Brže od pregledniku!
45 odnosi: Živjeti od ljubavi (1973.), Bosna i Hercegovina, Dani satire Fadila Hadžića, Fadil Hadžić, Film, Glumac, Hrvatska, Izbavitelj (1976.), Kazalište, Komedija, Kuda idu divlje svinje, Lutka, Nikšić, Partizan, Pucanj (1977.), Putovanje u Vučjak, Redatelj, Sarajevo, Satira, Satiričko kazalište Kerempuh, Seljačka buna (1975.), Treći ključ (1983.), Velo misto, Vuk samotnjak (1972.), Zagreb, 18. srpnja, 1930., 1955., 1958., 1960., 1971., 1972., 1973., 1975., 1976., 1977., 1978., 1979., 1981., 1983., 1984., 1986., 1987., 1989., 23. studenoga.
Živjeti od ljubavi (1973.)
Živjeti od ljubavi, hrvatski dugometražni igrani dramski film iz 1973. godine, u režiji Kreše Golika.
Novi!!: Sabrija Biser i Živjeti od ljubavi (1973.) · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Sabrija Biser i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Dani satire Fadila Hadžića
Kazalište Kerempuh tijekom ljetne stanke Dani satire Fadila Hadžića su godišnji festival koji okuplja najbolja komediografska i satirička djela hrvatske kazališne produkcije, uz sudjelovanje istaknutih produkcija iz inozemstva, a odražava se u zagrebačkom satiričkom kazalištu Kerempuh.
Novi!!: Sabrija Biser i Dani satire Fadila Hadžića · Vidi više »
Fadil Hadžić
Fadil Hadžić (Bileća, 23. travnja 1922. – Zagreb, 3. siječnja 2011.), bio je bosanskohercegovački i hrvatski filmski redatelj i scenarist, dramski pisac, novinar, književnik, publicist, slikar i komediograf.
Novi!!: Sabrija Biser i Fadil Hadžić · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: Sabrija Biser i Film · Vidi više »
Glumac
Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.
Novi!!: Sabrija Biser i Glumac · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Sabrija Biser i Hrvatska · Vidi više »
Izbavitelj (1976.)
Izbavitelj, hrvatski dugometražni film iz 1976. godine.
Novi!!: Sabrija Biser i Izbavitelj (1976.) · Vidi više »
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Novi!!: Sabrija Biser i Kazalište · Vidi više »
Komedija
Komedija (od lat. comoedia ← od grč. kōmōidía) je vrsta drame, odlikuje se veselim sadržajem, crta smiješne strane ljudskog života i ljudi, ismijava njihove nedostatke i mane.
Novi!!: Sabrija Biser i Komedija · Vidi više »
Kuda idu divlje svinje
Kuda idu divlje svinje je televizijska serija snimljena 1971. Prva je hrvatska igrana serija.
Novi!!: Sabrija Biser i Kuda idu divlje svinje · Vidi više »
Lutka
Lutka iz 1870-ih Lutka je igračka napravljena u ljudskom obliku.
Novi!!: Sabrija Biser i Lutka · Vidi više »
Nikšić
Nikšić je grad u Crnoj Gori.
Novi!!: Sabrija Biser i Nikšić · Vidi više »
Partizan
Partizan može značiti.
Novi!!: Sabrija Biser i Partizan · Vidi više »
Pucanj (1977.)
Pucanj, hrvatski dugometražni film iz 1977. godine.
Novi!!: Sabrija Biser i Pucanj (1977.) · Vidi više »
Putovanje u Vučjak
Putovanje u Vučjak je hrvatska televizijska serija snimljena 1986. godine.
Novi!!: Sabrija Biser i Putovanje u Vučjak · Vidi više »
Redatelj
Redatelj je osoba koja vodi proces snimanja filma, koordinira rad na njemu, te glumcima daje upute o željenom načinu glume u pojedinim scenama.
Novi!!: Sabrija Biser i Redatelj · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Sabrija Biser i Sarajevo · Vidi više »
Satira
Charlesa Darwina iz 1871. Satira je književni oblik u kojem se ismijava pojedinac, skupina, država ili vlast.
Novi!!: Sabrija Biser i Satira · Vidi više »
Satiričko kazalište Kerempuh
Gradsko Satiričko kazalište Kerempuh u Zagrebu osnovano je 1964.
Novi!!: Sabrija Biser i Satiričko kazalište Kerempuh · Vidi više »
Seljačka buna (1975.)
Seljačka buna, hrvatski dugometražni film iz 1975. godine redatelja i scenarista Vatroslava Mimice, sa sudjelovanjem niza renomiranih glumaca.
Novi!!: Sabrija Biser i Seljačka buna (1975.) · Vidi više »
Treći ključ (1983.)
Treći ključ, hrvatski dugometražni film iz 1983. godine.
Novi!!: Sabrija Biser i Treći ključ (1983.) · Vidi više »
Velo misto
Velo misto je hrvatska televizijska serija snimljena od 1979. do 1981. prema knjizi Miljenka Smoje, točno deset godina nakon velikog uspjeha njegove serije Naše malo misto.
Novi!!: Sabrija Biser i Velo misto · Vidi više »
Vuk samotnjak (1972.)
Vuk samotnjak hrvatski je dugometražni film iz 1972. godine.
Novi!!: Sabrija Biser i Vuk samotnjak (1972.) · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Sabrija Biser i Zagreb · Vidi više »
18. srpnja
18.
Novi!!: Sabrija Biser i 18. srpnja · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Sabrija Biser i 1930. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Sabrija Biser i 1955. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Sabrija Biser i 1958. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Sabrija Biser i 1960. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Sabrija Biser i 1971. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Sabrija Biser i 1972. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Sabrija Biser i 1973. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Sabrija Biser i 1975. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Sabrija Biser i 1976. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Sabrija Biser i 1977. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Sabrija Biser i 1978. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Sabrija Biser i 1979. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Sabrija Biser i 1981. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Sabrija Biser i 1983. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Sabrija Biser i 1984. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Sabrija Biser i 1986. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Sabrija Biser i 1987. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Sabrija Biser i 1989. · Vidi više »
23. studenoga
23.
Novi!!: Sabrija Biser i 23. studenoga · Vidi više »
