukrajina i Sovjetski Savez · Vidi više »

Sovjetsko-poljski rat

Poljsko-sovjetski rat, Sovjetsko-poljski rat ili Poljsko-boljševički rat je bio oružani sukob koji se od proljeća 1919.

Novi!!: Ukrajina i Sovjetsko-poljski rat · Vidi više »

Sredozemna klima

Područja mediteranske klime Mediteranska klima je svaka klima koja nalikuje klimi zemalja mediteranskog bazena koji čini polovinu površine s tim tipom klime širom svijeta.

Novi!!: Ukrajina i Sredozemna klima · Vidi više »

Stara Grčka

Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.

Novi!!: Ukrajina i Stara Grčka · Vidi više »

Strojogradnja

Siemens parna turbina s otvorenim kućištem. prijenosnih omjera i povratnom brzinom. univerzalne tokarilice: 1. glavno vreteno, 2. vretenište, 3. škare, 4. posmično kućište, 5. vlačno vreteno, 6. povodno vreteno, 7. kIjučna ploča, 8. osovina za ukapčanje, 9 zubna letva, 10. uzdužni suport, 11. poprečni suport, 12. stega reznog aIata, 13. gornji suport, 14. jahač ili konjić. Brodogradilištu Uljanik. Strojogradnja ili proizvodno strojarstvo je privredna djelatnost koja se bavi proizvodnjom strojeva, uređaja i prometnih sredstava, od kojih se neki koriste kao sredstva za rad te kao predmeti široke potrošnje.

Novi!!: Ukrajina i Strojogradnja · Vidi više »

Sumi

Sumi ili Sumy (ukr. Суми, rus.: Сумы) je grad u sjeveroistočnoj Ukrajini središte Sumske oblasti.

Novi!!: Ukrajina i Sumi · Vidi više »

Sumpor

Sumpor je na sobnoj temperaturi krutina u finom prahu bez mirisa svijetložute boje.

Novi!!: Ukrajina i Sumpor · Vidi više »

Sumska oblast

Sumska oblast (ukrajinski: Сумська область, Sums’ka oblast’ Sumshchyna) administrativna je oblast koja se nalazi se u sjeveroistočnoj Ukrajini na granici s Rusijom.

Novi!!: Ukrajina i Sumska oblast · Vidi više »

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Novi!!: Ukrajina i Sunce · Vidi više »

Suržik

Suržik (ukrajinski: суржи&#1082), u izvornom značenju "brašno ili kruh napravljeno od miješanog žita", primjerice, pšenice i prosa), je rusko-ukrajinski miješani jezik odnosno sociolekt koji uporabljuju stanovnici istočne Ukrajine, njih ukupno između 15 i 20%. Suržik je mješavina ukrajinskog jezika u svojstvu substratuma s ruskim jezikom u svojstvu superstratuma. Ruski vokabular je kombiniran s ukrajinskom gramatikom i izgovorom. Sličan fenomen je balačka u zapadnoj Rusiji ili trasjanka u Bjelorusiji. Vokabularna uporaba ikojeg od ova dva jezika uvelike je različita ovisno o lokaciji, ili od osobe do osobe, ovisno o obrazovnom stupnju, osobnim iskustvima, seoskoj ili gradskoj sredini, podrijetlo njegovih interlokutora itd. Postotak ruskih riječi i fonetički utjecaji teže stupnjevito rasti prema istoku i jugu i oko velikih ruskogovornih gradova. Uobičajeno se govori u većini ukrajinskih seoskih područja, s izuzetkom najzapadnijih područja, gdje jezik ne sadrži elemente ruskog jezika, zatim u velikim gradskim sredinama kao što su Donjeck, Harkiv, Luhansk, a ponaosob na Krimu, gdje gotovo sve stanovništvo rabi standardni ruski. Razlog nastanku ovog fenomena je dugotrajna rusifikacija prostora na kojima su živjeli etnički Ukrajinci, riječ je uglavnom prostorima istočne Ukrajine i zapadne Rusije. Zajedničko podrijetlo i relativno nedavni razlaz ruskog i ukrajinskog jezika čine teškim za ustanoviti stupanj miješanja u vernakularu ove vrste. Suržik biva često rabljen u humoristične svrhe. Primjerice, kratki književni komadi koje je napisao Les Podervjanskij. Trasjanka je sličan fenomen u Bjelorusiji.

Novi!!: Ukrajina i Suržik · Vidi više »

Svijet

Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.

Novi!!: Ukrajina i Svijet · Vidi više »

Svjetonazor

Svjetonazor označava odnos pojedinca prema okolini, u kojem se zauzima određeni "pogled na svijet".

Novi!!: Ukrajina i Svjetonazor · Vidi više »

Svjetska banka

Upravna zgrada Svjetske banke u Washingtonu Svjetska banka (eng. World Bank) prvotno je osnovana u svrhu financiranja obnove oštećenih zemalja nakon završetka Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Ukrajina i Svjetska banka · Vidi više »

Svjetska trgovinska organizacija

Svjetska trgovinska organizacija (kratica WTO od engl. World Trade Organization; franc. Organisation mondiale du commerce; Organización Mundial del Comercio) je međunarodna organizacija koja predstavlja institucionalni i pravni okvir multilateralnog trgovinskog sustava u područjima carina i trgovine robama, uslugama i intelektualnom vlasništvu.

Novi!!: Ukrajina i Svjetska trgovinska organizacija · Vidi više »

Tatari

Tatari su narod danas pretežno nastanjen u Tatarstanu (oko 2 milijuna) i drugdje u Ruskoj Federaciji (ukupno oko 5,6 milijuna), s manjim odvjetcima i u drugim državama (Bugarska, Rumunjska; stara naselja u Poljskoj, oko 3000) te na širem području od Krima, preko Kavkaza i Sibira, do Kine (gdje su poznata nacionalna manjina).

Novi!!: Ukrajina i Tatari · Vidi više »

Termometar

temperature. Liječnički termometar. Bourdonov termometar. mlijeka. Bimetalni termometar koji se koristi u pečnici za kuhanje i pečenje. pirometrom. Termočlanak spojen na multimetar pokazuje sobnu temperaturu u °C. Celzijevim stupnjevima. žive (lukovice) su sakrivene plastičnim kućištem. G. Galilei je izumio 1593. takozvani termoskop, koji je reagirao na promjene temperature zraka. Termometar (franc. thermomètre od grč. θέρμη: toplo + μετρέω: mjerim) je mjerni instrument za mjerenje temperature (u razgovornom se jeziku redovito naziva i toplomjerom kada je riječ o onom za mjerenje tjelesne temperature).

Novi!!: Ukrajina i Termometar · Vidi više »

Ternopolj

Ternopolj ili Ternopilj (ukrajinski: Тернопіль, ruski: Тернополь, hebrejski: טרנופול, njemački Ternopil, poljski: Tarnopol) je grad u zapadnoj Ukrajini središte Ternopoljske oblasti.

Novi!!: Ukrajina i Ternopolj · Vidi više »

Ternopoljska oblast

Ternopoljska oblast (ukrajinski: Тернопільська область, Ternopil’s’ka oblast, Ternopilshchyna) oblast je koja se nalazi se u zapadnoj Ukrajini.

Novi!!: Ukrajina i Ternopoljska oblast · Vidi više »

Titanij

Jednakovrijedan je naziv titan.

Novi!!: Ukrajina i Titanij · Vidi više »

Tradicija

Njega stare tradicije na selu Tradicija je prije svega usmena predaja znanja, vještina, načina ponašanja i običaja unutar jedne kulture ili skupine ljudi.

Novi!!: Ukrajina i Tradicija · Vidi više »

Traktor

Moderni traktor Traktor je motorno vozilo konstruirano da vuče, potiskuje ili nosi izmjenjiva oruđa, odnosno da služi za pogon takvih oruđa ili za vuču priključnih vozila.

Novi!!: Ukrajina i Traktor · Vidi više »

Tri podjele Poljske

teritorijalnom opsegu Tri podjele Poljske odigrale su se u 18.

Novi!!: Ukrajina i Tri podjele Poljske · Vidi više »

Tripiljska kultura

Tripiljski kipić pronađen u Ukrajini Tripiljska kultura (ukr. Трипільська культура) potječe s prostora zapadne Ukrajine, točnije između rijeka Dnjepar i Dnjestar, a ime je dobila prema selu Tripilja u blizini grada Kijeva, gdje su je otkrili ukrajinski arheolozi krajem 19.

Novi!!: Ukrajina i Tripiljska kultura · Vidi više »

Trozubac

Posejdonov trozubac Trozubac je oružje nalik koplju koje na vrhu ima tri velika metalna zuba.

Novi!!: Ukrajina i Trozubac · Vidi više »

Turizam u Ukrajini

Katedrala Svetog Mihaela iz 12. stoljeća, Kijev Tvrđava Kamjanec-Podiljskij iz 11. stoljeća, zapadna Ukrajina volinjske pisanice, zapadna Ukrajina Buky, središnja Ukrajina Jezero Sinevir, karpatska Ukrajina Tradicionalno ukrajinsko jelo Boršč Tradicionalni ukrajinski restoran u gradu Lavovu (Ljvivu), zapadna Ukrajina Lastavičje gnijezdo, Krim, Ukrajina Ukrajina predstavlja najveću europsku državu, smještenu u istočnom dijelu europskog kontinenta.

Novi!!: Ukrajina i Turizam u Ukrajini · Vidi više »

Tvrtka

Tvrtka je naziv pod kojim posluje trgovačko društvo.

Novi!!: Ukrajina i Tvrtka · Vidi više »

Užgorod

Užgorod (ukrajinski, rusinski i ruski: Ужгород, mađarski: Ungvár, njemački: Ungwar, češki i slovački: Užhorod) je grad u zapadnoj Ukrajini središte Zakarpatske oblasti.

Novi!!: Ukrajina i Užgorod · Vidi više »

Ugljen

'''Ugljen''' Ugljen je, kao vrsta fosilnog goriva, crna ili crno-smeđa, sedimentna stijena sa sadržajem ugljika od 30% (lignit) do 98% (antracit), pomiješanog s malim količinama sumpornih i dušikovih spojeva.

Novi!!: Ukrajina i Ugljen · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.

Novi!!: Ukrajina i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

Ukrajinci

Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.

Novi!!: Ukrajina i Ukrajinci · Vidi više »

Ukrajinci u Rusiji

Naseljenost Ukrajinaca u Ruskoj Federaciji prema popisu iz 2002. godine. Ukrajinci u Rusiji predstavljaju najveću ukrajinsku dijasporu u svijetu i prema službenom popisu iz 2002.

Novi!!: Ukrajina i Ukrajinci u Rusiji · Vidi više »

Ukrajinska autokefalna pravoslavna Crkva

Ukrajinska autokefalna (neovisna) pravoslavna Crkva (ukr. Українська автокефальна православна церква); je jedna od tri velike pravoslavne Crkve u Ukrajini.

Novi!!: Ukrajina i Ukrajinska autokefalna pravoslavna Crkva · Vidi više »

Ukrajinska grivnja

Novčanica od 100 hrivnji Hrivnja (ukrajinski: гривня, IPA:, ISO 4217: UAH) službena je novčana valuta Ukrajine.

Novi!!: Ukrajina i Ukrajinska grivnja · Vidi više »

Ukrajinska grkokatolička Crkva

Ukrajinska grkokatolička Crkva (ukr. Українська греко-католицька церква (УГКЦ)), također poznata kao Ukrajinska katolička Crkva; jedna je od izravnih sljedbenica srednjovjekovne Ukrajinske Crkve osnovane prihvaćanjem kršćanstva u Ukrajini odnosno Kijevskoj Rusi 988.

Novi!!: Ukrajina i Ukrajinska grkokatolička Crkva · Vidi više »

Ukrajinska kultura

Zlatnovršni manastir sv. Mihovila iz 12. stoljeća, Kijevska oblast Počajivska ikona Ukrajinske tradicionalne pisanice, autor: Inna Forostjuk, Luganska oblast Ukrajinska kultura (ukr.: Українська культура) se smatra jednom od najstarijih kultura u svijetu.

Novi!!: Ukrajina i Ukrajinska kultura · Vidi više »

Ukrajinska Narodna Republika

Ukrajinska Narodna Republika (ukr. Українська Народна Республіка); ukrajinska država nastala 17.

Novi!!: Ukrajina i Ukrajinska Narodna Republika · Vidi više »

Ukrajinska pravoslavna Crkva

Ukrajinska pravoslavna Crkva stvorena je 988.

Novi!!: Ukrajina i Ukrajinska pravoslavna Crkva · Vidi više »

Ukrajinska pravoslavna Crkva Kijevske patrijaršije

Katedrala sv. Vladimira Ukrajinski Patrijarh Filaret (Mihajlo Denisenko) za vrijeme svetkovine Ukrajinska pravoslavna Crkva Kijevske patrijaršije ili skraćeno UPC-KP (ukr. Українська Православна Церква Київського Патрiархату); je jedna od tri pravoslavne Crkve u Ukrajini koja okuplja oko 15% ukrajinskih vjernika.

Novi!!: Ukrajina i Ukrajinska pravoslavna Crkva Kijevske patrijaršije · Vidi više »

Ukrajinska pravoslavna Crkva Moskovske patrijaršije

Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovske patrijaršije ili skraćeno UPC-MP; često predstavljana kao Ukrajinska pravoslavna Crkva; (ukr. Українська Православна Церква); je jedna od tri pravoslavne Crkve u Ukrajini koja ima vlastitu autonomiju u sklopu Ruske pravoslavne Crkve.

Novi!!: Ukrajina i Ukrajinska pravoslavna Crkva Moskovske patrijaršije · Vidi više »

Ukrajinska rimokatolička Crkva

Rimokatolička katedrala sv. Nikole u Kijevu Ukrajinska rimokatolička crkva ili Rimokatolička crkva u Ukrajini je peta po veličini crkva u Ukrajini, dio velike Rimokatoličke crkve sa sjedištem u Rimu odnosno Vatikanu.

Novi!!: Ukrajina i Ukrajinska rimokatolička Crkva · Vidi više »

Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika

Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika; (ruski: Украинская Советская Социалистическая Республика, ukrajinski: Українська Радянська Соціалістична Республіка); bivša sovjetska komunistička republika službeno nastala 30.

Novi!!: Ukrajina i Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »

Ukrajinski jezik

Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.

Novi!!: Ukrajina i Ukrajinski jezik · Vidi više »

Ukrajinski kozaci

'''''Zaporoški kozaci pišu podrugljivo pismo turskom sultanu''''''''Ilja Rjepin''', 1880. – 1891., ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg Ukrajinski hetman Dmitro Višneveckij (16. st.) Ukrajinski hetman Bogdan Hmeljnicki (17. st.) Ukrajinski hetman Ivan Vihovskij (17. st.) Ukrajinski hetman Ivan Briuhoveckij (17. st.) Ukrajinski hetman Kirilo Rozumovskij (18. st.) Ukrajinski hetman Pavlo Skoropadskij (20. st.) Ukrajinski kozaci je pojam koji označava pripadnike slavenskih vojničkih skupina, ukrajinske etničke pripadnosti, koji se krajem 15. stoljeća iz sjeverozapadnih ukrajinskih krajeva sele na stepske prostore južne Ukrajine i Rusije (prostor uz ušće rijeke Don).

Novi!!: Ukrajina i Ukrajinski kozaci · Vidi više »

Ulja

Maslinovo ulje Motorno ulje Ulja su skupina neutralnih, nepolarnih i lipofilnih tekućina koje se ne miješaju s vodom.

Novi!!: Ukrajina i Ulja · Vidi više »

Umjetnost

Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.

Novi!!: Ukrajina i Umjetnost · Vidi više »

UNESCO

UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.

Novi!!: Ukrajina i UNESCO · Vidi više »

Vatra

Vatra Stanovnici Vanuatua pokušavaju zapaliti vatru Vatra Animacija vatre Vatra (iz ilirskog ili iz tračkog, prvotnog značenja „ognjište”, kao ili; oganj), prirodna je pojava koja prati određene kemijske procese, osebujno-burnu oksidaciju organskih tvari, pri kojoj nastaje toplina i svjetlost (izgaranje).

Novi!!: Ukrajina i Vatra · Vidi više »

Verhovna Rada

277x277px Verhovna Rada ime je ukrajinskog parlamenta.

Novi!!: Ukrajina i Verhovna Rada · Vidi više »

Vikinzi

ferojskim poštanskim markama Riječ Viking danas označava stanovništvo koje je u ranom srednjem vijeku živjelo na prostoru Skandinavije, točnije na prostorima današnje Švedske, Norveške i Danske.

Novi!!: Ukrajina i Vikinzi · Vidi više »

Viktor Janukovič

Viktor Janukovič (ukr. Віктор Федорович Янукович, rus. Виктор Фёдорович Янукович); (Jenakijeve, 9. srpnja 1950.); bio je četvrti predsjednik Ukrajine.

Novi!!: Ukrajina i Viktor Janukovič · Vidi više »

Viktor Juščenko

Viktor Andrijovič Juščenko (ukr: Віктор Андрійович Ющенко); je treći ukrajinski predsjednik, trenutačno oporbeni političar u ukrajinskom parlamentu Vrhovnoj Radi.

Novi!!: Ukrajina i Viktor Juščenko · Vidi više »

Vinička oblast

Vinička oblast (ukrajinski: Вінницька область, Vinnyts’ka oblast’,Vinnychchyna) administrativna je oblast koja se nalazi se u zapadnome dijelu središnje Ukrajine na granici s Rumunjskom.

Novi!!: Ukrajina i Vinička oblast · Vidi više »

Vinica (Ukrajina)

Vinica, Vinnycja (ukrajinski: Вінниця, ruski: Винница, njemački Winnyzja, poljski: Winnica, hebrejski: ויניצה) je grad u središnjoj Ukrajini, središte Viničke oblasti.

Novi!!: Ukrajina i Vinica (Ukrajina) · Vidi više »

Visla

Visla (polj. Wisła, njem. Weichsel, lat. Vistula) najduža je rijeka u Poljskoj i 9.

Novi!!: Ukrajina i Visla · Vidi više »

Vitalij Kličko

Potpis Vitalij Kličko (ukr. Віталій Кличко; Belovodsk, Kirgistan, 19. srpnja 1971.) ukrajinski je političar i bivši profesionalni boksač u teškoj kategoriji.

Novi!!: Ukrajina i Vitalij Kličko · Vidi više »

Vladimir I., veliki knez Kijeva

Krštenje Vladimira Velikog, autor: Viktor Vasnecov (1848.) Vladimir I. ili Vladimir Svjatoslavič Veliki ili Vladimir Sveti (Budjatyči kraj Novolynska ili Budutino kraj Pskova, oko 958. – Berestovo kraj Kijeva, 15. srpnja 1015.); staroruski i ujedno kijevski knez Kijevske Rusi koji je službeno prihvatio kršćanstvo u gradu Hersonesu 988.

Novi!!: Ukrajina i Vladimir I., veliki knez Kijeva · Vidi više »

Voda

'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.

Novi!!: Ukrajina i Voda · Vidi više »

Volinjska oblast

Volinjska oblast (ukrajinski: Волинська область, Volyns’ka oblast’, Volyn’) oblast koja se nalazi u zapadnoj Ukrajini na granici s Poljskom i Bjelorusijom.

Novi!!: Ukrajina i Volinjska oblast · Vidi više »

Volodimir Zelenski

Volodimir Oleksandrovič Zelenski (ukr. Володимир Олександрович Зеленський; Krivij Rih, 25. siječnja 1978.) ukrajinski je političar i šesti predsjednik Ukrajine.

Novi!!: Ukrajina i Volodimir Zelenski · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Ukrajina i Zagreb · Vidi više »

Zajednica neovisnih država

Zastava ZND-a Zemljovid zemalja članica Zajednica neovisnih država (Zajednica nezavisnih država, ZND), gospodarski, politički i ekonomski savez 12 bivših sovjetskih republika.

Novi!!: Ukrajina i Zajednica neovisnih država · Vidi više »

Zakarpatje

Grb Zakarpatske oblasti u Ukrajini Zakarpatska oblast na administrativnoj podjeli Ukrajine Zakarpatje na karti Čehoslovačke iz 1928. godine Zakarpatje ili Zakarpatska Ukrajina (ukrajinski: Закарпаття, Закарпатська Україна, rumunjski: Transcarpatia, poljski: Zakarpacie, mađarski: Kárpátalja) je pokrajina smještena većim dijelom u zapadnoj Ukrajini te manjim dijelom u Slovačkoj, Poljskoj i Rumunjskoj.

Novi!!: Ukrajina i Zakarpatje · Vidi više »

Zakarpatska oblast

Zakarpatska oblast administrativna je oblast koja se nalazi se u zapadnoj Ukrajini.

Novi!!: Ukrajina i Zakarpatska oblast · Vidi više »

Zaporiška oblast

Zaporoška oblast (ukrajinski: Запорізька область, ruski: Запорожская область) administrativna je oblast koja se nalazi se u jugoistočnoj Ukrajini.

Novi!!: Ukrajina i Zaporiška oblast · Vidi više »

Zaporižja

Zaporižja, Zaporižžja ili Zaporožje (ukr. Запоріжжя, rus.: Запорожье) grad je u jugoistočnoj Ukrajini.

Novi!!: Ukrajina i Zaporižja · Vidi više »

Zaporoška Republika

Zaporoška Republika ili Kozačka Republika (ukr. Військо Запорозьке), ponegdje zapisana u političkom smislu kao Hetmanska država (ukr. Гетьманщина) je ukrajinska kozačka republika koja je nastala 1649.

Novi!!: Ukrajina i Zaporoška Republika · Vidi više »

Zaporoški kozaci

'''''Zaporoški kozaci pišu podrugljivo pismo turskom sultanu''''''''Ilja Rjepin''', 1880. – 1891., ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg samurajski status zaporoške čajke Vasiljom Jemecom banduru Zaporoški kozaci ili Zaporošci su pripadnici ranih vojničkih skupina ukrajinske etničke pripadnosti, koji se krajem 15. stoljeća iz sjevernijih ukrajinskih krajeva sele i pojavljuju na južnim ukrajinskim stepama, području južnog Dnjepra i Dona, tvoreći vojničku protuosmansku obrambenu ali i ofenzivnu vojnu pokrajinu, kasnije Zaporošku republiku.

Novi!!: Ukrajina i Zaporoški kozaci · Vidi više »

Zelena Ukrajina

Prostor Zelene Ukrajine ili Zelenog klina u Ruskoj Federaciji Nacionalna zastava Zelene Ukrajine Teritorij ruskog Dalekog istoka Zelena Ukrajina (ukr.: Зелена Україна - Зелений Клин) je povijesno ukrajinski prostor Dalekog istoka u današnjoj Ruskoj Federaciji, danas poznatiji kao rusko-ukrajinska regija Zeleni klin, zemljopisno smještena između azijske rijeke Amura i Tihog oceana.

Novi!!: Ukrajina i Zelena Ukrajina · Vidi više »

Zlatna Horda

Zlatna Horda, 1389. Zlatna Horda (Ulus džudži) je srednjovjekovna mongolska država osnovana na širem području središnje Azije i istočne Europe, na sjeverozapadnim teritorijima carstva Džingis-kana († 1227.). Postojala je od 13. do 15. stoljeća.

Novi!!: Ukrajina i Zlatna Horda · Vidi više »

Znanstvena literatura

Znanstvena literatura jest skupina tekstova i članaka iz svih polja znanosti (društvenih i prirodnih) izdanih u nekoj znanstvenoj knjizi, časopisu ili na World wide webu.

Novi!!: Ukrajina i Znanstvena literatura · Vidi više »

.ua

.ua je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Ukrajinu.

Novi!!: Ukrajina i .ua · Vidi više »

10. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajina i 10. stoljeće · Vidi više »

11. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajina i 11. stoljeće · Vidi više »

1187.

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajina i 1187. · Vidi više »

13. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajina i 13. stoljeće · Vidi više »

14. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajina i 14. stoljeće · Vidi više »

15. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajina i 15. stoljeće · Vidi više »

1619.

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajina i 1619. · Vidi više »

1654.

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajina i 1654. · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajina i 19. stoljeće · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajina i 1918. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajina i 1921. · Vidi više »

1932.

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajina i 1932. · Vidi više »

1933.

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajina i 1933. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajina i 1944. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajina i 1991. · Vidi više »

2. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajina i 2. stoljeće · Vidi više »

2. stoljeće pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajina i 2. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Ukrajina i 2000. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Ukrajina i 2004. · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Ukrajina i 2005. · Vidi više »

24. kolovoza

24.

Novi!!: Ukrajina i 24. kolovoza · Vidi više »

3. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajina i 3. stoljeće · Vidi više »

3. stoljeće pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajina i 3. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »

375.

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajina i 375. · Vidi više »

4. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajina i 4. stoljeće · Vidi više »

4. stoljeće pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajina i 4. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »

4. tisućljeće pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajina i 4. tisućljeće pr. Kr. · Vidi više »

451.

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajina i 451. · Vidi više »

5. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajina i 5. stoljeće · Vidi više »

7. stoljeće pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajina i 7. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »

9. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajina i 9. stoljeće · Vidi više »

9. stoljeće pr. Kr.

u srednjoj Europi počinje željezno doba.

Novi!!: Ukrajina i 9. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Rus’.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni