Brže od pregledniku!
101 odnosi: Anto Đapić, Banski dvori, BBC, Blok umirovljenici zajedno, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Davor Ivo Stier, Dosjei X, Dubravka Šuica, Europska migracijska kriza 2015., Europska unija, Europski parlament, Franjo Tuđman, Hag, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska čista stranka prava, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska konzervativna stranka (2014.), Hrvatska stranka prava, Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević, Hrvatski jezik, Hrvatski parlamentarni izbori 2011., Hrvatski sabor, Huškanje, Ilok, Islamska država, Istarski pršut, Italija, Ivana Maletić, Ivo Josipović, Izbori za Europski parlament 2013., Izbori za Europski parlament 2014. (Hrvatska), Jadransko more, Jonsko more, Josip Perković, Jutarnji list, Kanada, Katolička Crkva, Korčula, Korupcija, Lustracija, Maglaj, Marijana Petir, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Mladoševica, Muslimani (narod), Nacional, Policajac, Političar, ..., Politika, Poplave u istočnoj Hrvatskoj u svibnju 2014., Preferencijsko glasovanje, Prošek, Psihofarmaci, Red Stjepana Radića, Referendum o ustavnoj definiciji braka u Hrvatskoj, Rukomet, Slobodna Dalmacija, Srbija, Sredozemlje, Stjepan Đureković, Stjepan Mesić, Teroristički napad u Berlinu 2016., Teroristički napad u Bruxellesu (ožujak 2016.), Teroristički napadi u Parizu (studeni 2015.), Tonino Picula, UDBA, Vancouver, Večernji list, Velika Kopanica, Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas, Zatvor, Zdravko Mustač, Zoran Milanović, 1. srpnja, 10. svibnja, 11. siječnja, 15. listopada, 1958., 1991., 1992., 1998., 2002., 2003., 2006., 2008., 2009., 2010., 2011., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017., 2021., 21. ožujka, 22. prosinca, 3. studenoga, 4. ožujka, 6. rujna. Proširite indeks (51 više) »
Anto Đapić
Anto Đapić (Čaprazlije, Livno, 22. kolovoza 1958.) hrvatski je političar, saborski zastupnik u više mandata, bivši predsjednik HSP-a i bivši osječki gradonačelnik.
Novi!!: Ruža Tomašić i Anto Đapić · Vidi više »
Banski dvori
Banski dvori naziv je za povijesnu zgradu na zapadnoj strani Trga sv. Marka u Zagrebu (Trg sv. Marka br. 1) koja je bila dom hrvatskih banova od 1809. do 1918. godine.
Novi!!: Ruža Tomašić i Banski dvori · Vidi više »
BBC
BBC (British Broadcasting Corporation) je najveća korporacija za emitiranje radijskog i televizijskog programa u svijetu.
Novi!!: Ruža Tomašić i BBC · Vidi više »
Blok umirovljenici zajedno
Blok umirovljenici zajedno (BUZ) je hrvatska politička stranka koja zastupa umirovljeničku populaciju.
Novi!!: Ruža Tomašić i Blok umirovljenici zajedno · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Ruža Tomašić i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Ruža Tomašić i Crna Gora · Vidi više »
Davor Ivo Stier
Davor Ivo Stier (Buenos Aires, 6. siječnja 1972.) hrvatski je političar i diplomat, zastupnik u Europskom parlamentu.
Novi!!: Ruža Tomašić i Davor Ivo Stier · Vidi više »
Dosjei X
Dosjei X (eng. The X-Files) je američka znanstveno-fantastična dramska televizijska serija čiji je autor Chris Carter.
Novi!!: Ruža Tomašić i Dosjei X · Vidi više »
Dubravka Šuica
Dubravka Šuica (Dubrovnik, 20. svibnja 1957.) hrvatska političarka (HDZ), potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju, gradonačelnica Dubrovnika u razdoblju od 2001. do 2009. U tri mandata izabrana za zastupnicu u Hrvatskom saboru (2000. – 2011.) Godine 2013.
Novi!!: Ruža Tomašić i Dubravka Šuica · Vidi više »
Europska migracijska kriza 2015.
Države iz kojih dolazi najviše migranata Europska migracijska kriza 2015. naziv je migracije stanovnika afričkih i azijskih zemalja prema državama Europske unije.
Novi!!: Ruža Tomašić i Europska migracijska kriza 2015. · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Ruža Tomašić i Europska unija · Vidi više »
Europski parlament
Europski parlament (EP) jedno je od tri zakonodavna ogranka Europske unije i jedna od njezinih sedam institucija.
Novi!!: Ruža Tomašić i Europski parlament · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Ruža Tomašić i Franjo Tuđman · Vidi više »
Hag
Hag (službeno: ’s-Gravenhage, niz. Den Haag, nje. Den Haag, eng. The Hague) je grad u Nizozemskoj.
Novi!!: Ruža Tomašić i Hag · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Ruža Tomašić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ruža Tomašić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska čista stranka prava
Hrvatska čista stranka prava (HČSP) je nacionalistička te socijalno konzervativna politička stranka u Hrvatskoj, utemeljena 12. prosinca 1992. godine.
Novi!!: Ruža Tomašić i Hrvatska čista stranka prava · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Ruža Tomašić i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatska konzervativna stranka (2014.)
Hrvatska konzervativna stranka (HKS), je bila hrvatska desna politička stranka, konzervativno usmjerena.
Novi!!: Ruža Tomašić i Hrvatska konzervativna stranka (2014.) · Vidi više »
Hrvatska stranka prava
Hrvatska stranka prava, skraćeno HSP, hrvatska nacionalistička i nacionalno-konzervativna politička stranka u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Ruža Tomašić i Hrvatska stranka prava · Vidi više »
Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević
Hrvatska stranka prava dr.
Novi!!: Ruža Tomašić i Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Ruža Tomašić i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 2011.
Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor raspisani su odlukom Predsjednika RH, te održani 4. prosinca 2011. godine, odnosno 3.
Novi!!: Ruža Tomašić i Hrvatski parlamentarni izbori 2011. · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Ruža Tomašić i Hrvatski sabor · Vidi više »
Huškanje
Huškanje označava u društvenom smislu širenje neobjektivnih izvještaja sa svrhom ocrnjivanja te poticanje širenja mržnje protiv osoba, države, skupina ili naroda.
Novi!!: Ruža Tomašić i Huškanje · Vidi više »
Ilok
Središte grada Ilok je najistočniji grad u Hrvatskoj, a pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: Ruža Tomašić i Ilok · Vidi više »
Islamska država
Islamska Država (arap. الدولة الاسلامية; do 2014. poznata kao Islamska Država Iraka i Levanta ili Islamska Država Iraka i Sirije (hrvatska kratica: IDIL; engleska kratica: ISIL) je bila državna tvorevina na području Iraka i Sirije, koja je od 2014. proglasila kalifat. Pobornici ove ideje su pretendirale teritorij cijelog Iraka i Levanta, što uključuje i Libanon, Izrael te Palestinu. Osnovana je prve godine Iračkog rata 2003., a 2004. zaklela se na vjernost al-Kaidi, s kojom je prekinula odnose 2014. Islamsku Državu su činile i podržavale brojne pobunjeničke skupine, među kojima i njeni pobornici Mudžahedinsko savjetodavno vijeće, al-Qaida u Iraku, Vojska el-Fatihe, Vojska drugova, Pristaše tauhida i suneta, Vojska pobjedničke skupine i dr., kao i drugi klanovi čije pučanstvo ispovijeda sunitski islam. Cilj Islamske Države bio je uspostavljanje kalifata u većinskim sunitskim područjima Iraka, a poslije i Sirije. U veljači 2014. nakon borbe za prevlast, al-Qaida je prekinula odnose s Islamskom Državom. Na vrhuncu Iračkog rata, Islamska Država je držala područja namjesništava Anbara, Ninive i Kirkuka, te većinu Namjesništva Salah ad-Din, kao i dijelove Namjesništva Babila, Dijale i Bagdada. Bakuba su proglasili glavnim gradom. U vrijeme Sirijskog građanskog rata, IDIL je okupirao područja sirijska namjesništava Raka, Edliba i Alepa. Konačno, iz vijesti s kraja 2017. može se zaključiti da je teritorijalno ISIL uglavnom poražen i razbijen, a krajem ožujka 2019. došlo je do masovne predaje posljednjih skupina boraca tzv. Islamske Države u Siriji te je tako ISIL izgubio i posljednje uporište, Baguz, koje je držao u Siriji, priznajući konačni poraz. Nakon poraza u Siriji islamistička novinska agencija Amaq je kasno navečer 10.svibnja objavila vijest o osnivanju pokrajine Wilayah of Hind te da je IS nanio žrtve indijskoj vojsci u gradu Amshipora u kašmirskom okrugu Shopian.
Novi!!: Ruža Tomašić i Islamska država · Vidi više »
Istarski pršut
Istarski pršut (tal. prosciutto prosušen, od lat. prae exsuctus, vulg. lat. perexsuctus vrlo isušen), izvorni istarski trajni suhomesnati proizvod, koji se ubraja u hrvatske autohtone proizvode.
Novi!!: Ruža Tomašić i Istarski pršut · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Ruža Tomašić i Italija · Vidi više »
Ivana Maletić
Ivana Maletić (Šibenik, 12. listopada 1973.), hrvatska političarka, magistrica ekonomije i članica HDZ-a. Na izborima za Europski parlament 2013., izabrana je kao jedna od hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu.
Novi!!: Ruža Tomašić i Ivana Maletić · Vidi više »
Ivo Josipović
Ivo Josipović (Zagreb, 28. kolovoza 1957.), treći predsjednik Republike Hrvatske u mandatu od 19. veljače 2010. do 18. veljače 2015. godine.
Novi!!: Ruža Tomašić i Ivo Josipović · Vidi više »
Izbori za Europski parlament 2013.
Izbori za Europski parlament 2013. izbori su za predstavnike Hrvatske u Europskom parlamentu, održani su 14. travnja 2013. godine.
Novi!!: Ruža Tomašić i Izbori za Europski parlament 2013. · Vidi više »
Izbori za Europski parlament 2014. (Hrvatska)
Službena identifikacija promatrača na Izborima za Europski parlament 2014. Izbori za Europski parlament 2014. izbori su za predstavnike Hrvatske u Europskom parlamentu, održani su 25. svibnja 2014. godine.
Novi!!: Ruža Tomašić i Izbori za Europski parlament 2014. (Hrvatska) · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Ruža Tomašić i Jadransko more · Vidi više »
Jonsko more
Jonsko more (grčki: Ιόνιο Πέλαγος, latinski: Mare Ionium, talijanski: Mare Ionio, albanski: Deti Jon), dio Sredozemnog mora koji se nalazi između Albanije i Grčke na istoku, Sicilije na jugozapadu i Italije na zapadu i sjeverozapadu.
Novi!!: Ruža Tomašić i Jonsko more · Vidi više »
Josip Perković
Josip Perković Josip Perković (Ličko Novo Selo, 17. svibnja 1945.), bivši je djelatnik UDBE, jugoslavenskih tajnih službi, i nekoliko hrvatskih tajnih službi.
Novi!!: Ruža Tomašić i Josip Perković · Vidi više »
Jutarnji list
Jutarnji list je hrvatski dnevnik, treći je dnevni list po nakladi (podaci AZTN-a) u Hrvatskoj (nakon 24sata i Večernjeg lista) s nakladom od oko 25.000 primjeraka.
Novi!!: Ruža Tomašić i Jutarnji list · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: Ruža Tomašić i Kanada · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Ruža Tomašić i Katolička Crkva · Vidi više »
Korčula
Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.
Novi!!: Ruža Tomašić i Korčula · Vidi više »
Korupcija
Korupcija u međunarodnoj usporedbi (godine 2010.) Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije Korupcija (lat. corruptus – potplaćen) ili podmitljivost u pravnom smislu kazneno djelo zlouporabe povjerenja ili dužnosti koju se obnaša u upravi, sudskoj vlasti, gospodarstvu, politici, školstvu, kulturi i umjetnosti te u negospodarskim subjektima ili organizacijama, radi stjecanja materijalne ili nematerijalne koristi na koju nema pravnu osnovu.
Novi!!: Ruža Tomašić i Korupcija · Vidi više »
Lustracija
Lustracija (lat. lustratio – čišćenje, pročišćavanje) je novi izraz uzet iz antičkih rituala s novim političkim značenjem za čistke i uklanjanje iz javnog političkog života primijenjen u neokapitalističkim državama Istocne Europe od 1990-ih godina protiv suradnika bivšeg socijalističkog poretka te protiv članova komunističkih i radničkih stranaka.
Novi!!: Ruža Tomašić i Lustracija · Vidi više »
Maglaj
Maglaj je grad i općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Ruža Tomašić i Maglaj · Vidi više »
Marijana Petir
Marijana Petir (Kutina, 4. listopada 1975.), političarka, bivša hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, vanjska članica Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora, voditeljica Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve Sisačke biskupije, članica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj EU Parlamenta, EU svom seljaku majka, hrvatska Vlada je hrvatskom seljaku maćeha bivša saborska zastupnica i zamjenica župana, potpredsjednica HSS-a. Po struci je profesorica biologije i teologinja.
Novi!!: Ruža Tomašić i Marijana Petir · Vidi više »
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.
Novi!!: Ruža Tomašić i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije · Vidi više »
Mladoševica
Mladoševica je naseljeno mjesto u sastavu općine Maglaj, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Ruža Tomašić i Mladoševica · Vidi više »
Muslimani (narod)
Muslimani (narod), južnoslavenski narod, konstitutivan u SFRJ od 1971. godine.
Novi!!: Ruža Tomašić i Muslimani (narod) · Vidi više »
Nacional
Nacional je hrvatski politički tjednik.
Novi!!: Ruža Tomašić i Nacional · Vidi više »
Policajac
Policajac (ženska osoba: policajka) svaka je osoba koja radi u službi policije kao službena osoba koja se bavi održavanjem mira i sigurnosti, te provođenjem zakona u ime države na nekom određenom području.
Novi!!: Ruža Tomašić i Policajac · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Ruža Tomašić i Političar · Vidi više »
Politika
Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.
Novi!!: Ruža Tomašić i Politika · Vidi više »
Poplave u istočnoj Hrvatskoj u svibnju 2014.
Gunji Velike su poplave u svibnju 2014. pogodile istočnu Hrvatsku.
Novi!!: Ruža Tomašić i Poplave u istočnoj Hrvatskoj u svibnju 2014. · Vidi više »
Preferencijsko glasovanje
Preferencijsko glasovanje je sustav glasovanja u kojem građani s pravom glasa osim mogućnosti glasovanja za određenu listu imaju pravo zaokruživanja određenog kandidata s te liste, što se razlikuje od tzv.
Novi!!: Ruža Tomašić i Preferencijsko glasovanje · Vidi više »
Prošek
Boce prošeka proizvedene na Pelješcu Pod prošekom se podrazumijevaju dalmatinska desertna vina koja po sorti vinove loze i načinu proizvodnje mogu biti veoma različita.
Novi!!: Ruža Tomašić i Prošek · Vidi više »
Psihofarmaci
Prikaz različitih psihofarmaka. Psihofarmaci, psihoaktivne tvari ili psihotropne tvari su kemijske tvari, izrazitog farmakološkog učinka, koje mijenjaju moždanu funkciju, što rezultira s privremenom promjenom percepcije, raspoloženja, svijesti ili ponašanja.
Novi!!: Ruža Tomašić i Psihofarmaci · Vidi više »
Red Stjepana Radića
Red Stjepana Radića je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima trinaesto mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.
Novi!!: Ruža Tomašić i Red Stjepana Radića · Vidi više »
Referendum o ustavnoj definiciji braka u Hrvatskoj
Rezultati referenduma po županijama Rezultati referenduma po općinama Rezultati referenduma u Zagrebu po glasačkim mjestima Promidžbeni plakat opcije "za" Promidžbeni plakat opcije "protiv" Referendum o ustavnoj definiciji braka (kolokvijalno i Referendum o braku) održan je u Hrvatskoj 1. prosinca 2013., a na njemu su se državljani RH izjasnili žele li da se u Ustav Republike Hrvatske prenese definicija iz postojećeg Obiteljskog zakona, kako je brak zajednica žene i muškarca.
Novi!!: Ruža Tomašić i Referendum o ustavnoj definiciji braka u Hrvatskoj · Vidi više »
Rukomet
Rukomet je ekipni sport s loptom, u kojem se natječu dvije momčadi sa 7 igrača na svakoj strani.
Novi!!: Ruža Tomašić i Rukomet · Vidi više »
Slobodna Dalmacija
Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.
Novi!!: Ruža Tomašić i Slobodna Dalmacija · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Ruža Tomašić i Srbija · Vidi više »
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Novi!!: Ruža Tomašić i Sredozemlje · Vidi više »
Stjepan Đureković
Stjepan Đureković (Bukovac kraj Petrovaradina, 8. kolovoza 1926. – Wolfratshausen, 28. srpnja 1983.), bio je hrvatski disident, poduzetnik, književnik i publicist kojega je ubila jugoslavenska tajna policija UDBA, u atentatu u Njemačkoj, nakon što je napustio Jugoslaviju.
Novi!!: Ruža Tomašić i Stjepan Đureković · Vidi više »
Stjepan Mesić
Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).
Novi!!: Ruža Tomašić i Stjepan Mesić · Vidi više »
Teroristički napad u Berlinu 2016.
Teroristički napad u Berlinu dogodio se 19. prosinca 2016. godine.
Novi!!: Ruža Tomašić i Teroristički napad u Berlinu 2016. · Vidi više »
Teroristički napad u Bruxellesu (ožujak 2016.)
Zračna luka Bruxelles Podzemna željeznica Bruxelles Snimka nadzorne kamere iz zračne luke u kojoj je izvršen teroristički napad Djelatnici spasilačkih službi vode ranjene civile u bolnicu Komemoracija sjećanja na žrtve napada (22. ožujka 2017. godine u Bruxellesu) Teroristički napad u Bruxellesu, dogodio se 22. ožujka 2016. godine.
Novi!!: Ruža Tomašić i Teroristički napad u Bruxellesu (ožujak 2016.) · Vidi više »
Teroristički napadi u Parizu (studeni 2015.)
Karta pokazuje na kojim lokacijama su izvršeni teroristički napadi Teroristički napad u Parizu u studenom 2015.
Novi!!: Ruža Tomašić i Teroristički napadi u Parizu (studeni 2015.) · Vidi više »
Tonino Picula
Tonino Picula (Mali Lošinj, 31. kolovoza 1961.) hrvatski političar, ministar vanjskih poslova u Vladi Ivice Račana, zastupnik u Hrvatskom saboru te aktualni hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu u trećem mandatu gdje zajedno s ostalim hrvatskim socijaldemokratima sjedi u redovima europske političke grupacije S&D.
Novi!!: Ruža Tomašić i Tonino Picula · Vidi više »
UDBA
Uprava državne sigurnosti (sr. Uprava državne bezbednosti, slo. Uprava državne varnosti), skraćeno UDBA ili UDB, bila je tajna policija za vrijeme druge Jugoslavije, a nastala je 1946. godine preustrojem OZNE u vojnu obavještajnu službu KOS i civilnu UDBA-u. Od 1966.
Novi!!: Ruža Tomašić i UDBA · Vidi više »
Vancouver
Vancouver (eng. izgovor /vænˈkuːvər/; hrv. izgovor vankúver) je obalni grad smješten u regiji Lower Mainlandu, u Britanskoj Kolumbiji, Kanada.
Novi!!: Ruža Tomašić i Vancouver · Vidi više »
Večernji list
Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Ruža Tomašić i Večernji list · Vidi više »
Velika Kopanica
Velika Kopanica je općina u Hrvatskoj, u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: Ruža Tomašić i Velika Kopanica · Vidi više »
Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas
Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske (kratica: ZERP) obuhvaća morski prostor u Jadranskom moru, od vanjske granice teritorijalnoga mora u smjeru pučine do njegove vanjske granice dopuštene općim međunarodnim pravom, a privremeno slijedi crtu razgraničenja epikontinentalnog pojasa uspostavljenu Sporazumom između SFRJ i Talijanske Republike o razgraničenju epikontinentalnog pojasa iz 1968. godine.
Novi!!: Ruža Tomašić i Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas · Vidi više »
Zatvor
Županijski sud i zatvor u Rijeci Pogled u zatvorsku ćeliju Zatvor je ustanova u kojoj osuđenici izdržavaju zatvorsku kaznu.
Novi!!: Ruža Tomašić i Zatvor · Vidi više »
Zdravko Mustač
Zdravko Mustač (Zagreb, 23. siječnja 1942.) bivši šef jugoslavenske tajne službe UDBE, te visokopozicionirani hrvatski obavještajac 1990.-ih godina.
Novi!!: Ruža Tomašić i Zdravko Mustač · Vidi više »
Zoran Milanović
Zoran Milanović (Zagreb, 30. listopada 1966.) hrvatski je političar i pravnik, 10.
Novi!!: Ruža Tomašić i Zoran Milanović · Vidi više »
1. srpnja
1.
Novi!!: Ruža Tomašić i 1. srpnja · Vidi više »
10. svibnja
10.
Novi!!: Ruža Tomašić i 10. svibnja · Vidi više »
11. siječnja
11.
Novi!!: Ruža Tomašić i 11. siječnja · Vidi više »
15. listopada
15.
Novi!!: Ruža Tomašić i 15. listopada · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Ruža Tomašić i 1958. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Ruža Tomašić i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Ruža Tomašić i 1992. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Ruža Tomašić i 1998. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Ruža Tomašić i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Ruža Tomašić i 2003. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Ruža Tomašić i 2006. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Ruža Tomašić i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Ruža Tomašić i 2009. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Ruža Tomašić i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Ruža Tomašić i 2011. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Ruža Tomašić i 2013. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Ruža Tomašić i 2014. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Ruža Tomašić i 2015. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Ruža Tomašić i 2016. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Ruža Tomašić i 2017. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Ruža Tomašić i 2021. · Vidi više »
21. ožujka
21.
Novi!!: Ruža Tomašić i 21. ožujka · Vidi više »
22. prosinca
22.
Novi!!: Ruža Tomašić i 22. prosinca · Vidi više »
3. studenoga
3.
Novi!!: Ruža Tomašić i 3. studenoga · Vidi više »
4. ožujka
4.
Novi!!: Ruža Tomašić i 4. ožujka · Vidi više »
6. rujna
6.
Novi!!: Ruža Tomašić i 6. rujna · Vidi više »
