Brže od pregledniku!
56 odnosi: Šabac, Beograd, Bohinjsko jezero, Bosanski Šamac, Bosanski Brod, Bosna (rijeka), Bosna i Hercegovina, Bosut, Brčko, Brka (rijeka), Crno more, Dašnica (rijeka), Domaljevac, Drina, Dunav, Hrvatska, Jablanica (Sava), Kamniška Bistrica, Kokra, Kolubara, Kranjska Gora, Krapina (rijeka), Krka (Slovenija), Kupa, Lancovo, Led, Ljubljanica (rijeka), Lonja-Trebež, Medsave, Nuklearna elektrana, Opća i nacionalna enciklopedija, Orašje, Orljava, Proljeće, Ribčev Laz, Sava Bohinjka, Sava Dolinka, Savinja, Sisak, Slavonski Brod, Slovenija, Sora, Srbija, Srijemska Mitrovica, Strabon, Sunja (rijeka), Sutla, Tinja, Ušće, Ukrina, ..., Una, Vrbas, Zagreb, Zima, 1. lipnja, 2007.. Proširite indeks (6 više) »
Šabac
Šabac je grad na desnoj obali Save u Srbiji, trgovačko i gospodarsko središte Mačve.
Novi!!: Sava i Šabac · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Sava i Beograd · Vidi više »
Bohinjsko jezero
Bohinjsko jezero je najveće stalno prirodno jezero u Sloveniji, koje se nalazi na južnoj strani Julijskih Alpa.
Novi!!: Sava i Bohinjsko jezero · Vidi više »
Bosanski Šamac
Bosanski Šamac (boš. / srp. Šamac, Шамац) grad je i općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Sava i Bosanski Šamac · Vidi više »
Bosanski Brod
Bosanski Brod je grad i središte istoimene općine na krajnjem sjeveru Republike Srpske u BiH, na desnoj obali rijeke Save.
Novi!!: Sava i Bosanski Brod · Vidi više »
Bosna (rijeka)
Bosna je rijeka u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Sava i Bosna (rijeka) · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Sava i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bosut
Bosut je rijeka u Hrvatskoj i Srbiji.
Novi!!: Sava i Bosut · Vidi više »
Brčko
Brčko je grad i najveća luka u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Sava i Brčko · Vidi više »
Brka (rijeka)
Brka je rijeka u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Sava i Brka (rijeka) · Vidi više »
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Novi!!: Sava i Crno more · Vidi više »
Dašnica (rijeka)
Dašnica je rijeka u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Sava i Dašnica (rijeka) · Vidi više »
Domaljevac
Domaljevac je mjesto i središte općine Domaljevac-Šamac nastale nakon Daytonskog sporazuma kada je dio prijeratne općine Bosanski Šamac ušao u sastav Federacije BIH.
Novi!!: Sava i Domaljevac · Vidi više »
Drina
Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, a činila je i granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva.
Novi!!: Sava i Drina · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Sava i Dunav · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Sava i Hrvatska · Vidi više »
Jablanica (Sava)
Jablanica je rijeka u sjevernom dijelu Bosne, u Republici Srpskoj.
Novi!!: Sava i Jablanica (Sava) · Vidi više »
Kamniška Bistrica
Kamniška Bistrica je rijeka u Sloveniji.
Novi!!: Sava i Kamniška Bistrica · Vidi više »
Kokra
Kokra je rijeka u sjeverozapadnoj Sloveniji, lijeva pritoka rijeke Save.
Novi!!: Sava i Kokra · Vidi više »
Kolubara
Rijeka Kolubara, Valjevo Rijeka Kolubara Kolubara je rijeka u zapadnoj Srbiji, desna pritoka Save.
Novi!!: Sava i Kolubara · Vidi više »
Kranjska Gora
Kranjska Gora Kranjska Gora-center Kranjska Gora je gradić podno Julijskih alpi, od Italije i Austrije udaljena tek 6 km.
Novi!!: Sava i Kranjska Gora · Vidi više »
Krapina (rijeka)
Krapina je rijeka u Hrvatskoj, lijeva pritoka rijeke Save.
Novi!!: Sava i Krapina (rijeka) · Vidi više »
Krka (Slovenija)
Rijeka Krka u Sloveniji, s 93 km najduža je slovenska rijeka.
Novi!!: Sava i Krka (Slovenija) · Vidi više »
Kupa
Kupa (slovenski: Kolpa) je najdulja rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.
Novi!!: Sava i Kupa · Vidi više »
Lancovo
Lancovo je naselje u slovenskoj Općini Radovljici.
Novi!!: Sava i Lancovo · Vidi više »
Led
Ledeni brijegovi Led je voda u čvrstom agregatnom stanju.
Novi!!: Sava i Led · Vidi više »
Ljubljanica (rijeka)
Ljubljanica je rijeka koja teče kroz glavni grad Slovenije - Ljubljanu.
Novi!!: Sava i Ljubljanica (rijeka) · Vidi više »
Lonja-Trebež
Lonja je rijeka u Hrvatskoj, lijeva pritoka Save.
Novi!!: Sava i Lonja-Trebež · Vidi više »
Medsave
Medsave je naselje koje se nalazi u sastavu Grada Samobora, Zagrebačka županija.
Novi!!: Sava i Medsave · Vidi više »
Nuklearna elektrana
Nuklearna elektrana s rashladnim tornjevima Nuklearna elektrana je vrsta termoelektrane kojoj je izvor energije toplina dobivena fisijama nuklearnog goriva u, barem jednom, nuklearnom reaktoru.
Novi!!: Sava i Nuklearna elektrana · Vidi više »
Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.
Novi!!: Sava i Opća i nacionalna enciklopedija · Vidi više »
Orašje
Orašje je grad i središte istoimene općine na krajnjem sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na rijeci Savi.
Novi!!: Sava i Orašje · Vidi više »
Orljava
Orljava je rijeka u Hrvatskoj, lijeva pritoka rijeke Save.
Novi!!: Sava i Orljava · Vidi više »
Proljeće
Proljeće Proljeće ili pramaljeće, jedno je od četiriju godišnjih doba.
Novi!!: Sava i Proljeće · Vidi više »
Ribčev Laz
Ribčev Laz je naselje u slovenskoj Općini Bohinju.
Novi!!: Sava i Ribčev Laz · Vidi više »
Sava Bohinjka
Sava Bohinjka je rijeka u sjeverozapadnoj Sloveniji, koja spajanjem s rijekom Savom Dolinkom formira rijeku Savu.
Novi!!: Sava i Sava Bohinjka · Vidi više »
Sava Dolinka
Sava Dolinka je rijeka u sjeverozapadnoj Sloveniji, koja spajanjem s rijekom Savom Bohinjkom formira rijeku Savu.
Novi!!: Sava i Sava Dolinka · Vidi više »
Savinja
Savinja je rijeka u Sloveniji.
Novi!!: Sava i Savinja · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: Sava i Sisak · Vidi više »
Slavonski Brod
Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.
Novi!!: Sava i Slavonski Brod · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Sava i Slovenija · Vidi više »
Sora
Sora je rijeka u središnjoj Sloveniji, pritok Save.
Novi!!: Sava i Sora · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Sava i Srbija · Vidi više »
Srijemska Mitrovica
Grb Srijemske Mitrovice Srijemska Mitrovica (srp. Сремска Митровица/Sremska Mitrovica, mađ. Szávaszentdemeter, njem. Syrmisch-Mitrowitz), grad u Vojvodini, u Srbiji, te sjedište istoimene općine.
Novi!!: Sava i Srijemska Mitrovica · Vidi više »
Strabon
"Strabo" ("razrok") je naziv kojim su Rimljani označavali osobu čije su oči bile iskrivljene ili izobličene.
Novi!!: Sava i Strabon · Vidi više »
Sunja (rijeka)
Sunja je rijeka u Hrvatskoj, desni pritok rijeke Save.
Novi!!: Sava i Sunja (rijeka) · Vidi više »
Sutla
Sutla (slovenski: Sotla) granična je rijeka između Hrvatske i Slovenije.
Novi!!: Sava i Sutla · Vidi više »
Tinja
Tinja je desna pritoka Save.
Novi!!: Sava i Tinja · Vidi više »
Ušće
Dravu kod Legrada. Ušće je mjesto gdje se rijeka (ili potok) ulijeva u drugu rijeku, jezero, more ili ocean.
Novi!!: Sava i Ušće · Vidi više »
Ukrina
Ukrina je rijeka u sjevernoj Bosni (BiH), desna pritoka Save.
Novi!!: Sava i Ukrina · Vidi više »
Una
Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine odnosno istočnom dijelu Like.
Novi!!: Sava i Una · Vidi više »
Vrbas
Vrbas je rijeka i pritoka Save u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, dugačka oko 250 km, s površinom sliva oko 5900 km².
Novi!!: Sava i Vrbas · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Sava i Zagreb · Vidi više »
Zima
Anica Vranković: '''Zima''', 1968. Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. prosinca u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je uspavana u skladu s niskim temperaturama.
Novi!!: Sava i Zima · Vidi više »
1. lipnja
1.
Novi!!: Sava i 1. lipnja · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Sava i 2007. · Vidi više »
