Brže od pregledniku!
39 odnosi: Životinje, Barska kornjača, Beskralježnjaci, Bjelouška, Carl Linné, Ejakulat, Gmazovi, Godina, Gujavice, Hrvatska, Jaje, Kamen, Kišna glista, Kloaka, Koža, Kolutićavci, Kukci, Ličinka, Mjesec, Noga, Oko, Otrov, Parenje, Pauci, Pijavica, Potok, Prehrana, Ptice, Puževi, Račići, Rep, Repaši, Ribe, Sisavci, Svitkovci, Usta, Voda, Vodozemci, 1758..
Životinje
Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.
Novi!!: Pjegavi daždevnjak i Životinje · Vidi više »
Barska kornjača
Barska kornjača (Emys orbicularis) je jedna od samo dvije vrste slatkovodnih kornjača u Europi.
Novi!!: Pjegavi daždevnjak i Barska kornjača · Vidi više »
Beskralježnjaci
Morski krastavac (''Thelenota ananas'') Beskralježnjaci (Invertebrata ili Avertebrata) su sve životinje koje nemaju kralježnicu.
Novi!!: Pjegavi daždevnjak i Beskralježnjaci · Vidi više »
Bjelouška
Bjelouška (lat. Natrix natrix) neotrovna je zmija iz porodice guževa.
Novi!!: Pjegavi daždevnjak i Bjelouška · Vidi više »
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Novi!!: Pjegavi daždevnjak i Carl Linné · Vidi više »
Ejakulat
petrijevoj zdjelici Sperma (od grčke riječi σπέρμα, spérma, što znači sjeme) ili ejakulat (od latinske riječi eiaculari: izbaciti, odnosno eiaculatum: ono što je izbačeno) mutna je mliječnobijela do blijedožuta tekućina koja se pod određenim uvjetima izbacuje iz sjemenih puteva, a sastoji se od spermija, sekreta spolnih žlijezda i sekreta epididimisa.
Novi!!: Pjegavi daždevnjak i Ejakulat · Vidi više »
Gmazovi
Gmazovi (Reptilia) ili reptili (od lat. reptilis - onaj koji gmiže) su jedan razred kralježnjaka.
Novi!!: Pjegavi daždevnjak i Gmazovi · Vidi više »
Godina
Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Pjegavi daždevnjak i Godina · Vidi više »
Gujavice
Gujavice (Lumbricidae) (poznatija pod imenom "kišne gliste") su porodica iz potkoljena kolutićavaca, reda maločetinaša.
Novi!!: Pjegavi daždevnjak i Gujavice · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Pjegavi daždevnjak i Hrvatska · Vidi više »
Jaje
kalcijevog karbonata 2. membrana ispod ljuske 3. membrana bjelanjka 4. helaza, "pupčana vrpca" 5. vanjski tekući bjelanjak 6. gusti (želatinozni) bjelanjak) 7. unutarnji tekući bjelanjak 8. tvorbeni dio žumanjka 9. blastoderm, klicna pjega 10. žuti žumanjak (više masti) 11. bijeli žumanjak (manje masti) 12. unutrašnji albumen, unutrašnji dio bjelanjka (tekući) 13. helaza, "pupčana vrpca" 14. zračna komora 15. kutikula Jaje je oblik, a istovremeno i rani stadij samostalnog razvoja novog živog bića.
Novi!!: Pjegavi daždevnjak i Jaje · Vidi više »
Kamen
Kamen nastaje drobljenjem, kalanjem i rezanjem stijena.
Novi!!: Pjegavi daždevnjak i Kamen · Vidi više »
Kišna glista
Kišna glista ili gujavica (lat. Lumbricus terrestris) pripada maločetinašima.
Novi!!: Pjegavi daždevnjak i Kišna glista · Vidi više »
Kloaka
Kloaka ili nečisnica je analni otvor nekih životinja, prvenstveno onih koje legu jaja.
Novi!!: Pjegavi daždevnjak i Kloaka · Vidi više »
Koža
slika kože nosoroga izbliza ljudska koža Koža (lat. cutis, dermis, od grč. δέρμα), meki vanjski pokrov kralježnjaka.
Novi!!: Pjegavi daždevnjak i Koža · Vidi više »
Kolutićavci
Kolutićavci (Annelida) su životinje iz skupine beskralješnjaka, a dobili su ime po tome što im se tijelo sastoji od više kolutića.
Novi!!: Pjegavi daždevnjak i Kolutićavci · Vidi više »
Kukci
kandže 23. Tarsus 24. Tibia 25. Femur 26. Trochanter 27. Prednje crijevo 28. Thoraxganglion 29. Coxa 30. Žlijezda slinavka 31. Subesophageal ganglion 32. Usni aparat Kukci (lat. Insecta) su vrstama najbrojniji razred velike grupe člankonožaca (Arthropoda) obuhvaća više vrsta nego sve ostale životinjske skupine zajedno.
Novi!!: Pjegavi daždevnjak i Kukci · Vidi više »
Ličinka
Ličinka vretenca modri kralj ''(Aeshna cyanea)'' komarca ''(Aedes aegypti)'' Punoglavac žabe ''(Paracrinia haswelli)'' gubara hrušta dugačka 5 cm Larva (iz lat. lar, plural lares (rimske božice), izvorno maska) odnosno hrvatski ličinka u zoologiji je naziv za jedan od prijelaznih oblika od jaja do odraslog stadija kod životinja koje prolaze kroz proces preobrazbe.
Novi!!: Pjegavi daždevnjak i Ličinka · Vidi više »
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Novi!!: Pjegavi daždevnjak i Mjesec · Vidi više »
Noga
Noge konja, vuka i čovjeka Noge su donji ekstremiteti na tijelima čovjeka ili životinja koji nose masu tijela te pomažu u održavanju uspravnog položaja i stabilnosti tijela prilikom kretanja.
Novi!!: Pjegavi daždevnjak i Noga · Vidi više »
Oko
Dijagram presjeka ljudskog oka: A - staklasto tijelo, B - leća, C - rožnica, D - zjenica, E - šarenica, F - bjeloočnica, G - očni živac, H - mrežnica Ljudsko oko Oči su organi koji opažaju svjetlost.
Novi!!: Pjegavi daždevnjak i Oko · Vidi više »
Otrov
Piktogram mrtvačke glave s kostima, tradicionalno se koristi kao simbol za otrove. Označavanje otrova prema GHS-u Označavanje otrova u prijevozu opasnih tvari (ADR) Otrovima se smatraju tvari prirodnog ili sintetskog podrijetla i proizvodi dobiveni od njih, koji uneseni u organizam ili u dodiru s njim mogu ugroziti zdravlje i život organizma ili štetno djelovati na okoliš.
Novi!!: Pjegavi daždevnjak i Otrov · Vidi više »
Parenje
Parenje ili kopulacija označava izravan spolni odnos između seksualnih partnera s unutarnjom oplodnjom.
Novi!!: Pjegavi daždevnjak i Parenje · Vidi više »
Pauci
Pauci (Araneae) su najpoznatija i najbrojnija grupa (oko 400 000 vrsta) paukolikih životinja za koju je karakteristično da imaju posebne paučinaste žlijezde.
Novi!!: Pjegavi daždevnjak i Pauci · Vidi više »
Pijavica
* pijavica (atmosferska pojava), atmosferska pojava.
Novi!!: Pjegavi daždevnjak i Pijavica · Vidi više »
Potok
SAD-u označavaju kao „potoci”. Victoria, Australija). Bolu na Braču. Potok je kraći, uži i plići vodotok od rijeke, obično širine korita od nekoliko desetaka centimetara do nekoliko metara, a dubine do dva metra te duljine toka do nekoliko kilometara.
Novi!!: Pjegavi daždevnjak i Potok · Vidi više »
Prehrana
Voće i povrće na tržnici, osnovne namirnice u prehrani čovjeka. Prehrana je jedna od potreba svakoga čovjeka na Zemlji, to je proces u kome čovjek unosi u organizam hranu, dok se nastavak procesa u kojem se onda u probavnom traktu hrana prerađuje u energiju (ili skladišti) naziva probava.
Novi!!: Pjegavi daždevnjak i Prehrana · Vidi više »
Ptice
Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.
Novi!!: Pjegavi daždevnjak i Ptice · Vidi više »
Puževi
Puževi (lat. Gastropoda) su jedan od osam razreda u koljenu mekušaca.
Novi!!: Pjegavi daždevnjak i Puževi · Vidi više »
Račići
*Račići (Foča-Ustikolina, BiH).
Novi!!: Pjegavi daždevnjak i Račići · Vidi više »
Rep
Pasji rep Rep (lat. cauda, grčki ourá) je stražnji završetak kralježnice u koji se ne pruža trbušna šupljina i u kojem nema unutrašnjih organa.
Novi!!: Pjegavi daždevnjak i Rep · Vidi više »
Repaši
Repaši (Urodela ili Caudata) su red vodozemaca koji se od ostalih vodozemaca razlikuju po prisustvu repa i dva para nogu približno jednake veličine.
Novi!!: Pjegavi daždevnjak i Repaši · Vidi više »
Ribe
Ribe (lat. Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.
Novi!!: Pjegavi daždevnjak i Ribe · Vidi više »
Sisavci
Sisavci (lat. Mammalia) su jedan od razreda unutar velike skupine životinja s kralježnicom, a u tradicionalnoj sistematici su razvrstani u razred.
Novi!!: Pjegavi daždevnjak i Sisavci · Vidi više »
Svitkovci
Svitkovci (Chordata) jesu koljeno višestaničnih životinja čija je glavna osobina unutrašnji osovinski kostur, horda ili svitak po čemu su dobili ime.
Novi!!: Pjegavi daždevnjak i Svitkovci · Vidi više »
Usta
Nosna i '''usna šupljina''' te jednjak Usta (također se nazivaju i usna šupljina) su otvor kroz koji živa bića uzimaju hranu i vodu.
Novi!!: Pjegavi daždevnjak i Usta · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Pjegavi daždevnjak i Voda · Vidi više »
Vodozemci
Vodozemci (Amphibia) čine razred slatkovodnih i kopnenih kralježnjaka.
Novi!!: Pjegavi daždevnjak i Vodozemci · Vidi više »
1758.
Bez opisa.
Novi!!: Pjegavi daždevnjak i 1758. · Vidi više »
