Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Sanandadž

Indeks Sanandadž

Sanandadž (perz. سنندج; poznat i kao Sanandedž, Sine) je grad u Iranu i sjedište Kurdistanske pokrajine.

25 odnosi: Armenci, Elektronika, Gospodarstvo Irana, Grad, Hrana, Iran, Iranske pokrajine, Iransko standardno vrijeme, Kemijska tvar, Koža (materijal), Kovine, Kurdi, Kurdistanska pokrajina, Mlijeko, Obuća, Papir, Perzijanci, Perzijski jezik, Stari vijek, Teheran, Tekstil, Zagros, Zoroastrizam, Zračna luka Sanandadž, 2006..

Armenci

Armenci (armenski: Հայեր, Hayer), narod koji živi većinom na području Armenije, više od tri milijuna pripadnika.

Novi!!: Sanandadž i Armenci · Vidi više »

Elektronika

Digitalni voltmetar Elektronika je područje elektrotehnike koje se bavi proučavanjem i kontrolom protoka elektrona i elektronskih sklopova koji se sastoje od pasivnih i aktivnih elektroničkih elemenata.

Novi!!: Sanandadž i Elektronika · Vidi više »

Gospodarstvo Irana

Iransko gospodarstvo mješavina je centralno planiranog državnog vlasništva nad naftnim i drugim velikim poduzećima, privatnog poduzetništva i seoske poljoprivrede, orijentiranog k apsolutnoj samodostatnosti u svim gospodarskim granama. Krajem 2000-ih godina iransko gospodarstvo bilo je 18. najveće u svijetuVidi:• • • (s tendencijom rasta na 12. mjesto do 2015. godine), s najrazvijenijom industrijom, poljoprivredom, energetikom, informatičkom tehnologijom i građevinarstvom na Bliskom istoku. Cilj iranske vlade na gospodarskom planu je smanjiti ovisnost o proizvodnji nafte i uvesti raznolikost u gospodarstvo planiranim tržišnim reformama. U pokušaju ostvarenja tog cilja, iranska vlada ulaže u područja automobilske, zračne, elektroničke, petrokemijske i nuklearne industrije. Jako naftno tržište od 1996. godine pomoglo je u smanjenju financijske ovisnosti i redovito otplaćivanje dugova zbog čega je Iran danas treća zemlja svijeta s najmanjim postotkom vanjskog duga u odnosu na BDP (3,7% odnosno 12,8 milijardi USD). Nafta i prirodni plin, nekoć glavni iranski gospodarski aduti, danas sačinjavaju 70% izvoza ali ujedno manje od 10% ukupnog bruto domaćeg proizvoda., str. 15. Posljednjih 20-ak godina cvjeta lokalna proizvodnja najmjenjena domaćnoj potrošnji što uključuje kućanske uređaje, automobile, poljoprivredne proizvode, lijekove, itd. Danas Iran ima razvijenu domaću industriju, a mnogo se ulaže i u napredne znanosti poput nanotehnologije, biotehnologije, farmakologije, svemirske i nuklearne tehnologije, itd. Iran ima i veliki turistički potencijal s obzirom na to da se na temelju atraktivnih prirodnih i povijesnih lokaliteta navodi kao jedna među prvih 10 turističkih zemalja svijeta. Između 2005. i 2010. godine Iran je prošao proces privatizacije zbog čega je državni udjel u bruto domaćem proizvodu smanjen s 80% na 40%, dok se narednih godina planira spuštanje istog na 20%.Vidi:• • Gospodarstvo Irana u 2010. godini procjenjeno je između 858.66 i 863,5 milijardi USD prema paritetu kupovne moći, odnosno na oko 11.396 USD po glavi stanovnika što je četverostruki porast u odnosu na razdoblje prije revolucije 1979. godine unatoč udvostručenju stanovništva. Unatoč sankcijama nametnutih zbog nuklearnog programa, Iran je jedno od rijetkih vodećih svjetskih gospodarstava koje bilježi pozitivan gospodarski rast u vrijeme svjetske financijske krize.Vidi:• • Glavni gospodarski problemi tijekom 2000-ih godina bili su dvoznamenkasti postoci nezaposlenosti i inflacije, koji su 2010. godine iznosili 14,6% odnosno 8%. Vodeći iranski trgovački partneri su Kina, Njemačka, Južna Koreja, Francuska, Japan, Rusija, Turska i Italija, dok je povećana suradnja i sa zemljama u razvoju kao što su Sirija, Indija, Venecuela, Šri Lanka i Južna Afrika. Postotak žena u radnoj snazi je 33% odnosno 28,4% u industriji po čemu je Iran ispred svih vodećih svjetskih gospodarstava. Iranska metropola Teheran najjeftiniji je glavni grad svijeta.

Novi!!: Sanandadž i Gospodarstvo Irana · Vidi više »

Grad

Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.

Novi!!: Sanandadž i Grad · Vidi više »

Hrana

Hrana Riblja juha Hrana je bilo koja tvar koja apsorpcijom u ljudskom organizmu doprinosi očuvanju homeostaze istog.

Novi!!: Sanandadž i Hrana · Vidi više »

Iran

Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Sanandadž i Iran · Vidi više »

Iranske pokrajine

Iranske pokrajine ili ostani (perz. استان; ostān, množ. استان‌ها; ostānhā) su prvi stupanj državnih administrativnih podjela u Iranu.

Novi!!: Sanandadž i Iranske pokrajine · Vidi više »

Iransko standardno vrijeme

'''IRST''' koristi se u Iranu Ljetno računanje vremena u svijetu Iransko standardno vrijeme (IRST) ili Iransko vrijeme (IT) je vremenska zona koja se koristi u Iranu, a odstupa od koordiniranog svjetskog vremena za plus tri i pol sata (UTC+3:30).

Novi!!: Sanandadž i Iransko standardno vrijeme · Vidi više »

Kemijska tvar

Kemijska tvar - natrijev klorid Kemijska tvar je oblik postojanja materije koja se sastoji od atoma.

Novi!!: Sanandadž i Kemijska tvar · Vidi više »

Koža (materijal)

Koža Koža je materijal koji se dobiva štavljenjem sirove životinjske kože.

Novi!!: Sanandadž i Koža (materijal) · Vidi više »

Kovine

Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.

Novi!!: Sanandadž i Kovine · Vidi više »

Kurdi

Kurdi (kur.: کورد; Kurd) su iranski narod nastanjen u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Sanandadž i Kurdi · Vidi više »

Kurdistanska pokrajina

Kurdistanska pokrajina (perz. استان کردستان; Ostān-e Kurdistān/Kordestān) je jedna od 31 iranske pokrajine.

Novi!!: Sanandadž i Kurdistanska pokrajina · Vidi više »

Mlijeko

Čaša mlijeka Mlijeko je biološka tekućina mliječnih žlijezda sisavaca koja se luči određeno vrijeme nakon poroda, a osnovna mu je namjena prehrana mladunčadi.

Novi!!: Sanandadž i Mlijeko · Vidi više »

Obuća

Baletne papučice Obuća je pokrivalo za noge, koje se nosi radi zaštite nogu i u modne svrhe.

Novi!!: Sanandadž i Obuća · Vidi više »

Papir

List papira. papirus (lat. ''Cyperus papyrus''). µm. drevnoj Kini. biljaka. Tiskarski stroj iz 1811. Visoka ili obična smreka (lat. ''Picea abies''). Bukova šuma. biljaka. drvenjače. celuloze u pamuku do 98%. Pamučna vlakna predstavljaju najčišći oblik celuloze u prirodi. Lan (lat. ''Linum usitatissimum''). Juta. Konoplja. bagase. staklenih vlakana. suspenzija koja je upravo sakupljena s ravnog dugog sita. Sljedeći korak je pritiskanje i sušenje. proizvodnju papira (1947.). papirnog stroja sa sušnim valjcima iz 1950. Završni dio papirnog stroja gdje se suši cigaretni papir. proizvodnju papira. Različite vrste kartona. novina. Razni proizvodi od papira: knjiga, sanitarni papir, papirni ručnici, karton, kutija za jaja. Papir (njem. Papier od lat. papyrum, papyrus od grč. πάπυρος: papirus; srednjovj. lat. charta papyri, charta damascena, charta bombycina i drugo) je plošni proizvod dobiven iz vodene suspenzije biljnih vlakana na stroju s finim sitom, koje omogućuje njihovo prepletanje i oblikovanje u vrlo tanak list.

Novi!!: Sanandadž i Papir · Vidi više »

Perzijanci

Perzijanci su najmnogoljudniji iranski narod, kojeg karakterizira upotreba perzijskog jezika.

Novi!!: Sanandadž i Perzijanci · Vidi više »

Perzijski jezik

right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.

Novi!!: Sanandadž i Perzijski jezik · Vidi više »

Stari vijek

Ahemenida Pod pojmom stari vijek podrazumijeva se, najčešće, razdoblje od uvođenja pisma odnosno početka civilizacije (oko 3500. g. pr. Kr. u Mezopotamiji) do početka srednjeg vijeka (sredina petog stoljeća).

Novi!!: Sanandadž i Stari vijek · Vidi više »

Teheran

Teheran (perz. تهران; Tehrān,Tehran.ir: O Teheranu (2011.) IPA) je glavni i najveći grad Irana, sjedište Teheranske pokrajine i jedan od najvećih gradova svijeta.

Novi!!: Sanandadž i Teheran · Vidi više »

Tekstil

Antički egipatski tekstil Jednostavni tekstil pod povećalom Tekstil je materijal ili proizvod dobiven od vlakana koja čine predivo ili pletivo.

Novi!!: Sanandadž i Tekstil · Vidi više »

Zagros

Topografska karta Irana: '''Zagros''' se nalazi na zapadu zemlje Zagros (perz. رشته كوههاى زاگرس; akad. ܛܘܪ ܙܪܓܣ; kurd. زنجیره‌چیاکانی زاگرۆس; lur. کو یه لی زاگروس; arap. زاجروس الجبال) je najveći planinski masiv u zapadnom Iranu.

Novi!!: Sanandadž i Zagros · Vidi više »

Zoroastrizam

Zoroastrijska sveta vatra u urni Faravahar (ili Ferohar) je jedan od primarnih simbola zoroastrizma Zoroastrizam (perzijski آيين زرتشت, A'in-e Zærtosht) je nekoć bila "službena" monoteistička religija sasanidske Perzije.

Novi!!: Sanandadž i Zoroastrizam · Vidi više »

Zračna luka Sanandadž

Zračna luka Sanandadž (IATA kod: SDG, ICAO kod: OICS) smještena je pokraj grada Sanandadža u zapadnom dijelu Irana odnosno Kurdistanskoj pokrajini.

Novi!!: Sanandadž i Zračna luka Sanandadž · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Sanandadž i 2006. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »