Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Sava

Indeks Sava

Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.

56 odnosi: Šabac, Beograd, Bohinjsko jezero, Bosanski Šamac, Bosanski Brod, Bosma i Hercegovima, Bosna (rijeka), Bosut, Brčko, Brka, Crno more, Dašnica (rijeka), Domaljevac, Drina, Dunav, Hrvatska, Jablanica (pritoka Save), Kamniška Bistrica, Kokra, Kranjska Gora, Krapina (rijeka), Krka (Slovenija), Kupa, Lancovo, Led, Ljubljanica, Lonja-Trebež, Lukovac, Nuklearna elektrana, Opća i nacionalna enciklopedija, Orašje, Orljava, Popis rijeka u Hrvatskoj prema dužini, Proljeće, Ribčev Laz, Sava Bohinjka, Sava Dolinka, Savinja, Sisak, Slavonski Brod, Slovemija, Sora, Srbija, Srijemska Mitrovica, Sunja (rijeka), Sutla, Tinja, Triglav (vrh), Ušće, Ukrina, ..., Una, Vrbas, Zagreb, Zima, 1. lipnja, 2007.. Proširite indeks (6 više) »

Šabac

Šabac je grad na desnoj obali Save u Srbiji, trgovačko i gospodarsko središte Mačve.

Novi!!: Sava i Šabac · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Sava i Beograd · Vidi više »

Bohinjsko jezero

Bohinjsko jezero je najveće stalno prirodno jezero u Sloveniji, koje se nalazi na južnoj strani Julijskih Alpa.

Novi!!: Sava i Bohinjsko jezero · Vidi više »

Bosanski Šamac

Bosanski Šamac (srp. Шамац) je grad i općina u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Sava i Bosanski Šamac · Vidi više »

Bosanski Brod

Bosanski Brod je grad i središte istoimene općine na krajnjem sjeveru Republike Srpske u BiH, na desnoj obali rijeke Save.

Novi!!: Sava i Bosanski Brod · Vidi više »

Bosma i Hercegovima

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Sava i Bosma i Hercegovima · Vidi više »

Bosna (rijeka)

Bosna je rijeka u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Sava i Bosna (rijeka) · Vidi više »

Bosut

Bosut je rijeka u Hrvatskoj i Srbiji.

Novi!!: Sava i Bosut · Vidi više »

Brčko

Brčko je grad na sjeveru Bosne i Hercegovine i administrativno sjedište Distrikta Brčko.

Novi!!: Sava i Brčko · Vidi više »

Brka

* Brka (rijeka), rijeka u BiH, desna pritoka Save (u Brčkom).

Novi!!: Sava i Brka · Vidi više »

Crno more

Karta Crnog mora Crno more je more između jugoistočne Europe i Male Azije.

Novi!!: Sava i Crno more · Vidi više »

Dašnica (rijeka)

Dašnica je rijeka u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Sava i Dašnica (rijeka) · Vidi više »

Domaljevac

Domaljevac je mjesto i središte općine Domaljevac-Šamac nastale nakon Daytonskog sporazuma, kada je dio prijeratne općine Bosanski Šamac ušao u sastav Federacije BIH.

Novi!!: Sava i Domaljevac · Vidi više »

Drina

Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, a činila je i granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva.

Novi!!: Sava i Drina · Vidi više »

Dunav

Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.

Novi!!: Sava i Dunav · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Sava i Hrvatska · Vidi više »

Jablanica (pritoka Save)

Jablanica je rijeka u sjevernom dijelu Bosne, u Republici Srpskoj.

Novi!!: Sava i Jablanica (pritoka Save) · Vidi više »

Kamniška Bistrica

Kamniška Bistrica je rijeka u Sloveniji.

Novi!!: Sava i Kamniška Bistrica · Vidi više »

Kokra

Kokra je rijeka u sjeverozapadnoj Sloveniji.

Novi!!: Sava i Kokra · Vidi više »

Kranjska Gora

Kranjska Gora Kranjska Gora-center Kranjska Gora je gradić podno Julijskih alpi, od Italije i Austrije udaljena tek 6 km.

Novi!!: Sava i Kranjska Gora · Vidi više »

Krapina (rijeka)

Krapina je rijeka u Hrvatskoj, lijeva pritoka rijeke Save.

Novi!!: Sava i Krapina (rijeka) · Vidi više »

Krka (Slovenija)

Rijeka Krka u Sloveniji, s 93 km najduža je slovenska rijeka.

Novi!!: Sava i Krka (Slovenija) · Vidi više »

Kupa

Kupa (slovenski Kolpa) je rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.

Novi!!: Sava i Kupa · Vidi više »

Lancovo

Lancovo je naselje u slovenskoj Općini Radovljici.

Novi!!: Sava i Lancovo · Vidi više »

Led

Ledeni brijegovi Led je voda u čvrstom agregatnom stanju.

Novi!!: Sava i Led · Vidi više »

Ljubljanica

* Ljubljanica (Martinska Ves) - naselje u općini Martinska Ves.

Novi!!: Sava i Ljubljanica · Vidi više »

Lonja-Trebež

Lonja je rijeka u Hrvatskoj, lijeva pritoka Save.

Novi!!: Sava i Lonja-Trebež · Vidi više »

Lukovac

* Lukovac (Mljet), otočić južno od Mljeta.

Novi!!: Sava i Lukovac · Vidi više »

Nuklearna elektrana

Nuklearna elektrana s rashladnim tornjevima Nuklearna elektrana je vrsta termoelektrane kojoj je izvor energije toplina dobivena fisijama nuklearnog goriva u, barem jednom, nuklearnom reaktoru.

Novi!!: Sava i Nuklearna elektrana · Vidi više »

Opća i nacionalna enciklopedija

Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, najnovija je hrvatska opća enciklopedija, a izlazila je od svibnja 2005. do kraja 2007. godine.

Novi!!: Sava i Opća i nacionalna enciklopedija · Vidi više »

Orašje

Orašje je naselje i središte istoimene općine na krajnjem sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na rijeci Savi.

Novi!!: Sava i Orašje · Vidi više »

Orljava

Orljava je rijeka u Hrvatskoj, lijeva pritoka rijeke Save.

Novi!!: Sava i Orljava · Vidi više »

Popis rijeka u Hrvatskoj prema dužini

Bez opisa.

Novi!!: Sava i Popis rijeka u Hrvatskoj prema dužini · Vidi više »

Proljeće

Proljeće Proljeće je jedno od četiri godišnja doba.

Novi!!: Sava i Proljeće · Vidi više »

Ribčev Laz

Ribčev Laz je naselje u slovenskoj Općini Bohinju.

Novi!!: Sava i Ribčev Laz · Vidi više »

Sava Bohinjka

Sava Bohinjka je rijeka u sjeverozapadnoj Sloveniji, koja spajanjem s rijekom Savom Dolinkom formira rijeku Savu.

Novi!!: Sava i Sava Bohinjka · Vidi više »

Sava Dolinka

Sava Dolinka je rijeka u sjeverozapadnoj Sloveniji, koja spajanjem s rijekom Savom Bohinjkom formira rijeku Savu.

Novi!!: Sava i Sava Dolinka · Vidi više »

Savinja

Savinja je rijeka u Sloveniji.

Novi!!: Sava i Savinja · Vidi više »

Sisak

Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.

Novi!!: Sava i Sisak · Vidi više »

Slavonski Brod

Slavonski Brod je grad u Hrvatskoj, industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije, po veličini i značaju drugi grad u Slavoniji.

Novi!!: Sava i Slavonski Brod · Vidi više »

Slovemija

Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog rimskog carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske Unije i saveza NATO.

Novi!!: Sava i Slovemija · Vidi više »

Sora

Sora je rijeka u središnjoj Sloveniji, pritok Save.

Novi!!: Sava i Sora · Vidi više »

Srbija

Srbija (službeni naziv: Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu sa Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu s Makedonijom i Kosovom. Zemlja ima nešto više od 7.000.000 stanovnika. Površina države iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-Vardarska i Moravsko-Nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja sa drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini doneli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobijali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1217. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije, koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija. Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Sava i Srbija · Vidi više »

Srijemska Mitrovica

Grb Srijemske Mitrovice Srijemska Mitrovica (srp. Сремска Митровица/Sremska Mitrovica, mađ. Szávaszentdemeter, njem. Syrmisch-Mitrowitz), grad u Vojvodini, u Srbiji, te sjedište istoimene općine.

Novi!!: Sava i Srijemska Mitrovica · Vidi više »

Sunja (rijeka)

Sunja je rijeka u Hrvatskoj, desni pritok rijeke Save.

Novi!!: Sava i Sunja (rijeka) · Vidi više »

Sutla

Sutla (slovenski Sotla) granična je rijeka između Hrvatske i Slovenije.

Novi!!: Sava i Sutla · Vidi više »

Tinja

Tinja je desna pritoka rijeke Save.

Novi!!: Sava i Tinja · Vidi više »

Triglav (vrh)

Triglav Triglav Triglav je najviši planinski vrh u Sloveniji i Julijskih Alpa - visok je 2864 metra.

Novi!!: Sava i Triglav (vrh) · Vidi više »

Ušće

Dravu kod Legrada. Ušće je mjesto gdje se rijeka (ili potok) ulijeva u drugu rijeku, jezero, more ili ocean.

Novi!!: Sava i Ušće · Vidi više »

Ukrina

Ukrina je rijeka u sjevernoj Bosni (BiH), desna pritoka Save.

Novi!!: Sava i Ukrina · Vidi više »

Una

Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Sava i Una · Vidi više »

Vrbas

Vrbas je rijeka i pritoka Save u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, dugačka oko 250 km, s površinom sliva oko 5900 km².

Novi!!: Sava i Vrbas · Vidi više »

Zagreb

Bez opisa.

Novi!!: Sava i Zagreb · Vidi više »

Zima

Anica Vranković: '''Zima''', 1968. Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. prosinca u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je uspavana u skladu s niskim temperaturama.

Novi!!: Sava i Zima · Vidi više »

1. lipnja

1.

Novi!!: Sava i 1. lipnja · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Sava i 2007. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Sava (rijeka).

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »