Brže od pregledniku!
70 odnosi: Albanija, Amadeo I., španjolski kralj, Amadeo V. Veliki, Amadeo VI., Amadeo VII., Amadeo VIII. Savojski, Španjolska, Švicarska, Žigmund Luksemburški, Etiopija, Eugen Savojski, Europa, Francuska, Francuzi, Franjo Hijacint Savojski, Grof, Habsburg, Hrvatska, Hrvatski vladari, Humbert Bijelih Ruku, Italija, Jelena Savojska, Karlo Albert, Karlo Emanuel I. Veliki, Karlo Emanuel II., Karlo Emanuel III., Karlo Emanuel IV., Karlo Feliks, Konrad II., car Svetog Rimskog Carstva, Kralj, Kraljevina Italija, Libija, Monarhija, Napoleon III., Njemačka, Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, Pijemont, Salijski zakonik, Sardinija, Savoja, Savoja-Aosta, Savoja-Carignano, Savojsko Vojvodstvo, Sicilija, Talijani, Tomislav II., Torino, Umberto I., Umberto II., Vaud, ..., Viktor Amadeo I., Viktor Amadeo II., Viktor Amadeo III., Viktor Emanuel I., Viktor Emanuel II., Viktor Emanuel III., Vojvoda, 1003., 11. stoljeće, 14. stoljeće, 1416., 1418., 15. stoljeće, 1536., 1559., 16. stoljeće, 1713., 1720., 1831., 1946.. Proširite indeks (20 više) »
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Novi!!: Savojska dinastija i Albanija · Vidi više »
Amadeo I., španjolski kralj
Amadeo I., punim imenom Amadeo Ferdinand María od Savoje (Torino, 30. svibnja 1845. – Torino, 18. siječnja 1890.), španjolski kralj (1870. – 1873.) i prvi vojvoda od Aoste.
Novi!!: Savojska dinastija i Amadeo I., španjolski kralj · Vidi više »
Amadeo V. Veliki
Grof Amadeo V. Veliki, vladao (1283. – 1323.) Amadeo V. Veliki (tal. Amedeo V di Savoia) (Le Bourget, oko 1250. – Avignon, 16. listopada 1323.), savojski grof od 1283. godine.
Novi!!: Savojska dinastija i Amadeo V. Veliki · Vidi više »
Amadeo VI.
Grof Amadeo VI. Savojski Amadeo VI., poznat kao Conte Verde (Chambéry, 4. siječnja 1334. – Castropignano, 1. ožujka 1383.), savojski grof od 1343. godine; unuk grofa Amadea V. Velikog († 1323.) iz Savojske dinastije.
Novi!!: Savojska dinastija i Amadeo VI. · Vidi više »
Amadeo VII.
Amadeo VI., savojski grof (1383. – 1391.) Amadeo VII., zvan Crveni grof (tal. Amadeo il Conte Rosso; fr. Amédée Le Comte Rouge) (Chambéry, 1360. - Ripaille, 1. studenog 1391.), savojski grof (1383. – 1391.) iz Savojske dinastije.
Novi!!: Savojska dinastija i Amadeo VII. · Vidi više »
Amadeo VIII. Savojski
Feliks V., protupapa Amedeo VIII.
Novi!!: Savojska dinastija i Amadeo VIII. Savojski · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Savojska dinastija i Španjolska · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Savojska dinastija i Švicarska · Vidi više »
Žigmund Luksemburški
Žigmund poznat još i kao Sigismund Luksemburški (Nürnberg, 14. veljače 1368. – Znojmo, 9. prosinca 1437.) je bio rimsko-njemački car, hrvatsko-ugarski i češki kralj.
Novi!!: Savojska dinastija i Žigmund Luksemburški · Vidi više »
Etiopija
Etiopija je država u istočnoj Africi u regiji poznatoj kao Rog Afrike.
Novi!!: Savojska dinastija i Etiopija · Vidi više »
Eugen Savojski
Eugen Savojski Grb plemićke obitelji Savoya Eugen Savojski (Pariz, 18. listopada 1663. – Beč, 21. travnja 1736.), bio je princ, austrijski vojskovođa i državnik.
Novi!!: Savojska dinastija i Eugen Savojski · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Savojska dinastija i Europa · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Savojska dinastija i Francuska · Vidi više »
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Novi!!: Savojska dinastija i Francuzi · Vidi više »
Franjo Hijacint Savojski
Franjo Hijacint Franjo Hijacint (tal. Francesco Giacinto di Savoia) (Dvorac Valentino, Torino, 16. rujna 1632. – Dvorac Valentino, Torino, 4. listopada 1638.), savojski vojvoda od 1637. godine; sin vojvode Viktora Amadea I. iz Savojske dinastije.
Novi!!: Savojska dinastija i Franjo Hijacint Savojski · Vidi više »
Grof
Grofovska heraldička kruna Grof ili grofica (njem. Graf; lat. comes; tal. conte; mađ. Gróf; eng. Count, ekvivalent earl) plemićki je naslov koji je u srednjem i novom vijeku označavao čast nižu od vojvode ili kneza.
Novi!!: Savojska dinastija i Grof · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: Savojska dinastija i Habsburg · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Savojska dinastija i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski vladari
Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.
Novi!!: Savojska dinastija i Hrvatski vladari · Vidi više »
Humbert Bijelih Ruku
Humbert I. (oko 980. – 1047./1048.) bio je prvi grof Savoje od 1032. kad je grofovija Vienne, koja je prodana nadbiskupu Vienne, podijeljena između grofovije Albon i Maurienne.
Novi!!: Savojska dinastija i Humbert Bijelih Ruku · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Savojska dinastija i Italija · Vidi više »
Jelena Savojska
Jelena Savojska Jelena Savojska (crnog. Јелена Савојска, Jelena Savojska, Jelena Petrović-Njegoš; tal. Elena di Savoia; Cetinje, 1872. – Montpellier, 1952.), pretposljednja talijanska kraljica, kći crnogorskoga kralja (knjaza) Nikole I. i Milene Petrović.
Novi!!: Savojska dinastija i Jelena Savojska · Vidi više »
Karlo Albert
Karlo Albert (tal. Carlo Alberto) (Torino, 2. listopada 1798. – Porto, 28. srpnja 1849.), sardinski kralj i savojski vojvoda od 1831. do 1849. iz sporedne loze Savojske dinastije, Savoja-Carignano.
Novi!!: Savojska dinastija i Karlo Albert · Vidi više »
Karlo Emanuel I. Veliki
Karlo Emanuel I. Veliki (Rivoli, Savoja, 12. siječnja 1562. – Savigliano, 26. srpnja 1630.), savojski vojvoda od 1580. godine iz savojske dinastije.
Novi!!: Savojska dinastija i Karlo Emanuel I. Veliki · Vidi više »
Karlo Emanuel II.
Vojvoda Karlo Emanuel II. Karlo Emanuel II. (Torino, 20. lipnja 1634. – Torino, 12. lipnja 1675.), savojski vojvoda od 1638. godine.
Novi!!: Savojska dinastija i Karlo Emanuel II. · Vidi više »
Karlo Emanuel III.
Karlo Emanuel III. Karlo Emanuel III. (Torino, 27. travnja 1701. – Torino, 20. veljače 1773.), kralj Sardinije i Pijemonta (1730. – 1773.) iz Savojske dinastije.
Novi!!: Savojska dinastija i Karlo Emanuel III. · Vidi više »
Karlo Emanuel IV.
Karlo Emanuel IV. (Torino, 24. svibnja 1751. – Rim, 6. listopada 1819.), sardinski kralj i savojski vojvoda od 1796. godine iz Savojske dinastije.
Novi!!: Savojska dinastija i Karlo Emanuel IV. · Vidi više »
Karlo Feliks
Karlo Feliks (tal. Carlo Felice) (Torino, 6. travnja 1765. – Torino, 27. travnja 1831.), sardinski kralj od 1821. do 1831. godine.
Novi!!: Savojska dinastija i Karlo Feliks · Vidi više »
Konrad II., car Svetog Rimskog Carstva
Konrad II. Konrad II. (Speyer, 12. srpnja 990. – Utrecht, 4. lipnja 1039.) bio je rimsko-njemački kralj od 1024. do 1039., od 1026. kralj Italije, rimsko-njemački car od 1027., od 1033. kralj Burgundije.
Novi!!: Savojska dinastija i Konrad II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Savojska dinastija i Kralj · Vidi više »
Kraljevina Italija
Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.
Novi!!: Savojska dinastija i Kraljevina Italija · Vidi više »
Libija
Libija (arap. ليبيا, Lībiyā, ar. Lībya, berberski), država je u sjevernoj Africi na obali Sredozemnog mora.
Novi!!: Savojska dinastija i Libija · Vidi više »
Monarhija
Monarhije su označene plavo Monarhija (preko francuskog monarchie iz grčkog monarchia – isključiva vladavina), uz republiku drugi osnovni oblik vladavine.
Novi!!: Savojska dinastija i Monarhija · Vidi više »
Napoleon III.
Napoléon III., poznat i kao Luj Napoleon; punim imenom Charles Louis Napoléon Bonaparte (Pariz, Francuska, 20. travnja 1808. – Chislehurst, Kent, Engleska 9. siječnja 1873.), francuski predsjednik od 20. prosinca 1848. – 2. prosinca 1852., i kasnije francuski car od 2. prosinca 1852. – 4. rujna 1870. godine.
Novi!!: Savojska dinastija i Napoleon III. · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Savojska dinastija i Njemačka · Vidi više »
Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda
Opća enciklopedija JLZ Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (skraćeno: Opća enciklopedija JLZ), izdanje je Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (danas Leksikografski zavod Miroslav Krleža) u 8 svezaka (1977-1982).
Novi!!: Savojska dinastija i Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda · Vidi više »
Pijemont
Piemont (tal. (Regione) Piemonte), regija je u sjeverozapadnoj Italiji, s triju strana okružena Alpama.
Novi!!: Savojska dinastija i Pijemont · Vidi više »
Salijski zakonik
Salijski zakonik (lat. Lex Salica), zbirka plemenskog običajnog prava Salijskih Franaka, popisanog krajem 5. ili početkom 6. stoljeća.
Novi!!: Savojska dinastija i Salijski zakonik · Vidi više »
Sardinija
Satelitska snimka Sardinija (sardinski: Sardigna, talijanski: Sardegna), otok i regija u Italiji.
Novi!!: Savojska dinastija i Sardinija · Vidi više »
Savoja
Zastava Savoje Savoja (franc. Savoie, tal. Savoia, engl. Savoy), povijesna pokrajina u istočnoj Francuskoj.
Novi!!: Savojska dinastija i Savoja · Vidi više »
Savoja-Aosta
Savoja-Aosta (tal. Savoia-Aosta), mlađi ogranak talijanske kraljevske dinastije Savoja-Carignano, koja je 1831. godine postala glavna loza Savojske dinastije.
Novi!!: Savojska dinastija i Savoja-Aosta · Vidi više »
Savoja-Carignano
Savoja-Carignano (tal. Savoia-Carignano; fra. Savoie-Carignan), mlađi ogranak Savojske dinastije, koji je nastao 1620. godine, kada je savojski vojvoda Karlo Emanuel I. († 1630.) dodijelio svom sinu Tomi Franji (1596. – 1656.) titulu princa od Carignana.
Novi!!: Savojska dinastija i Savoja-Carignano · Vidi više »
Savojsko Vojvodstvo
Savojsko Vojvodstvo je povijesna država koja je obuhvaćala otok Sardiniju i velika područja koja se danas nalaze u Francuskoj i Italiji.
Novi!!: Savojska dinastija i Savojsko Vojvodstvo · Vidi više »
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Novi!!: Savojska dinastija i Sicilija · Vidi više »
Talijani
Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.
Novi!!: Savojska dinastija i Talijani · Vidi više »
Tomislav II.
Tomislav II.
Novi!!: Savojska dinastija i Tomislav II. · Vidi više »
Torino
Torino (njem., eng. i fra. Turin) je grad u Italiji, u regiji Pijemont.
Novi!!: Savojska dinastija i Torino · Vidi više »
Umberto I.
Umberto I. (Torino, 14. ožujka 1844. – Monza, 29. srpnja 1900.), talijanski kralj iz Savojske dinastije.
Novi!!: Savojska dinastija i Umberto I. · Vidi više »
Umberto II.
Umberto II. (Racconigi, 15. rujna 1904. – Ženeva, 18. ožujka 1983.), posljednji kralj Italije, poznat i kao Svibanjski kralj (tal. Re di Maggio), rođen kao princ od Pijemonta.
Novi!!: Savojska dinastija i Umberto II. · Vidi više »
Vaud
Kanton Vaud (kratica VD, fr. Le Canton du Vaud, njem. Kanton Waadt) je kanton na jugozapadu Švicarske.
Novi!!: Savojska dinastija i Vaud · Vidi više »
Viktor Amadeo I.
Viktor Amadeo I. (tal. Vittorio Amedeo I) (Torino, Pijemont, 8. svibnja 1587. – Vercelli, Pijemont, 7. listopada 1637.), savojski vojvoda od 1630. godine; sin i nasljednik vojvode Karla Emanuela I. iz Savojske dinastije.
Novi!!: Savojska dinastija i Viktor Amadeo I. · Vidi više »
Viktor Amadeo II.
Viktor Amadeo II. Viktor Amadeo II. (Torino, Savoja, 14. svibnja 1666. - Moncalieri, 31. listopada 1732.), savojski vojvoda (1675. – 1713.), sicilski (1713. – 1720.) i sardinski kralj (1720. – 1730.) iz Savojske dinastije.
Novi!!: Savojska dinastija i Viktor Amadeo II. · Vidi više »
Viktor Amadeo III.
Viktor Amadeo III. (tal. Vittorio Amadeo Maria) (Torino, 26. lipnja 1726. – Moncalieri, kraj Torina, 16. listopada 1796.), sardinski kralj i savojski vojvoda od 1773. godine do smrti.
Novi!!: Savojska dinastija i Viktor Amadeo III. · Vidi više »
Viktor Emanuel I.
Viktor Emanuel I. (tal. Vittorio Emanuele) (Torino, 24. srpnja 1759. – Moncalieri, 10. siječnja 1824.), sardinski kralj od 1802. do 1821. godine.
Novi!!: Savojska dinastija i Viktor Emanuel I. · Vidi više »
Viktor Emanuel II.
Viktor Emanuel II., punim imenom Vittorio Emanuele Maria Alberto Eugenio Ferdinando Tommaso (Torino, 14. ožujka 1820. – Rim, 9. siječnja 1878.), sardinski kralj od 1849. do 1861. godine i kralj Italije od 1861.
Novi!!: Savojska dinastija i Viktor Emanuel II. · Vidi više »
Viktor Emanuel III.
Viktor Emanuel III. (tal. Vittorio Emanuele III) (Napulj, 11. studenog 1869. – Aleksandrija, Egipat, 28. prosinca 1947.), kralj Italije iz Kuće Savoja od 1900. do 1946. godine.
Novi!!: Savojska dinastija i Viktor Emanuel III. · Vidi više »
Vojvoda
Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.
Novi!!: Savojska dinastija i Vojvoda · Vidi više »
1003.
Bez opisa.
Novi!!: Savojska dinastija i 1003. · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Savojska dinastija i 11. stoljeće · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Savojska dinastija i 14. stoljeće · Vidi više »
1416.
Bez opisa.
Novi!!: Savojska dinastija i 1416. · Vidi više »
1418.
Bez opisa.
Novi!!: Savojska dinastija i 1418. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Savojska dinastija i 15. stoljeće · Vidi više »
1536.
Bez opisa.
Novi!!: Savojska dinastija i 1536. · Vidi više »
1559.
Bez opisa.
Novi!!: Savojska dinastija i 1559. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Savojska dinastija i 16. stoljeće · Vidi više »
1713.
Bez opisa.
Novi!!: Savojska dinastija i 1713. · Vidi više »
1720.
Bez opisa.
Novi!!: Savojska dinastija i 1720. · Vidi više »
1831.
Bez opisa.
Novi!!: Savojska dinastija i 1831. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Savojska dinastija i 1946. · Vidi više »
